Aung San Su Ći, koja je zajedno sa ostalim političkim liderima njene partije uhapšena u vojnom puču u Mjanmaru, na Zapadu već neko vrijeme ne uživa status heroine ljudskih prava, ali su strane vlade i međunarodne organizacije juče zatražile njeno hitno oslobađanje i povratak na demokratsku upravu u državi kojom je dugo upravlja vojna hunta.
Vojska u Mjanmaru tvrdi da je reagovala na „izbornu prevaru“ predajući vlast generalu Min Aung Hlaingu i uvodeći vanredno stanje u trajanju od godinu dana. Generali su puč sproveli nekoliko sati prije nego što je parlament trebalo prvi put da zasjeda od kako je Nacionalna liga za demokratiju ubjedljivo pobijedila na izborima 8. decembra koj su se smatrali referendumom o demokratskoj upravi Su Ći.
Dugo slavljena kao prodemokratska aktivistkinja, Su Ći koja je petanest godina provela u kućnom pritvoru dobila je 1991. godine Nobelovu nagradu, a kasnije je dočekivana u Bijeloj kući i po njenom životu je 2011. godine snimljen film. Međutim, kao liderka Mjanmara od 2015. godine, Su Ći se suočila sa međunarodnim kritikama zbog poricanja optužbi za genocid nad Rohindžama u Mjanmaru. U decembru 2019, Su Ći je predvodila pravni tim odbrane pred Sudom u Hagu, gdje je njena država optužena za genocid nad tom muslimanskom populacijom. Mada Su Ći nije lično optužena, ona je podržala vojsku i negirala genocid.
Nobelov komitet se suočio sa pozivima da joj oduzme nagradu, a niz gradova i institucija, uključujući i Evropsku uniju, povukao je ili suspendovao ranije uručene počasti.
Zapadni lideri su juče osudili vojni puč u Mjanmaru i pozvali na oslobađanje uhapšenih. Međutim, pojedini zvaničnici su izbjegli da Su Ći pomenu u saopštenjima, već su naglasak stavili na povratak demokratiji. Holandski šef diplomatije Stef Blok je na Tviteru objavio da „zahtijeva hitno oslobađanje svih demokratski izabranih političara i predstavnika građanskog društva“.
Potpredsjednica Evropskog parlamenta i bivša finska ministarka, koja se u Mjanmaru 2013. sastala sa Su Ći, Hejdi Hautala je kazala da ubjedljiva pobjeda njene partije na izborima u novembru znači da je Su Ći ključna za povratak demokratiji. „Ali mi nećemo zaboraviti šta je rekla o narodu Rohnidža pred Međunarodnim sudom pravde. Pokvarila je njenu međunarodnu reputaciju braniteljke ljudskih prava otvorenom podrškom vojsci u genocidu“, kazala je Hautala za Rojters.
Leticija fon den Asum, holandska diplomatkinja u Jugoistočnoj Aziji koja se redovno sastajala sa Su Ći u periodu između 1989. i 2010. kada je ona bila u kućnom pritvoru kazala je da je njen status ikone demokratije „nepopravljivo ukaljan“ „Međutim, niko ne želi vojni režim u Mjanmaru“, dodala je ona. Predsjednik SAD Džo Bajden zaprijetio je juče da će uvesti sankcije vojnim liderima Mjanmara i pozvao na zajedniču međunarodnu reakciju kako bi oni vratili vlast koju su preuzeli silom.
Bajden je u saopštenju osudio preuzimanje vlasti i hapšenje zvaničnika kao „direktni napad na tranziciju na demokratiju i vladavinu prava“. Kriza u Mjanmaru predstavlja prvi veliki test za Bajdenovo obećanje da će više sarađivati sa saveznicima kada su u pitanju međunarodni izazovi, naročito po pitanju rasta uticaja Kine. „Međunarodna zajednica treba da nastupi udruženo kako bi izvršila pritisak na burmansku vladu da se odmah odrekne vlasti koju je preuzela, oslobodi aktiviste i zvaničnike koje su zatvorili“, naveo je Bajden.
„SAD su proteklih deset godina ukinule sankcije Burmi na osnovu napretka ka demokratiji. Poništavanje tog napretka povlači preispitivanje naših zakona o sankcijama zbog čega će uslijediti adekvatne aktcije“, dodao je predsjednik SAD.
Kina, koja ima značajne energetske interese u Mjanmaru, pozvala je sve strane da poštuju ustav i održe stabilnost, ali je događaje u zemlji više primila „k znanju“ nego što ih je osudila.
„Svjesni smo šta se događa u Mjanmaru i u procesu smo daljeg razumijevanja situacije“, saopštilo je kinesko ministarstvo inostranih poslova. „Kina je prijateljski susjed Mjanmara. Nadamo se da će sve strane riješiti nesuglasice u skladu sa ustavom i pravnim okvirom i čuvati političku i socijalnu stabilnost“.
Jedan visoki diplomata EU sa sjedištem u Džakarti kazao je za Rojters da bi Su Ći nakon puča mogla povratiti „status mučenice“, ali da je Zapad sada konačno shvatio da uprkos njenoj popularnosti kod kuće ona nema uticaj na vojsku.
U Mjanmaru, hapšenje Su Ći se smatra povratkom na mračne dane kada je vladala represivna vojna hunta. Telefonske linije su u većem dijelu države u prekidu, kao i mobilni internet, a zemlju je zahvatio duboki osjećaj neizvjesnosti.
„Upravo su se otvorila vrata za jednu sasvim drugačiju budućnost“, kazao je za „Gardijan“ književnik i istoričar Tant Mjint U.
„Imam snažan osjećaj da niko neće moći da kontroliše ono što slijedi. Ne zaboravite da je Mjanmar preplavljen oružjem, sa dubokim podjelama duž etničkih i vjerskih linija, a milioni ljudi jedva mogu da se prehrane“.
Iznenadni preokret događaja u ranim jutarnjim časovima u ponedjeljak podrio je višegodišnje napore za uspostavljanje demokratije u ovoj siromašnoj zemlji i pokrenuo dodatna pitanja o mogućnosti vraćanja miliona Rohindža izbjeglica. Savjet bezbjednosti UN danas će održati zatvoreni sastanak zbog situacije u Mjanmaru, kazale su diplomate.
Zbog zločina nad Rohindžama izgubila status heroine ljudskih prava
Kćerka heroja nezavisnosti Aung Sana, koji je ubijen 1947. godine kada je ona imala samo dvije godine, Su Ći je ispunila sne miliona svojih sunarodnika kada je njena partija 2015. pobijedila na izborima nakon čega je u toj zemlji prvi put nakon pola vijeka uspostavljena civilna vlada.
Godinama je na Zapadu slavljena kao heroina ljudskih prava. Barak Obama je bio prvi američki predsjednik koji je posjetio Majnmar 2012. godine a tom prilikom je kazao da je „ona inspiracija za ljude širom svijeta, uključujući i mene“. Godinama je vojska protiv nje vodila kampanju blaćenja nazivajući je instrumentom Zapada. Preživjela je pokušaj ubistva 2003. godine kada su pristalice vojske napale njen konvoj.
Tokom višegodišnjeg kućnog pritvora obraćala se pristalicama govoreći o ljudskim pravima i demokratiji pod budnim okom tajne policije. Kao posvećena budistkinja često je govorila o svojoj borbi u duhovnom smislu.
Kada je 2015. pobijedila na izborima, Su Ći je obećala da će okončati građanski rat, povećati strane investicije i smanjiti ulogu vojske u politici. Takođe je obećala zapadu da će se pozabaviti patnjama Rohindža koji su bili na meti nasilnih napada budista.
Mada u Mjanmaru uživa veliku popularnost Su Ći nije uspjela da ujedini etničke grupe niti da okonča građanske ratove. Takođe je nadgledala ograničavanje slobode medija i građanskog društva i razišla se sa mnogim nekadašnjim saveznicima.
U avgustu 2017. godine, ekstremisti iz redova Rohindža napali su bezbjednosne snage a vojska je reagovala masovnim ubistvima, grupnim silovanjima a stotine sela su spaljene. Ujedinjene nacije su navele da je ta operacija sprovedena sa „genocidnom namjerom“. Su Ći je pred sudom u Hagu kazala da je vojska sprovodila „vladavinu prava“. Mada nije imala direktna ovlašćenja nad vojnom operacijom, njena vlada je naredila da spaljena zemlja postane državno vlasništvo i nadgledala je operacije uništavanja sela. U Hagu je priznala da postoji mogućnost da je sproveden ratni zločin, ali je kazala da je ofanziva bila legitimna vojna operacija protiv terorista.
Više od 730 000 Rohindža je pobjeglo iz Mjanmara u Bangladeš tokom ofanzive, a istražitelji UN tvrde da je 10 000 ljudi ubijeno.
Bonus video:
