Poput kita, brod dugačak 400 i širok 59 metara ukoso se nasukao u Sueckom kanalu, koji je na tom mestu širok manje od 300 metara. Tako je blokirana jednu od arterija svjetske ekonomije.
Pješčana oluja, slaba vidljivost i jednosmjerna vodena ulica u sred pustinje: to su sastojci drame o teretnom brodu Ever Given koji plovi pod zastavom Paname. Došao je iz Kine i bio na putu za Roterdam u Holandiji.
Bageri pokušavaju da "izgrizu" komade s obala kanala, tegljači vuku čudovište svom snagom svojih moćnih dizel-motora kako bi otkočili brod – za sada bez uspjeha. Na oba ulaza u kanal čeka oko 200 brodova.
Japanski vlasnik broda nada se da će teretnjak ovog vikenda biti oslobođen. Međutim, prema informacijama novinske agencije Blumberg, to bi ipak moglo još da potraje – nedjelju dana ili više. Sidrišta oko grada Sueca već su pretrpana.
Kao blokada auto-puta – i još gore
Udruženje njemačkih brodovlasnika upozorava na posljedice, ako blokada kanala potraje duže. „To je kao potpuno zatvaranje nekog velikog njemačkog auto-puta. Što duže traje, to će se jasnije vidjeti posljedice“, rekao je jedan predstavnik tog udruženja.
Blokiran je dakle značajan dio svjetske trgovine: prema trgovinskim stručnjacima, deset do 15% globalnog teretnog saobraćaja prolazi kroz Suecki kanal.
Od plišanih životinja do automobila
Prema podacima firme koja upravlja Sueckim kanalom, 19.000 brodova svake godine pređe tu prečicu između Crvenog mora i Sredozemlja dugačku 200 kilometara. To je oko 50 brodova svakog dana u godini i riječ je o milijardama tona tereta.
„Od plišanih igračaka, pa do mobilnih telefona, štampača i drugih elektronskih uređaja. Brodski kontejneri sadrže mašine, odjeću ili namještaj. Čak i automobili prolaze Sueckim kanalom na specijalnim teretnim brodovima“, podsjeća Gabrijele Vidman iz Deka banke.
Što se tiče Njemačke, prema ekonomistima Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila (IfV), radi se o osam do devet procenata cjelokupnog izvoza i uvoza. Posebno je pogođeno poslovanje sa Kinom, najvažnijim njemačkim trgovinskim partnerom. Kroz Suecki kanal se, naime, prevozi oko dvije trećine sve robe.
„Ako se ova nesreća ne otkloni u narednih nekoliko dana može doći do problema u lancima snabdevanja u Njemačkoj“, rekao je za DW ekspert za trgovinu IfV Vinsent Stamer. Prema njegovim proračunima, gotovo svi brodovi između Kine i Nemačke koriste Suecki kanal, njih oko 98 odsto.
Zastoj u morskom saobraćaju – cijena nafte u pokretu
I dok je saobraćaj oko kolosa u zastoju, na finansijskim tržištima se dosta toga pokrenulo: u srijedu je cijena nafte znatno porasla – barel sjevernomorskog Brenta poskupio je za više od šest odsto. Naime, veliki dio energije za svjetsku trgovinu takođe se prevozi morskim putem, u „stomacima“ super-tankera. Cijena najvažnije vrste goriva u globalnoj ekonomiji u četvrtak je pala, a u petak ponovo skočila.
Ahilova peta
Geografski položaj čini Suecki kanal „Ahilovom petom“ globalne ekonomije i to iz dva razloga: s jedne strane, većina nafte sa Bliskog i Srednjeg istoka tim kanalom putuje do Evrope i Severne Amerike, a s druge – prave alternative nema. Zbog toga ono slikovito poređenje kanala kao auto-puta nije sasvim ispravno. Problem sa zastojem na kopnu relativno lako je riješiti – preusmjeravanjem saobraćaja. Suecki kanal je malo veći problem.
Preusmjeravanje saobraćaja u ovom slučaju znači – put oko Afrike, otprilike 6.000 kilometara. Brodovi u svjetskoj trgovačkoj floti putuju u proseku 15 čvorova ili 28 kilometara na sat. To znači produžavanje puta za plus-minus deset dana. I ne samo što je put duži – on je i opasniji. Rt dobre nade je po zlu poznat, kada se radi o vremenskim prilikama. A tu su i pirati.
Upravo zbog toga brodovlasnici su spremni da plate malu putarinu operateru Sueckog kanala – Egiptu: prolaz košta oko četvrt miliona evra. Prošle godine Uprava Sueckog kanala zaradila je 5,6 milijardi dolara.
Bonus video:
