Godina 2020. je bila bolna sa pandemijom kovida-19, svjetskom ekonomskom recesijom, prirodnim katastrofama povezanim sa klimatskim promjenama, socijalnim neredima, čak i sa lažnim tvrdnjama predsjednika SAD Donalda Trampa o masovnoj izbornoj prevari i pozivima njegovih pristalica za uvođenje ratnog stanja. Ipak uprkos tim mračnim vijestima, prošla godina je donijela snažne razloge za optimizam. U godini koja je pred nama možemo postaviti osnove za novu eru održivog razvoja, mira i saradnje.
Prvi razlog za optimizam je uspjeh mnogih zemalja u suzbijanju kovida-19. Države širom azijsko-pacifičkog regiona, različite u kulturološkom i političkom smislu poput Australije, Kine, Južne Koreje, Laosa, Novog Zelanda i Vijetnama sprovele su efikasne strategije javnog zdravlja kako bi suzbile pandemiju. Isto važi i za države u drugim regionima, uključujući i podsaharsku Afriku. Mada su naslovnicama dominirali katastrofalni propusti u reakciji na pandemiju u Sjedinjenim Državama i Evropi, uspjeh u azijsko-pacifičkom regionu i na drugim mjestima pokazuje nam kako kombinacija dobre uprave, odgovornog građanstva i politike zasnovane na dokazima može da riješi velike i urgentne izazove.
Drugi razlog za optimizam jeste dolazak novih vakcina, koje nijesu samo izvor nade za spasavanje života i zaustavljanje virusa, već takođe i pokazatelj moći moderne nauke da u rekordnom roku pruži tehnološki proboj. Razvoj vakcine je primjer „pristupa misiji“ kroz targetirano istraživanje i razvoj u zajedničkim naporima državnog i privatnog sektora. Isti pristup mogao bi se primijeniti na druge globalne izazove, poput jačanja obnovljive energije, održive poljoprivrede i očuvanja biodiverziteta.
Treći razlog za optimizam je taj što je Tramp ubjedljivo poražen na novembarskim izborima. Kao mnogi demagozi prošlosti i sadašnjosti, Tramp je uspio da stekne veliki broj sljedbenika uz podršku masovne propagande, naročito Foks njuza Ruperta Merdoka. Ipak, dovoljan dio javnosti je uspio da prozre kroz laži i blaćenje kako bi pružili Sjedinjenim Državama novi početak nakon Trampove katastrofalne vladavine nesposobnosti, mržnje i laži.
Trampovo neznanje i laži doprinijeli su smrti više od 330 000 ljudi u SAD od kovida-19 u 2020. godini, što je oko četvrtine od ukupnog broja mrtvih od virusa u svijetu, mada SAD predstavljaju samo 4 odsto svjetske populacije. Trampov katastrofalni odnos prema kovidu-19 na kraju je i doveo do njegovog izbornog poraza, ali je čak i tada Tramp pokušavao da zadrži moć očajničkim i obmanjujućim tvrdnjama o rasprostranjenoj izbornoj prevari. Srećom državne i savezne institucije - gradonačelnici, guverneri, državni zakonodavci, sudovi i vojska - oduprli su se Trampovim autoritarnim implusima, tako da će novoizabrani predsjednik Džo Bajden, pristojan, častan i razuman čovjek uskoro biti inaugurisan.
Četvrti razlog za optimizam jeste snažan učinak Ujedinjenih nacija, uprkos velikim preprekama u 2020. Najveći američki predsjednik Frenklin Delano Ruzvelt je prije 75 godina podstakao osnivanje Ujedinjenih nacija kao odbrane od budućih ratova. One brane tri okosnice multilateralizma: mir, ljudska prava i održivi razvoj. Njihovo funkcionisanje tokom 2020. godine na sva tri fronta je bilo vrijedno divljenja, uprkos provokacijama Trampove administracije.
Agencije UN danas predvode muškarci i žene izuzetnih vještina i integriteta, a generalni sekretar Antonio Gutereš je tokom najteže godine od osnivanja, organizacijom upravljao koristeći ogromnu vještinu i viziju. U 2021. UN će organizovati nekoliko ključnih globalnih skupova - o okeanima, biodiverzitetu, sistemima prehrane i klimi - to zajedno može postaviti osnovu za decenije globalne saradnje o održivom razvoju.
Peti razlog za optimizam je digitalna revolucija, glavni tihi protagonista globalne reakcije na pandemiju. Zahvaljujući onlajn aktivnostima svijet je nastavio da funkcioniše. U roku od nekoliko nedjelja, preduzeća, škole, finansije, vlade, trgovine, isplate, zdravstvo, i UN sistemi su prešli onlajn munjevitom brzinom i u razmjerima koji su do tog trenutka bili nezamislivi. Digitalne tehnologije su odigrale direktnu ulogu u borbi protiv epidemije, u pružanju informacija, praćenju transmisije bolesti i u pružanju višestrukih usluga zdravstvenog sistema.
Naravno da novi digitalni svijet nije neokrnjeni raj. Nažalost polovina svijeta još nema pristup internetu. Kao rezultat toga, brzi prelaz škola, društvenog života, trgovine i zabave na onlajn platforme podstakao je dramatične nejednakosti između onih koji imaju i onih koji nemaju pristup internetu. Štaviše, digitalne tehnologije su podstakle rast drugih novih i teških socijalnih boljki, uključujući hakovanje velikih razmjera, širenje lažnih vijesti, sajberratovanje i nezakoniti nadzor od strane vlada i privatnih kompanija.
Dva lica digitalnog doba, pozitivno i negativno, primjer su situacije sa kojom smo suočeni na mnogim frontovima. Možemo biti optimisti znajući da će nam napredne svjetske tehnologije i naučno znanje omogućiti da riješimo urgentne globalne probleme. Ipak takođe moramo biti oprezni kako bismo zaustavili snage pohlepe, neznanja i mržnje da otmu nove tehnologije za svoje zadnje namjere.
Antički grčki filozofi vjerovali su da politika i etika moraju ići zajedno. Aristotel je napisao dva svoja remek djela, “Nikomahova etika” i “Politika”, kao združene studije, prvu kao vodič do ljudske sreće a drugu kao vodič kako politika može da promoviše sreću u grčkom gradu-državi (polisu).
U naše vrijeme, papa Franjo je predstavio dvije velike enciklike “Laudato si’” (Hvaljen budi) iz 2015. i “Fratelli tutti” (Svi smo braća) iz 2020. kako bi pokazao kako etika može da pomogne u vođenju svijeta ka ekološkoj održivosti i globalnom miru. Nova enciklika nudi dubok opis kako možemo da posegnemo izvan naših porodica, zajednica i država da bismo izgradili dijalog i povjerenje širom svijeta.
Dakle, hajde da uđemo u 2021. sa istinskim ali opreznim optimizmom. Hajde da proširimo zdravstvene uspjehe azijsko-pacifičkog regiona i novih vakcina razvijenih u SAD, Evropi, Rusiji i Kini u korist cijelog svijeta. Hajde da odlučimo da ostavimo po strani mržnje koje su podrivale globalnu saradnju i udružimo snage da prevaziđemo nejednakost, siromaštvo, isključivost i uništavanje prirodne sredine koji prijete svijetu. Hajde da udvostručimo podršku UN, da izgradimo budućnost zasnovanu na miru, ljudskim pravima i održivom razvoju. Za one u SAD, hajde da počnemo da liječimo ranjenu i podijeljenu naciju.
Tekst je preuzet sa portala project-syndicate.org
Autor je profesor održivog razvoja i profesor zdravstvene politike i menadžmenta na njujorškom Kolumbija univerzitetu. Direktor je Centra za održivi razvoj na Kolumbija univerzitetu i UN mreže za rješenja održivog razvoja. Bio je specijalni savjetnik trojici generalnih sekretara UN.
Prevela i priredila: N. Bogetić
Bonus video:
