Više od šest decenija nakon što je oružje utihnulo na kraju trogodišnjeg krvavog sukoba na Korejskom poluostrvu, dvije Koreje tehnički su i dalje u ratu.
Neprijateljstva su okončana primirjem ali mirovni sporazum nikada nije potpisan - mada je nedavnim proglašenjem „nove ere“ u odnosima, to sada moguće.
Zapravo postoje mnogi primjeri - kroz istoriju i danas - gdje su fizički sukobi okončani ali pravno mir nije postignut.
Rusija i Japan
Sovjetska vlada je proglasila rat Japanu svega nekoliko dana prije nego što se Japan predao na kraju Drugog svjetskog rata, u avgustu 1945. Nakon toga je anektirala Kurilska ostrva koja se nalaze između Japana i Kamčatke na istoku Rusije.
Ta ostrva su i dalje prepreka za postizanje mirovnog sporazuma. Rusija tvrdi da je njen suverenitet nad ostrvima priznat u poslijeratnim sporazumima, ali Japan odbija da se odrekne prava na njih.
Sovjetski Savez nije potpisao mirovni sporazum 1951. godine između Japana i savezničkih sila. Potpisao je zajedničku deklaraciju u kojoj se okončava ratno stanje i obnavljaju diplomatski odnosi sa Japanom 1956, međutim teritorijalna pitanja su smetnja za zvanični mirovni sporazum.
Saveznice iz Drugog svjetskog rata i Njemačka
Njemačka se predala u maju 1945. međutim zbog toga što je podijeljena između pobjedničkih sila, nije postojala jedna njemačka država koja je mogla predstavljati bivši Rajh.
Usljed neprijateljstava tokom Hladnog rata, rat se tehnički nije završio do njemačkog ujedinjenja 1990.
Ratno stanje je navodno dalo Sjedinjenim Državama pravnu osnovu za stacioniranje trupa u zapadnoj Njemačkoj.
Crna Gora i Japan
Crnoj Gori je trebalo više od vijeka da sklopi mir sa Japanom, nakon što je podržala Rusiju u rusko-japanskom ratu 1904-05. koji je završen iznenađujućom pobjedom Japana.
Kada su Rusija i Japan potpisale mirovni sporazum, Crna Gora je zaboravljena i nakon Prvog svjetskog rata, Crna Gora je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije Jugoslavije.
Tek 2006. godine, kada je Crna Gora proglasila nezavisnost, konačno je sklopljen mir koji joj je omogućio uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Japanom.
Holandija i Ostrva Sili
Dok neka ratna stanja traju decenijama, druga traju vjekovima - mada, u ovom slučaju, ratno stanje je bilo potpuno zaboravljeno.
Ovaj rat je počeo 1651. godine krajem Engleskog građanskog rata, kada je holandska flota stala na stranu parlamentaraca i zahtijevala reparaciju štete od strane rojalističke artiljerije, bazirane u Siliju.
Reparacija nije data, a većina Engleske je bila u rukama parlamentaraca, Holandija je proglasila rat Ostrvima Sili, navodi se u predanjima. Kada su parlamentarci preuzeli Ostrva, Holanđani su otišli i nikada nije potpisan mirovni sporazum.
Poslije 335 godina, 1986. ovu činjenicu je otkrio jedan ostrvljanin i istoričar Roj Dankan, što je rezultiralo posjetom holandskog ambasadora kako bi se potpisao mirovni sporazum.
„Kako je bilo užasavajuće ostrvljanima“, našalio se ambasador Jonkir Hujdekoper „da znaju da ih možemo napasti u svakom trenutku“.
Antički Rim i Kartagina
Još dalje u prošlost, u antičko vrijeme, Rim i Kartagina nikada nijesu potpisali mir nakon što su Rimljani zauzeli i uništili Kartaginu na kraju punskih ratova 146. godine p.n.e.
Više od 2100 godina kasnije 1985. godine, gradonačelnici modernog Rima o opštine Kartagina - dijela Tunisa - potpisali su mirovni sporazum i pakt prijateljstva.
Bonus video:
