Na početku dobra vijest: Prema novoj studiji, vakcina protiv korone koje su razvile kompanije Bajontek i Fajzer štiti od mutacija virusa koje su se pojavile u Velikoj Britaniji i Južnoafriökoj Republici.
To proizlazi iz laboratorijske studije koju su sproveli istraživači kompanije Fajzer i Univerziteta u Teksasu.
Pokazalo se da su antitijela 20 vakcinisanih osoba uspješno odbila virus, barem u staklenoj (reagens) posudi.
To su doduše samo testovi in vitro, u laboratorijskim uslovima, a ni grupa testiranih nije velika. Ipak vijest je ohrabrujuća.
Pored toga, još uvijek nema saznanja da nove varijante virusa izazivaju ozbiljnije tokove bolesti uzrokovane virusom kovid 19 ili da su odgovorne za veću stopu smrtnosti.
Brzo širenje virusa
Ima, međutim, i loših vijesti: te varijante virusa toliko su zarazne da previše ljudi oboli odjednom tamo gdje se pojavi mutirani virus korone.
Na primjer, britanska varijanta je do 70 odsto zaraznija od ranije poznatih varijanti koronavirusa.
To može dovesti do kolapsa zdravstvenih sistema u nekim zemljama koje su već na granici kapaciteta.
Na mnogim mjestima nedostaju bolnički kreveti, respiratori, stanice za intenzivnu njegu i osoblje.
Prof. dr Rihard Ner, šef istraživačke grupe "Evolucija virusa i bakterija" sa Univerziteta u Bazelu, smatra da je glavna opasnost koja dolazi od mutiranog virusa znatno brže širenje.
"Ako se mutirani virus stvarno širi 50-60 odsto brže, puno je više oboljelih koji završavaju u bolnicama i opterećuju zdravstveni sistem. Neki od njih na nažalost i umiru. Postoji zabrinutost da bi mutirani virusi mogao povećati broj ponovnih infekcija i smanjiti efikasnost vakcine, ali to je sada sekundarna briga", rekao je prof. Ner na onlajn-konferenciji Science Media Centra (SMC).
Biološki podaci o mutacijama predstoje
Do sada je većina saznanja o novoj mutaciji koronavirusa proizašla iz epidemioloških opservacija njenog brzog širenja.
Biološki podaci o varijantama za sada su teško dostupni.
Razlog brzog širenja mogla bi biti neznatna promjena na jednom dijelu spajk-proteina na površini virusa.
Većina vakcina protiv korone dizajnirana je tako da tijelo vakcinisane osobe prepozna spajk-protein i bori se protiv njega.
Mutacije nisu neuobičajene kod virusa, u prosjeku se svakog mjeseca pojave dvije nove varijante.
Zabrinutost izazivaju dvije varijante virusa, koje se brzo šire: jedna u Velikoj Britaniji i Danskoj VOC202012 / 01, B.1.1.7 ili 501Y.V1 i druga varijanta B.1.351 ili 501Y.V2, koja je raširena u Južnoafričkoj Republici i koja u nasljednom materijalu ima osam akumuliranih mutacija.
Pomenute države nisu krive što su se u njima pojavile te mutirane varijante.
One su samo posebno intenzivno ispitivale virus i prve su primijetile njegove mutacije.
U međuvremenu su te mutacije virusa složenog naziva otkrivene u mnogim zemljama, uključujući i Njemačku.
Da li mutirani virus smanjuje efikasnost vakcinacije?
Trenutno ne, ali istraživanja se moraju nastaviti - ne samo u laboratorijama, već se mora pristupiti opsežnim studijama, kako bi se utvrdilo kako vakcine izlaze na kraj sa mutiranim virusima korone i to ne samo sa do sada otkrivenim varijantama.
S tim u vezi, postavlja se pitanje da li će osobe koje su već vakcinisane i one koje su se oporavile od infekcije, biti imune na nove varijante virusa.
Ako virus ikada tako jako mutira da imunološki odgovor nakon vakcinacije bude tako slab da više ne može neutralizovati virus, vakcine će morati da budu prilagođene mutiranom virusu.
Takav apdejt jedne mRNK-vakcine nije teško napraviti, poručuju iz kompanija Bajontek i Fajzer.
Genetski kod virusa koji se nalazi u vakcini može se relativno lako promijeniti.
No, za testiranje i odobrenje, kao i za proizvodnju i distribuciju prilagođene vakcine potrebno je vrijeme, a mnogi centri za vakcinaciju još nestrpljivo čekaju na prvu varijantu vakcine.
Koje su posljedice mutacija?
Prema dosadašnjim saznanjima, za zaraženu osobu je nebitno kojom varijantom je zaražena, mutacija nema uticaja na tok bolesti.
U skladu s tim, mjere koje su već na snazi, ne moraju se dalje pooštravati, već samo dosljednije sprovoditi, smatra prof. dr Izabela Ekerle, šefica istraživačke grupe za viruse u nastajanju na Odjeljenju za infektivne bolesti Univerziteta u Ženevi.
"Sada nemamo specifičnih mjera skrojenih za nove varijante virusa a koje ne bi važile i za ostale varijante. Svaka se prenosi bliskim kontaktom. I sve mjere, koje smanjuju kontakt među ljudima i koje omogućuju da se u ranoj fazi prepozna infekcija a zaraženi izoluju, su efikasne. Predstoji nam još nekoliko napornih nedjelja i mjeseci", kaže prof. Ekerle.
Svi teba da se dosledno pridržavaju pravila
Dr Andreas Bergtaler, šef istraživačke grupe "Virusna patogeneza i antivirusni imuni odgovor" Austrijske akademije nauka (CeMM) smatra da je najveći izazov da se održi motivacija ljudi.
Tu su posebno misli na političare.
Zastrašujuće je, kaže dr Bergtaler, koliko ljudi ne žele da se vakcinišu. Neophodna je bolja komunikacija kako bi ljudi bili spremni da podrže mjere zaštite od korone.
Bonus video:
