Koliku slobodu da žive život kao prije pandemije treba dati onima koji su se vakcinisali protiv kovida-19? To je, prema pisanju „Gardijana“ jedno od ključnih pitanja širom svijeta, makar u državama u kojima su vakcine već dostupne.
Odgovor na to pitanje utiče na veliki broj aspekata funkcionisanja društva, počev od toga kojom brzinom se ekonomije mogu otvarati do toga kada se bake i djedovi mogu zagrliti sa unucima. Međutim, za donosioce odluke to predstavlja i veliku nelagodu, budući da mnogi upozoravaju da postoji opasnost od podjele unutar društava koja su već pod ogromnim stresom usljed ograničenja izazvanih pandemijom.
Njemački etički savjet, nezavisno tijelo koje savjetuje vladu, protivi se tome da vakcinisani dobiju posebne uslove. Ovo tijelo tvrdi da je „trenutno neprihvatljivo ukinuti uvedena ograničenja građanskih sloboda“, upozoravajući da nije samo u pitanju nedostatak dokaza o tome da li vakcinisani i dalje šire virus, već i da bi uvođenje privilegija pojedinima moglo ohrabriti mentalitet nezajažljivosti u kojem svako brine samo za sebe, što može dovesti do nereda. Ukoliko treba postaviti prioritete, onda to treba da budu vakcinisani stanovnici domova za stare zbog velikog tereta kojem su izloženi.
Međutim, privatne kompanije, uključujući restorane i bioskope, ne mogu biti spriječeni da primjenjuju svoja pravila, naveo je Savjet, a prošle nedjelje je njemačka kompanija za prodaju ulaznica “Evetim” saopštila da je obnovila svoju onlajn službu kako bi omogućila klijentima da podnesu dokaz o vakcinaciji. Iz kompanije je, kako prenosi britanski list, saopšteno da oni predviđaju da će organizatori događaja počev od koncerata do sportskih takmičenja ubuduće tražiti takvu vrstu potvrde kao uslov za prisustvovanje događaju.
Vlasti u Skandinaviji su već pokrenule svojevrsne programe. Danska je najavila planove za uvođenje digitalnih pasoša o imunizaciji, a Švedska je sapštila da će do ljeta imati takve pasoše ukoliko međunarodni standardi budu ispunjeni. Švedski ministar za digitalizaciju, Anders Jgeman, kazao je da takva dokumentacija mora postati norma ukoliko svijet želi da se ponovo pokrene.
„Kada Švedska i države oko nas ponovo počnu da otvaraju društva, potvrde o vakcinaciji će vjerovatno biti potrebne za putovanje, a vjerovatno i za učešće u drugim aktivnostima“, kazao je on za „Gardijan“.
Izraelski zvaničnici su nagovijestili mogućnost uvođenja „zelenih pasoša“ kako bi omogućili vakcinisanim osobama da posjećuju restorane, pozorišta, slobodno putuju i budu izuzeti iz karantina prilikom putovanja u inostranstvo.
Pasoš, koji će biti dat onima koji su primili dvije doze Fajzerove vakcine, promoviše se kao način za ohrabrivanje ljudi da se vakcinišu, ali se takođe smatra dijelom napora za ponovno pokretanje ekonomije. Međutim, budući da postoji neizvjesnost po pitanju da li vakcine smanjuju transmisiju, ova ideja je naišla na skepsu.
Strah zbog infektivnijih sojeva virusa odložio je ovu odluku, a pravne dileme muče vlasti. Predlog da se samo vakcinisanim prosvjetnim radnicima dozvoli da počnu da rade naišao je na otpor onih koji tvrde da je to nezakonita mjera prisiljavanja.
U Sjedinjenim Državama, predsjednik Džo Bajden je tražio od vladinih agencija da istraže mogućnost proizvodnje digitalnih verzija sertifikata o vakcinisanju u jednom od njegovih prvih izvršnih dekreta.
„Gardijan“ podsjeća i da je grčki premijer Kirijakos Micotakis predložio da EU predstavi zajednički sertifikat o vakcinisanju koji bi mogao pomoći u stvaranju „reda brzog putovanja“.
Univerzalni dokument, vjerovatno digitalni, koji bi pružao zvanični dokaz da se neko vakcinisao, ili testirao na koronavirus mogao bi postati realnost u roku od nekoliko mjeseci - kao što je to slučaj sa nošenjem maske prilikom izlaska iz kuće.
Veliki sportski događaji zakazani za ovu godinu, poput Eura 2021, koji će se održavati u 12 gradova širom Evrope, uključujući Rim, London i Glazgov - kao i Olimpijada u Japanu, pod velikim su pritiskom po ovom pitanju, naročito zbog problema koje EU ima u nabavkama vakcina. Ovi događaji bi mogli biti ugroženi ukoliko organizatori budu insistirali da im samo vakcinisane osobe mogu prisustvovati, ali to bi mogla biti budućnost sporta.
Predsjednik italijanske fudbalske federacije, Gabrijele Gravcina, sastao se sa naučnim zvaničnicima kako bi razgovarali o djelimičnom otvaranju stadiona za navijače koji su primili pune dvije doze vakcina. Ova strategija, prema pisanju vodećeg italijanskog sportskog dnevnog lista „Gazeta dela sport” ima za cilj otvaranje stadiona Olimpiko u Rimu za velike mečeve.
Njemački etički savjet je u međuvremenu odbacio mogućnost da se vodeći sportisti i sportiskinje preko reda vakcinišu uoči Olimpijade.
U Kini, gdje je u okviru ambicioznog programa vakcinacije planirana imunizacija 50 miliona ljudi do sredine februara, vlasti navodno rade na planu za integrisanje podataka o vakcinaciji u jedinstvenu nacionalnu zdravstvenu aplikaciju, što bi omogućili putnicima da zaobiđu karantin prilikom putovanja između gradova i regiona. Usljed velikog straha zbog ponovnog izbijanja virusa, ovi planovi su zasada odloženi.
Tajvan je jednako oprezan po pitanju zamjene karantina vakcinama. Iz tamošnjih vlasti u decembru je saopšteno da će svako ko se vraća na Tajavn iz inostranstva ipak morati da ide u karantin na 14 dana nezavisno od toga da li je vakcinisan ili ne.
U Brazilu, 10 od 11 sudija Vrhovnog suda odlučilo je u decembru da bi vakcinacija na indirektan načina trebalo da bude obavezna tako što bi škole, javni prevoz, tržni centar i restorani zahtijevali dokaz o imunizaciji. Desničarski predsjednik Žair Bolsonaro kazao je da će on odbiti vakcinu i stao je u odbranu prava drugih da to isto učine. „Borimo se protiv pandemije – pandemije koja ubija ljude“, kazao je Aleksandar De Moraes, jedan od sudija.
U Francuskoj, gdje postoji visoki stepen nepovjerenja u vakcine, vlasti u nekoliko gradova su saopštile da bi pasoši o imunizaciji mogli postati neka vrsta instrumenta da se imunizacija učini obaveznom, a premijer Žan Kasteks je kazao da tu postoje brojne zakonske prepreke.
Francuski ministar za evropska pitanja, Klement Bone, prigovorio je toj zamisli tvrdeći da vakcine još nijesu svima ponuđenje. „Bilo bi šokantno da u trenutku kada je kampanja vakcinacije širom Evrope tek u začetku, neki ljudi imaju veća prava od drugih“.
Naučnici upozoravaju da je nemoguće vakcinama postići imunitet krda
Kolektivni imunitet više ne može biti cilj vakcina protiv kovida, kazali su juče istraživači, nakon vijesti da vakcina koju su proizveli Oksford Univerzitet i AstraZeneka ima ograničeno dejstvo kada je u pitanju južnoafričko soj koronavirusa.
Oksford i AstraZeneka su sproveli malu studiju, u kojoj je učestvovalo 2000 mladih ljudi u Južnoj Africi, kako bi utvrdili da li vakcina pruža zaštitu od novog soja virusa. Prema riječima naučnika koji su učestvovali u studiji, čiji će rezultati biti objavljeni danas, učesnici testiranja nijesu razvili teške oblike bolesti ili preminuli, ali vakcina nije spriječila da se zaraze kovidom. U istraživanju su učestvovale osobe prosječne dobi od 31 godine, što znači da su oni i inače skloniji da razviju blaže oblike.
Profesor Šabor Madi sa Univerziteta Vitvotersrand, i glavni istražitelj studije u Južnoj Africi kazao je da ovi podaci treba da izazovu promjenu stava po pitanju pristupa vakcinama i da se fokus mora pomjeriti sa stvaranja imuniteta krda, na zaštitu pripadnika rizične populacije da razviju teške oblike bolesti.
Endrju Polard, profesor pedijatrijskih infekcija i imuniteta, glavni istražitelj testiranja Oksfordove vakcine, kazao je da glavni cilj mora biti da se spriječe hospitalizacije i umiranje pacijenata.
„Ova studija potvrđuje da će pandemija koronavirusa naći način da nastavi da se širi i unutar vakcinisane populacije, kao što je i očekivano“, kazao je Polard i dodao da vakcine međutim mogu pomoći zdravstvenom sistemu tako šte će spriječiti razvijanje teškog oblika bolesti.
Poput drugih proizvođača vakcina, Oksford i AstraZaneka sada rade na unapređenju vakcina kako bi one bile efikasnije protiv sojeva poput južnoafričkog.
Bonus video:
