Prije otprilike godinu dana počeo sam na Instagramu da se interesujem za teme u oblasti zdravlja u fizičke spremnosti. Veoma brzo, počeo sam da viđam sve više i više naloga, grupa, postova i reklama u vezi sa fitnesom. Prihvatao sam i pratio da bi se vremenom na mom Instagram nalogu sve vrtjelo oko fizički spremnih ljudi, materijala za fitnes i motivaciju, i reklama. Zvuči li vam to poznato?
Dok su me algoritmi i moj mozak podsticali da skrolujem unedogled, sjetio sam se nečega što ljudi koji se bave digitalnim marketingom vole da kažu: „novac je u mejling listi“. To znači da što su grupe, ljudi i stranice koje pratite na društvenim mrežama više prilagođene konkretnim potrebama, potrebno je manje vremena i novca da vam se prodaju slične ideje. Umjesto toga, ambasadori brenda će odraditi posao, strastveno i besplatno šireći proizvode, ideje i ideologije.
Ja sam psihijatar koji proučava anksioznost i stres, i često pišem o tome kako se naša politika i kultura ogledaju u strahu i društvenoj organizaciji plemenskog tipa. Koautor ovog članka je ekspertkinja za digitalni marketing, Na osnovu našeg znanja o stresu, strahu i društvenim medijima nudimo vam načine da pregurate naredne dane i zaštitite se od sredine koja izaziva razdor.
Obećanje, matriks
Oni od, dovoljno stari da znaju kako je izgledao život prije društvenih medija možda se sjećaju kako je Fejsbuk bio uzbudljiv u svom začetku. Zamislite, mogućnost da se povežete sa starim prijateljima koje nijeste vidjeli decenijama. U to vrijeme, Fejsbuk je bio virtuelni dinamični razgovor. Ova briljatna ideja povezivanja sa drugima koji imaju zajednička iskustva i interesovanja, ojačana je pojavom Tvitera, Insatagrama i aplikacija. Stvari nijesu ostale tako jednostavne. Ove platforme su se preobrazile u Frankenštajnova čudovišta, pune takozvanih prijatelja koje nikada nijesmo upoznali, pristrasnih novinarskih članaka, tračeva o slavnim ličnostima, samoveličanja i reklamiranja.
Vještačka inteligencija koja stoji iza ovih platformi odlučuje šta ćete vi vidjeti na osnovu vaše aktivnosti na društvenim mrežama i na internetu, uključujući i vašu aktivnost na različitom stranicama i prema reklamama. Na primjer, na Tviteru pratite političare koji vam se dopadaju. Tviterovi algoritmi brzo reaguju i pokazuju vam još postova i ljudi povezanim sa tim političkim usmjerenjem. Što više lajkujete, pratite i šerujete, brže ćete se naći na tom političkom pravcu. Postoji međutim jedna finesa: algoritme koji vas prate često pokreću vaše negativne emocije, obično impulsivnost ili bijes.
Kao rezultat toga, algoritmi jačaju taj negativni impuls i šire ga dijeleći ga među grupama. To možda igra ulogu u tome zašto je bijes tako rasprostranjen među onima koji se bave politikom, nezavisno od toga kojoj strani pripadaju.
Digitalno pleme
Vremenom, algoritmi nas većinom izlažu ideologiji jednog „digitalnog plemena“ - na isti način na koji je moj Instagram svijet postao svijet aktivnih ljudi u super fizičkoj formi. Na taj način nečiji matriks može postati ekstremno konzervativan, liberalan, religiozan, zabrinut za klimatske promjene ili ih poricati. Pripadnici svakog plemena nastavljaju da konzumiraju i hrane jedni druge istom ideologijom, pritom prateći jedni druge kako se ne bi otvorili „onima drugima“.
Mi smo po korijenima plemenska stvorenja, ali kada smo uplašeni naročito se dublje vežemo za pleme i skloni smo da vjerujemo samo u informacije koje nam stižu iz našeg plemena, a ne od drugih. Obično, to je evolutivna prednost. Povjerenje vodi do grupne kohezije, a to nam pomaže da preživimo. Međutim sada, taj isti tribalizam - zajedno sa pritiskom okoline, negativnim emocijama i kratkim fitiljom - često vode do isključivanja onih koji se ne slažu sa vama. Prema jednoj studiji 61 odsto Amerikanaca je prijavilo da je na društvenim mrežama prekinulo odnose ili blokiralo nekoga zbog političkih stavova ili postova.
Veći stepen upotrebe društvenih medija i izloženost senzacionalističkim vijestima o pandemiji je povezan sa pojačanom depresijom i stresom. Više vremena provedenog na društvenim mrežama dovodi se u vezu i sa većom anksioznošću, što može da stvori negativan krug.
Matriks misli za vas
Način na koji ljudi razmišljaju se promijenio. Sada nam je teže da shvatimo „širu sliku“. Knjiga je ovih dana dugačko štivo, predugačko za neke ljude. Kultura skrolovanja i prevlačenje smanjila je raspon naše pažnje (ljudi u prosjeku provedu od 1,7 do 2,5 sekundi prateći neku vijest na Fejsbuku). To je takođe deaktiviralo naše vještine kritičkog razmišljanja. Čak ni one krupne vijesti neće ostati na prikazu aktuelnosti duže od par sati, a nova udarna priča je odmah iza ugla. Matriks razmišlja za nas; mi konzumiramo ideologiju, a ohrabruju nas lajkovi naših saplemenika.
Prije svega ovoga, naša društvena izloženost uglavnom se svodila na porodicu, prijatelje, rođake, susjede, kolege, TV, filmove, radio, novine, časopise i knjige. I to je bilo dovoljno. U tome je postojala raznovrsnost i relativno zdrava informaciona dijeta sa raznim hranjivim sastojcima. Uvijek smo poznavali ljude koji nijesu naši istomišljenici, ali slaganje sa njima je bilo normalno, to se podrazumijevalo. Sada su se ti drugačiji glasovi udaljili - „oni drugi“ koje volimo da mrzimo na društvenim mrežama.
Postoji li crvena pilula?
Treba da povratimo kontrolu. Sljedećih sedam koraka će vas isključiiti iz matriksa:
Makar jednom godišnje pregledajte i ažurirajte parametre prikaza reklama na društvenim mrežama.
Zbunite vještačku inteligenciju tako što ćete sve reklame i sugestije označiti kao „nevažne“.
Praktikujte veću inkluzivnost. Pratite i druge sajtove, čitajte njihove vijesti i nemojte brisati iz prijatelja ljude koji misle drugačije od vas. Isključite kablovsku i umjesto toga čitajte. Ili makar ograničite izloženost.
Pratite manje pristrasne izvore.
Ukoliko mislite da je sve što govore vaše plemenske vođe istina, razmislite još jednom.
Isključite se i izađite vani (stavite masku). Provedite vrijeme bez pametnih telefona.
Na kraju, zapamtite da vaš susjed koji navija za drugi fudbalski tim ili drugu političku partiju nije vaš neprijatelj, i dalje možete da zajedno vozite bicikl. Ja sam to učinio danas, a nijesmo čak ni morali da pričamo o politici. Vrijeme je za crvenu pilulu. Napravite ovih sedam koraka, i nećete se predati matriksu.
Autor je profesor psihijatrije na Državnom univerzitetu Vejn. Koautorka je Marina Arakčejeva, ekspertkinja za digitalna rješenja i marketing.
Članak je preuzet sa portala theconversation.com
Prevela i priredila:
N. Bogetić
Bonus video:
