Američke države i lokalne samouprave razmišljaju kako i kada bi trebali ljudi da se vrate na posao. Javna rasprava koja je podigla veliku prašinu je upravo ona koja se bavi osmišljavanjem metoda za obuzdavanje koronavirusa, odnosno praćenjem kontakata zaraženih osoba.
Zdravstveni sistemi su inače tu praksu primenjivali da bi prepoznali i pratili ljude koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim pojedincima kako bi kontrolisali širenje tuberkuloze, sifilisa i HIV-a, ali kada se radi o COVID- 19, širenje se teže prati jer se virus lakše širi na velik broj ljudi i predstavlja određene izazove, piše časopis Američke medicinske asocijacije (JAMA).
“Opseg epidemije ove zarazne bolesti daleko je od svega što smo dosad iskusili, čak i od virusa HIV-a, rekao je dr Markus Pleša iz Udruženja državnih i teritorijalnih zdravstvenih službenika (ASTHO) i dodao:
"Potrebna je mnogo veća radna snaga da bismo uspjeli da pohvatamo sve kontakte, a osim toga, javnih službenika ima sve manje u poslednje dvije decenije, pa čak i da rade u punom sastavu, njihov broj nije dovoljan.”
"Osim toga, dok ljudi sa asimptomatskom infekcijom tuberkuloze ne mogu da šire tu bolest, oni koji su zaraženi teškim akutnim respiratornim sindromom novog koronavirusa, mogu druge da zaraze i nekoliko dana pre simptoma COVID-19, što je traženje kontakata učinilo "veoma komplikovanim"", smatra dr Barun Materma, epidemiolog sa Univerziteta za javno zdravstvo Kolumbija.
Procjenjuje se da bi samo SAD trebalo od 100.000 do 300.000 ljudi koji bi pratili i tražili kontakte osoba zaraženih koronavirusom, što u daljnjoj kalkulaciji podrazumeva brojku od jednog korona detektiva na 1000 stanovnika.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom objavio je početkom maja da planiraju obuku za 20.000 "detektiva" u toj državi u sledeća dva mjeseca, a kako bi se pomoglo pri ispunjavanju nezapamćenog zahtjeva javnog zdravstva, Škola javnog zdravlja “Johns Hopkins Bloomberg” nudi besplatni online kurs za traženje kontakata COVID-19. Od 17. maja na kurs se upisalo 141.298 ljudi.
“Ovo je zaista prava vojska detektiva koji će tražiti bolesne širom SAD, a biće ih još više”, rekla je dr Džudi Monro, predsednica CDC Fondacije, neprofitabilne organizacije koju je Kongres stvorio za filantropske potrebe.
Izgradnja vojske detektiva neće koštati malo, procjenjuju stručnjaci, ali kako kažu, biće to dobro uložen novac.
Za sada je 12 milijardi američkih dolara namijenjeno za proširenje radne snage za praćenje kontakata.
"Ne možemo oporaviti državu ako ne ulažemo u ovaj projekat”, rekao je Endi Slavit, bivši predsednik Centra za medicinske usluge.
Virus treba ograditi
Prema nacionalnom programu praćenja kontakata koji je 10. aprila objavio “Johns Hopkins Center for Health Security” i ASTHO, procenjuje se da svaka osoba zaražena koronavirusom u prosjeku može da zarazi još dvije ili tri osobe.
To možda ne zvuči mnogo, ali ako taj broj ostane neprovjeren, prvi pozitivan slučaj mogao bi da dovode do više od 59.000 slučajeva u 10 "rundi" infekcije.
Praćenjem kontakata, oko virusa se stavlja "nevidljiva ograda", prate se oni koji su novozaraženi, svi oni sa kojima su bili u bliskom kontaktu u vrijeme kada su mogli biti zarazni, 48 sati pre nego što su se prvi simptomi pokazali.
Bliski kontakt je onaj sa kojim su zaraženi bili na manje od dva metra razmaka u najmanje 15 minuta.
Posebno trenirani "COVID 19 detektivi" tada obavještavaju kontakte da bi mogli da budu izloženi virusu i savetuju im da ostanu kod kuće 14 dana. Isto tako, održavaju kontakt sa njima kako bi vidjeli da li razvijaju simptome bolesti, da li bi trebali da budu izolovani ili da potraže pomoć ljekara.
“Ako u karantin stavimo ljude koji su bili u kontaktu sa zaraženim osobama, ti ljudi neće preneti infekciju, imali oni simptome ili ne. To će razbiti ciklus zaraze”, smatraju stručnjaci.
Period u kom se traže kontakti
Metoda "praćenja kontakta" koristila se kod najranijh potvrđenih slučajeva COVID-19 u SAD koji su virus donijeli iz inostranstva. Ubrzo je sve veći broj zaraženih onemogućio praćenje kontakata. U velikim zajednicama, gradovima, zdravstveni sistemi moraju da započnu planiranje unapred i ponovo obnove te kontakte koje su pratili kako bi u budućnosti spriječili novi talas zaraze.
“To se događa kada broj zaraženih opadne. Da bi mjere popustile i ljudi se opustili i opet se osećali bezbjedno kada izađu napolje, moramo da odvojimo bolesne od zdravih, isto tako i kontakte oboleljih", kaže Sajrus Šafar, direktor tima za prevenciju epidemije jedne privatne kompanije.
Prema iskustvu San Franciska, grada koji se uspješno bori sa epidemijom, COVID-19 detektivi rade četvoročasovne i osmočasovne smjene zbog "prilično intenzivnog kognitivnog opterećenja", poručuju stručnjaci.
Svaki kontakt tima za praćenje uključuje bolničara, medicinsku sestru ili studenta medicine, a cilj je da kontaktiraju barem troje ljudi za sat vremena.
Armiji detektiva pomogla bi i tehnologija, odnosno aplikacije za praćenje, ali se još uvijek oko toga vodi rasprava, jer se time redukuje nečija privatnost.
Bonus video:
