Komunistička Kuba, koja se muči pod šezdesetogodišnjim embargom Sjedinjenih Država, očekuje da biotehnološki sektor koji je pokrenuo njen pokojni lider Fidel Kastro donese tom karipskom ostrvu prednost u globalnoj trci za pronalaženje efikasnog lijeka za novi koronavirus.
Kako piše agencija Rojters, Kuba posebno reklamira interferon koji proizvodi. To je lijek protiv virusa star nekoliko decenija, koji jača imuni sistem.
Ova ostrvska država kaže da je uspješna u liječenju novog koronavirusa kod kuće i u Kini i da se 80 država već zainteresovalo da kupi njen interferon alfa 2b.
Vlada se nada da će interferon i drugi ljekovi koje proizvodi oporaviti njenu posrnulu ekonomiju, navodi Rojters.
“Imamo dobre proizvode poput interferona alfa 2b koje izvozimo i to otvara mogućnosti,” kaže ministar trgovine Rodrigo Malmierka. Interferoni se odavno u svijetu koriste za liječenje denga groznice, kancera i hepatitisa B i C. Studije tokom epidemije SARS-a 2003. pokazale su da bi interferoni mogli biti korisni i protiv koronavirusa. Havana ističe to da je Kina uvrstila interferon u smjernice za liječenje kovida-19, plućnog oboljenja koje izaziva novi koronavirus. Jedan od interferona koje je koristila proizvodi kubansko-kineska fabrika “Changheber”, saopštile su kubanske vlasti.
Kritičari optužuju Kubu da zagovara terapiju za kovid-19 za koju nije dokazano da pomaže, kao i to da je prvobitno prikrivala činjenicu da i druge države proizvode interferon alfa 2b.
Rojters piše da interferoni mogu izazvati ozbiljne neželjene efekte kada se daju u uobičajenom obliku - putem injekcije ili infuzije - od kojih neki mogu biti slični simptomima kovida-19, poput temperature i otežanog disanja.
Kuba, međutim, kaže da je skoro svim pacijentima davala injekcije interferona i tvrdi da joj je taj lijek pomogao da postigne manju stopu smrtnosti među 1804 potvrđena slučaja kovida-19 - 4,1 odsto, dok je u ostatku Amerika prosjek 5,9 odsto. Ona takođe ističe to da je ispitivanje u bolnici Taihe u kineskoj provinciji Hubej na vrhuncu epidemije pokazalo da noviji načini primjene inteferona mogu pomoći u suzbijanju virusa i čak spriječiti zarazu sa manje neželjenih efekata.
Nijedan od skoro tri hiljade zdravstvenih radnika koji su koristili kapi za nos sa interferonom nisu se zarazili novi koronavirusom, prema neformalnom izvještaju u koji je Rojters imao uvid. Među njima je bilo više od 500 onih sa velikom izloženošću zaraženim pacijentima, kazali su kineski istraživači.
U ispitivanju je korišten interferon alfa, mada ne konkretno kubanska verzija, i rezultati nisu prošli formalnu recenziju niti su objavljeni u pouzdanim medicinskim časopisima.
U odvojenom ispitivanju u bolnici Union u Vuhanu, oboljeli od kovida-19 koji su udisali interferon u obliku aerosola, bolje su napredoavli u smislu poboljšanja respiratornih simptoma i eliminisanja virusa iz krvi nego pacijenti koj nisu dobili interferon, prema drugom neformalnom izvještaju kineskih, australijskih i kanadskih istraživača.
Rojters piše da su potrebna dodatna kontrolna ispitivanja kako bi se potvrdila ta rana otkrića i da su širom svijeta u toku desetine studija koje uključuju interferon.
Kuba, kako navodi britanska agencija, ne čeka te rezultate i već je počela da koristi interferon kapi za nos za sprečavanje zaraze kod medicinskih radnika.
Interferon, koji je smatran potenicijalno čudesnim lijekom 1970-ih i 1980-ih godina, ima specijalni status na Kubi.
Kastro, čija je revolucija 1959. odredila kao prioritet zdravstvo i obrazovanje, i koji se često pomno zanimao za razvoj nauke, slao je kubanske naučnike u inostranstvo da izučavaju proizvodnju interferona.
Rojters piše da su oni brzo shvatili kako da ga proizvode kod kuće i da je lijek uspješno korišten tokom epidemije denga hemoragične groznice. To je bilo kada je kubanski biofarmaceutski sektor počeo ozbiljno da raste uprkos preprekama zbog američkog trgovinskog embarga.
On sada proizvodi većinu ljekova koji se koriste na Kubi, kao i više od 300 proizvoda za izvoz u više od 50 država, uključujući terapijsku vakcinu za rak pluća, CIMAvax.
Sada postoji 21 istraživački centar i 32 kompanije koje zapošljavaju oko 20 hiljada ljudi u okviru BioCubaFarmae, kojom upravalja država.
Izvoz ljekova donio je Kubi 442 miliona dolara 2016, prema najnovijim dostupnim podacima, premašivši prihode od izvoza šećera, ruma ili duvana.
Oni koji podržavaju uspjeh Kube, kažu da on opovrgava ideju da je slobodno tržišno nadmetanje potrebno za farmaceutske i biotehnološke inovacije. Skeptici dovode u pitanje to da li je industrija koju uglavnom finansira država zapravo profitabilna, i da li može napredovati imajući u vidu probleme Kube sa gotovinom. Kuba, dodaje Rojters, nije uspijevala da proizvede dovoljno ljekova da bi u potpunosti zadovoljila domaću potražnju pod strogim mjerama štednje proteklih godina.
Međutim, pandemija bi mogla biti jedinstvena prilika za taj sektor da poboljša reputaciju i stvori čvrstu valutu.
Predsjednik kompanije BioCubaFarma, Eduardo Martinez, prošle nedjelje je održao prezentaciju o velikom broju ljekova koje Kuba testira i proizvodi kako bi osnažila imuni sistem protiv kovida-19, spriječila pogoršavanje simptoma i pomogla pacijentima da se oporave.
Ta država proizvodi svoju verziju lijeka protiv side, kaletra, kompanije AbbVie, koji se testira u kombinaciji sa drugim ljekovima, uključujući interferon, protiv kovida-19.
Martinez je rekao da za napore Kube postoji interesovanje u svijetu, i on očekuje veliku potražnju.
“Stvaramo uslove da uvedemo (te ljekove) u industrijski sistem i da povećamo njihovu proizvodnju”, rekao je.
Bonus video:
