Više od 20 lidera i Svjetska zdravstvena organizacija pozvali su na globalni pandemijski sporazum koji bi pomogao svijetu da se bolje izbori s budućim pandemijama bližom saradnjom i prevazilaženjem nacionalizma i izolacionizma, priznajući da postojeći mehanizmi nisu dovoljni za velike zdravstvene krize, pišu svjetski mediji, ukazujući da apel zasad formalno nisu podržale svjetske sile SAD, Kina i Rusija.
Za bolju otpornosti svijeta
Lideri dvadesetak zemalja i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podržali su u utorak, 30. marta, ideju o stvaranju međunarodnog sporazuma koji bi pomogao svijetu da se nosi sa budućim zdravstvenim krizama poput pandemije izazvane koronavirusom koja danas hara planetom, prenosi Rojters (Reuters).
Ideju sporazuma koji bi obezbijedio univerzalan i ravnopravan pristup vakcinama, ljekovima i dijagnostici za pandemije, iznio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel (Charles Michel) na samitu G20 prošlog novembra.
SZO je na udaru kritika zbog načina kako je rukovodila pandemijom COVID-19 s optužbama bivše američke administracije predsjednika Donalda Trampa (Trump) da je pomagala Kini da prikrije razmjere bolesti po izbijanju, što ta agencija Ujedinjenih nacija negira.
Glavni cilj sporazuma bio bi jačanje otpornosti svijeta na buduće pandemije putem boljih sistema uzbunjivanja, razmjene podataka, istraživanja i proizvodnje i distribucije vakcina, ljekova, dijagnostike i lične zaštitne opreme, naveli su lideri zemalja u zajedničkom članku objavljenom u više svjetskih listova.
Predlog sporazuma zasad je dobio formalnu podršku lidera Albanije, Čilea, Francuske, Fidžija, Grčke, Holandije, Indonezije, Južne Afrike, Južne Koreje, Kenije, Kostarike, Njemačke, Norveške, Portugala, Ruande, Rumunije, Senegala, Srbije, Španije, Trinidada i Tobaga, Tunisa, Ukrajine, Velike Britanije i SZO-a.
Najveći izazov od Drugog svetskog rata
Predlog za međunarodni sporazum za zaštitu svijeta od pandemije, lideri više od 20 zemalja, Evropske unije i SZO su iznijeli uz konstataciju da je COVID-19 "najveći izazov za globalnu zajednicu od 1940-ih", piše Njujork tajms (The New York Times).
U članku objavljenom u brojnim listovima širom svijeta, lideri upozoravaju da će poslije pandemije COVID-19 koja je u toku, u nekom trenutku neizbježno uslijediti i druge.
Oni navode da je međunarodno razumevanje slično onom koje je usledilo posle Drugog svetskog rata i koje je dovelo do stvaranja Ujedinjenih nacija potrebno za jačanje prekogranične saradnje pre nego što sledeća globalna zdravstvena kriza poremeti ekonomiju i život.
Trenutna pandemija je "oštar i bolan podsjetnik da niko nije bezbjedan dok svi nisu bezbjedni", naveli su lideri.
Predloženi sporazum je, ističe Njujork tajms, i priznanje da trenutni sistem međunarodnih zdravstvenih institucija, koji simbolizuje relativno nemoćna Svjetska zdravstvena organizacija, nije adekvatan za problem pandemije.
"U vrijeme kada je COVID-19 iskoristio naše slabosti i podjele, moramo iskoristiti ovu mogućnost i ujediniti se kao globalna zajednica za miroljubivu saradnju koja će nastaviti posle sadašnje krize. Za jačanje naših kapaciteta i sistema biće potrebno vrijeme i zahtijevaće neprekidnu političku, finansijsku i društvenu podršku tokom mnogo godina", ocijenili su lideri.
U članku, međutim, ukazuje Njujork tajms, nije razjašnjeno šta će se desiti sa zemljom koja se opredijeli da ne sarađuje u potpunosti ili odlaže razmjenu naučnih informacija, kao što je Kina optužena tokom pandemije COVID-19.
'Godine pregovora'
Pripremljenost za globalnu pandemiju i odgovor na nju trenutno su u velikoj mjeri određeni Međunarodnim zdravstvenim propisima (IHR), ugovorom koji je pravno obavezujući za 194 države članice SZO-a, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Ti propisi su revidirani poslije epidemije teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) 2002-2003, koja je počela u Kini i od koje je širom svijeta umrlo skoro 800 ljudi.
Zvaničnici SZO-a i mnoge države članice, međutim, već dugo tvrde da ta organizacija nema mehanizam da prisili države da brzo i transparentno prijave nove zarazne bolesti, ukazuje američki list, dodajući da bi se predloženi sporazum nadovezao na IHR i nastojao da podstakne "pristup cijela vlada i cijelo društvo".
"To uključuje veliko unapređenje međunarodne saradnje za poboljšanje, na primjer, sistema uzbunjivanja, razmjene podataka, istraživanja i lokalne, regionalne i globalne proizvodnje i distribucije medicinskih i javnih zdravstvenih mera, kao što su vakcine, ljekovi, dijagnostika i lična zaštitna oprema", naveli su lideri.
Međutim, ističe Volstrit džurnal, u članku lidera se ne navodi kako bi ti mehanizmi bili prinudno sprovedeni.
"Predlozi trenutno nisu dovoljno detaljni", rekao je savjetnik u jednoj zapadnoj vladi koji je pomogao u izradi predloga. "Biće potrebno nekoliko godina pregovora… pričamo o dve do četiri godine".
Protiv nacionalizma i izolacionizma
Upozorenje na opasnost od budućih pandemija dolazi dok zemlje i trgovinski blokovi nastavljaju da se sukobljavaju oko isporuka vakcina, ističe CNN, ukazujući da su neki od potpisnica umiješani u nedavne razmirice zbog vakcina.
Evropska unija i Velika Britanija su već u dužem ratu riječima zbog ugovora farmaceutske kompanije Astrazenka (AstraZeneca) za isporuke vakcina, dok su neke članice EU više puta izrazile frustraciju sporom distribucijom doza.
Grupa koja je potpisala tekst objavljen u utorak iskazala je, navodi CNN, značajno drugačiji duh, ističući da su jedinstvo i koordinacija ključni za buduće pandemije.
Lideri, uključujući francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), britanskog premijera Borisa Džonsona (Johnson) i njemačku kancelarku Angela Merkel, pozvali su na veću međunarodnu saradnju i naveli da bi zemlje trebalo da izbjegavaju izolacionizam i nacionalizam.
Upadljivi izostanci
U pismu s pozivom za poboljšanje saradnje i transparentnosti u slučaju budućih epidemija upadljiv je izostanak SAD i Kine, koje su se tokom ove pandemije nebrojeno puta sukobljavale s optužbama za nedostatak transparentnosti, propagande i dezinformacija, ukazuje američka televizija CNBC, dodajući da ni Rusija zasad nije formalno podržala pandemijski sporazum.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus, koji je jedan od potpisnika i glavnih zagovornika sporazuma, na konferenciji za novinare je, na pitanje o odsustvu Kine i SAD, nastojao da umanji zabrinutost.
"Ne želim da se to vidi kao problem, to čak nije ni problem", rekao je Tedros, dodajući da će, kada počne diskusija o globalnom sporazumu o pandemiji, biti predstavljene sve države.
On je objasnio da je riječ uglavnom o procesu prijavljivanja i rekao da su razgovori s državama članicama, uključujući SAD i Kinu, bili "pozitivni", ali, ukazuje CNBC, nije potvrdio da li su SAD i Kina, kao i Rusija – još jedan upadljiv izostanak – direktno pitani da li žele da potpišu pismo.
Bez potpisa šefice Evropske komisije
Poziv za sporazum nije potpisala ni predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), što je prema pisanju Dejli telegrafa (The Daily Telegraph) ogolilo podjele oko krize s vakcinama u Evropskoj uniji.
Pored niza lidera članica EU, među potpisnicima je i predsjednik Evropskog savjeta Mišel. Jedan zvaničnik EU, prema navodima britanskog lista, rekao je da je Evropska komisija bila obaviještena o zajedničkom tekstu, ali da je odbila da ga potpiše.
Odbijanje Fon der Lajen da potpiše poziv povećava strahove da namjerava da zauzme čvršći stav o zabrani izvoza vakcina, navodi Telegraf dodajući da su izvori u Briselu rekli da bi zajedničko saopštenje bio veoma pozitivan znak za rešavanja spora EU i Velike Britanije, da ga je potpisala i šefica Evropske komisije.
Izvori iz EU sugerisali su i da je Fon der Lajen možda odbila da potpiše pismo zato što smatra da bi međunarodni sporazum zasijenio njene planove za Globalni zdravstveni samit u Rimu 21. maja.
"Dozvolite mi da naglasim da postoji snažna saradnja između predsjednice (Komisije) i predsjednika Evropskog savjeta o pripremljenosti za buduću pandemiju", rekla je portparolka Evropske komisije.
Bonus video:
