Administracija predsjednika Donalda Trampa je označavanjem Kube kao države sponzora terorizma, u svojim posljednjim danima na vlasti nastavila uvođenje spoljnopolitičkih mjera koje će otežati diplomatske planove novoizabranog predsjednika Džozefa Bajdena, prenosi danas Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.
Na američkom spisku država sponzora terorizma, do dodavanja Kube u ponedjeljak, 11. januara, nalazili su se samo Iran, Sirija i Sjeverna Koreja, ukazuje Fajnenšel tajms.
Kuba je prvi put stavljena na spisak državna sponzora terorizma 1982. godine u vrijeme predsjednika Ronalda Regana zbog, kako je tvrdio Vašington, dugogodišnje podrške Havane latinoameričkim gerilskim grupama.
Tu oznaku je uklonio predsjednik Barak Obama 2015. godine u okviru šireg popravljanja odnosa dvije zemlje, što je dovelo do ponovnog otvaranja američke ambasade u Havani, ukidanja nekih ekonomskih sankcija i prve posjete američkog predsjednika ostrvu od revolucije 1959. godine.
Označavanje Kube sponzorom terorizma, mada možda neće imati značajne posljedice po Havanu, zakomplikovaće planove dolazeće Bajdenove administracije za popravljanje odnosa dvije zemlje, ocjenjuje Njujork tajms.
Bajden je tokom predizborne kampanje govorio o vraćanju otvorenijeg pristupa Kubi iz vremena predsjednika Obame koji je višedecenijsku političku i ekonomsku izolaciju Havane nazvao reliktom Hladnog rata, ukazuje list.
Bajdenova administracija može opet ukloniti Kubu s liste države sponzora terorizma, ali će za to biti potreban postupak procjene koji bi mogao mjesecima da traje, ističe Njujork tajms koji navodi da je u procesu vraćanja Kube na tu listu prekršena standardna procedura u Stejt departmentu, pošto se time bavila Kancelarija za pitanja zapadne hemisfere, a ne kako je uobičajeno, Kancelarija za borbu protiv terorizma.
Tim potezom se automatski pokreću sankcije SAD prema Kubi koje će, međutim, prema ocjeni eksperata, vjerovatno imati zanemarive efekte s obzirom na postojeće američke kaznene mjere.
U prethodne dvije godine, Kuba je bila, kako navodi list, pod najintenzivnijim američkim sankcijama u posljednjih 50 godina, što je doprinijelo velikim nestašicama osnovnih potrepština poput ljekova i hrane, dok je prema podacima kubanske vlade, prošle godine, BDP Kube pao za 11 odsto.
Nove sankcije će onemogućiti legalne finansijske transakcije preko američkih institucija, kao i bankarske transakcije preko trećih zemalja.
Evropske banke nerado obavljaju plaćanje kubanskim državnim preduzećima, a vraćanje terorističke oznake će, ocjenjuje Njujork tajms, dalje smanjiti želju da se rizikuje.
Kuba je već dugo sporno pitanje u američkoj politici, piše Volstrit džurnal ukazujući da je Tramp čvrstom retorikom prema Havani dobio podršku mnogih glasača porijeklom s Kube, kao i iz drugih latinoameričkih zemalja koji su kritični prema toj ostrvskoj državi i njenom regionalnom savezniku Venecueli.
Državni sekretar SAD Majk Pompeo je u saopštenju naveo da je vraćanje Kube na listu država sponzora terorizma opravdano zato što je Kuba pružila utočište nekolicini američkih bjegunaca poput žene koja je optužena za ubistvo pripadnika policijskih snaga Nju Džersija 1973.
Pompeo je takođe rekao da je Kuba odbacila zahtjev Kolumbije za izručenje 10 pripadnika Nacionalne oslobodilačke armije koji su povezani s bombaškim napadom u Bogoti 2019. kada su ubijene 22 osobe.
Stavljanjem Kube na terorističku list, administracija, međutim, nije tvrdila da je kubanska vlada podržavala međunarodni terorizam, što je dugo bio kriterijum Stejt departmenta za uključivanje na taj spisak, ukazuje američki list i ističe da predstavnici Bajdenove Demokratske partije odbacuju da potez kao "politizovan".
Državni sekretar SAD je rekao da je Kuba zaslužila uključenje na listu zbog pružanja "sigurne luke teroristima".
Pompeo je naveo u da je Havana slala ljude za podršku obavještajne službe i obezbjeđenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura koji je stvorio "slobodno okruženje" da teroristi žive u toj zemlji.
U posljednjim danima vlasti, Trampov tim pokrenuo je niz značajnih promjena s ciljem da zacementira svoje nasljeđe i ograniči Bajdenovu spoljnu politiku, piše Forin polisi uz ocjenu da odlazeća administracija u Jemenu, na Tajvanu i Kubi postavila političke nagazne mine novom predsjedniku.
Deset dana prije odlaska s funkcije, državni sekretar Pompeo najavio je da će administracija označiti jemenski pokret Huti, koji ima podršku Irana, kao terorističku organizaciju, uprkos upozorenju međunarodnih humanitarnih organizacija da bi to moglo ozbiljno omesti isporuku neophodne pomoći u zemlju razorenu ratom.
Pompeo je takođe najavio da će SAD ukinuti višedecenijsku politiku "samo-nametnutih" ograničenja u kontaktima američkih i tajvanskih zvaničnika, što je naišlo na brzu osudu zvaničnika u Pekingu.
Iskusne diplomate i spoljnopolitički stručnjaci talas najava u posljednjem trenutku opisuju kao oproštaj odlazeće administracije s namjerom da ometu spoljnu politiku nove administracije, ističe američki časopis.
Mada ti potezi neće direktno spriječiti Bajdena da prekine Trampovu spoljnu politiku, oni će to politički i diplomatski otežati.
Terorističke oznake u vezi s Jemenom i Kubom biće nezgodno pitanje za Bajdenovu administraciju, ukazuje Forin polisi na ocjene stručnjaka i zvaničnika, zato što će se Stejt department suočiti s političkim teretom dokazivanja da su označeni entiteti promijenili svoje ponašanje što bi opravdalo povlačenje te karakterizacije ili će rizikovati kritike republikanca u Kongresu i spoljnopolitičkih jastrebova.
Bonus video:
