Džo Bajden će ove nedjelje imati prvu inostranu turneju kao predsjednik Sjedinjenih Država, a prema pisanju „Gardijana“ on je odlučan u namjeri da ubijedi saveznike i rivale da se „Amerika vratila“ nakon četiri godine administracije Donalda Trampa.
Nakon što je predočio da 21. vijeka vidi kao borbu između demokratija i autokratija, Bajden će se tokom turneje sastati jedan na jedan sa premijerima Britanije i Belgije, kao i sa čvrstorukašima iz Rusije i Turske.
Uoči turneje Bajden je u kolumni objavljenoj u subotu u listu „Vašington post“ obećao da će učvrstiti „demokratske saveze“ SAD naspram raznih kriza i rastućih prijetnji iz Rusije i Kine.
Ovaj 78-godišnjak, sa većim iskustvom u spoljnoj politici nego bilo koji prethodni američki lider, ulazi u arenu u trenutku kada je Kina u usponu i nakon što je Tramp pokrenuo nekada nezamisliva pitanja o tome može li se Vašingtonu vjerovati.
Ser Piter Vestmekot, bivši britanski ambasador u SAD kazao je za „Gardijan“ da Bajden i članovi njegovog tima treba da budu spremni da će im njihovi sagovornici tokom turneje postavljati pitanje „kako da vjerujemo Americi na riječ?“.
„Vidite šta se dogodilo sa iranskim nuklearnim sporazumom: novi predsjednik ga je pocijepao“. Vestmekot postavlja pitanje šta će se dogoditi ukoliko za četiri godine u Bijelu kuću ponovo uđe Tramp ili neki njegov klon.
„Kakva je svrha postizanja dogovora sa vama u ovoj fazi kada to ne vrijedi ni papira na kojem je štampano“, pita Vestmekot i dodaje da on vjeruje da je američka delegacija svjesna štete koja je nanijeta Americi kao pouzdanom savezniku.
Nakon četiri i po mjeseca zahtjevne domaće agende, Bajden će pokušati da nadoknadi izgubljeno vrijeme na međunarodnom frontu. „Gardijan“ podsjeća da je prva zemlja koju je Tramp posjetio bila autokratska Saudijska Arabija, dok njegov nasljednik turnejom kroz Britaniju, Belgiju i Švajcarsku šalje drugačiji signal.
Poseban odnos i „neugodan“ susret
Bajden će se 10. juna sastati sa Borisom Džonsonom kako bi „potvrdili trajnu snagu posebnog odnosa“ između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva, saopšteno je iz Bijele kuće. To će biti prvi sastanak uživo dvijice lidera i mogao bi biti neugodan naročito ako se ima u vidu da je 2019. godine Bajden nazvao Džonsona „fizičkim i emotivnim klonom“ Trampa.
Vestmekot ističe i da Bajden „nije smatrao da je bregzit dobra ideja, smetali su mu ničim izazvani uvredljivi komentari koje je Džonson upućivao njegovim demokratskim kolegama, kao i jasna poruka da bi u Dauning stritu 10 bilo zadovoljni sa još jednim četvorogodišnjim Trampovim mandatom“. Sve to će biti u vazduhu prilikom susreta dvojice lidera.
Među temama razgovora će vjerovatno biti pandemija koronavirusa, inicijativa za oporezivanje globalnih korporacija, izazov koji predstavlja Kina, sporazum o Iranu i UN konferencija o klimi u Glazgovu u novembru. Poznato je i da je Bajden ponosan na svoje irsko porijeklo i u više navrata je upozorio da svaki trgovinski dogovor između SAD i Britanije zavisi od poštovanja Sporazuma od Velikog petka.
Bajden će od 11. do 13. juna prisustvovati samitu G7 u Kornvolu a među prioritetima su pandemija, ekonomski oporavak, klima i „solidarnost i zajedničke vrijednosti među velikim demokratijama“, saopštila je Bijela kuća. Biće to prva velika scena za popravku saveza i odbacivanje Trampove mantre „Amerika na prvom mjestu“.
„Biće to prilika za Džoa Bajdena da predoči detalje u smislu vraćanja SAD u ulogu svjetskog lidera“, kazao je za britanski list Leon Paneta, bivši ministar odbrane i direktor CIA. On takođe smatra da je povjerenje u SAD snažno narušila Trampova administracija zbog načina na koji se ophodila prema savezništvima. Bajden mora da popravi štetu, priznaje Paneta. „On to može, ali vjerovatno ima posla sa saveznicima koji pokušavaju da shvate da li je on samo prolazna faza u spoljnoj politici SAD ili nešto trajnije“.
Dokazati da je Tramp „anomalija“
Svjetski lideri su proveli četiri godine preispitujući Trampovu praktičnu primjenu „ludačke teorije“ diplomatije, pojedini udvoljavajući njegovom egu dok su ga drugi držali na distanci. Sada svi oni mogu da odahnu, piše „Gardijan“.
Džon Bolton, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost je kazao da poruka sa samita G7 treba da bude da Amerika nikada nije otišla, već da je „Donald Tramp bio anomalija u američkoj istoriji i da Bajden predstavlja povratak normalnosti sa demokratskim predsjednikom iz redova lijevog centra“.
„To nije normalnost sa kojom se ja slažem, već normalnost koja je na demokratskoj strani ekvivalent Džordžu W. Bušu na republikanskoj strani. Tramp nema ideologiju. On ne predstavlja smisleno razmišljanje. Ne postoji trampizam. On je nenormalnost. To bi trebalo da je utješno za ostale u G7“.
Bajden i njegova supruga Džil će se 13. juna sastati sa britanskom kraljicom u dvorcu Vindzor, što će biti njen prvi susret sa stranim liderom u posljednjih više od godinu. To će značiti da se 95-godišnja kraljica sastala sa svih 14 američkih predsjednika tokom svoje vladavine osim jednog - Lindona Džonsona. Džen Psaki, sekretarka za medije u Bijeloj kući upitala je u četvrtak: „Ko od nas ne bi volio da upozna kraljicu?“.
Bajden zatim putuje u Brisel kako bi učestvovao na NATO samitu 14. juna, što je prilika da oživi američku posvećenost kolektivnoj bezbjednosti. Takođe će se sastati sa Redžepom Tajipom Erdoganom, i to svega nekoliko nedjelja nakon što je njegovo priznanje da je 1915. godine počinjen genocid nad Jermenima otvorilo, kako je to kazao turski lider, „duboku ranu“ u već zategnutim odnosima između dvije zemlje.
U Briselu će biti održan samit EU-SAD 15. juna, što je prilika da se proslavi povratak Amerike u Pariski klimatski sporazum i usaglasi pristup Kini. Bajden će se takođe sastati sa belgijskim kraljem Filipom i premijerom Aleksandrom de Kroom.
Nejasna svrha susreta sa Putinom
Na kraju, Bajden ide u Ženevu gdje će se 16. juna sastati sa Vladimirom Putinom.
Bajden je u februaru kazao da je upozorio ruskog lidera da su završeni dani kada su SAD ćutale na agresivne postupke Rusije poput miješanja u izbore, sajbernapada, trovanja američkih građana. U Martu, Bajden je Putina nazvao ubicom.
U kolumni za „Vašington post“ predsjednik SAD je naveo da su saveznici „jedinstveni u odgovoru na ruske izazove evropskoj bezbednosti, počev od njene agresije na Ukrajinu. Nema sumnje u odlučnost SAD da brane svoje demokratske vrijednosti, koje ne mogu da razdvoje od svojih interesa”, naveo je Bajden u kolumni.
Američki predsjednik je dodao da se neće ustručavati da Putinu prenese posvećenost SAD i Evrope istim demokratskim principima u odbrani dostojanstva i ljudskih prava. Bajden je u kolumni takođe naglasio da Vašington ne želi konflikt.
„Želimo stabilan i predvidljiv odnos u kojem možemo sarađivati sa Rusijom na pitanjima poput strateške stabilnosti i kontrole naoružanja“.
„Gardijan“ piše da će se sastanak Putina i Bajdena prilično razlikovati od opuštenog susreta Trampa i Putina u Helsinkiju 2018. Bolton se prisjeća da im je nakon famoznog susreta Trampa i Putina kojem su prisustvovali još samo prevodioci, njihov prevodilac kazao da je Putin uglavnom pričao i da je skoro sva priča bila o Siriji. „Bio sam oduševljen: što je Tramp manje pričao, to je rizik manji“, kazao je Bolton.
Međutim, Bolton, koji je osnivač Fondacije za američku bezbjednost i slobodu, smatra da je susret Bajdena i Putina preuranjen.
„Sastajete se kada imate spremnu strategiju kako da se pozabavite Rusijom, a ja ne mislim da je on ima“, kazao je Bolton i dodao da je iznenađen takvim pristupom, naročito zbog toga što Bajden ima višedecenijsko iskustvo u inostranoj politici.
Alina Poljakova, predsjednica i direktorka Centra za evropske analize je iznenađena što je ovaj susret uopšte upriličen.
„Obično u normalnim diplomatskim okolnostima, samit je posljednje mjesto za pregovore, već prilika za najavu ili objavljivanje neke vrste sveobuhvatnog sporazuma“, kazala je Poljakova.
„U ovom trenutku, imajući u vidu kakav je odnos između Rusije i SAD, veoma je teško reći kakva bi vrsta saradnja mogla postojati između dvije zemlje budući da su naši interesi dijametralno suprotni. Stoga se postavlja pitanje koja je zapravo svrha samita. Zašto ga je predsjednik Bajden predložio?“.
Bajden je pod pritiskom da se pozabavi ruskim sajbernapadima, kršenjima ljudskih prava, zastrašivanjima u Ukrajini, uplitanjem u zapadne demokratije i manipulacijom energetskih tržišta. Britanski list ističe da postoje i oblasti saradnje, počev od Irana i Sjeverne Koreje do Strateškog sporazuma o smanjenju naoružanja.
Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji koji je prisustvovao posljednjem sastanku Putina i Bajdena prije deset godina kazao je da je lako reći da će pokrenuti teška pitanja. „To je u praksi mnogo teže, naročito sa Putinom. On je oštrouman i uvijek prebacuje temu“, kazao je Mekfol.
„Ukoliko Bajden pokrene pitanje Alekseja Navaljnog, što se nadam da će učiniti, on treba da bude spreman da će ga Putin pitati o zatvaranju aktivista za ljudska prava 6. januara.
Mekfol, koji sada radi na Stenford univerzitetu u Kaliforniji, tvrdi da će samiti G7, NATO i EU-SAD biti mnogo značajniji.
„Predsjednik Bajden priča o demokratijama naspram autokratija. Jasno je da Tramp nije govorio u tim terminima, ali to nije činio čak ni predsjednik Obama... To je način na koji predsjednik Bajden posmatra svijet i stoga su za njega izrazi solidarnosti demokratskih lidera i slobodnog svijeta na ta tri samita mnogo važnije od tog sporednog sastanka koji će imati u Ženevi“, zaključuje Mekfol.
Ključno pitanje našeg vremena: mogu li se demokratije udružiti i donijeti realne rezultate za naš narod u svijetu koji se brzo mijenja? Hoće li demokratski savezi i institucije koji su oblikovalio toliki dio prošlog vijeka dokazati svoj kapacitet protiv modernih prijetnji i neprijatelja? Ja vjerujem da je odgovor: da. A ove nedjelje u Evropi, imamo priliku da to i dokažemo”, naveo je Bajden u kolumni za „Vašington post”
„Sastajete se kada imate spremnu strategiju kako da se pozabavite Rusijom, a ja ne mislim da je on ima“, kazao je Bolton o susretu Bajdena sa Putinom
Bonus video:
