Američke trupe su se povukle juče iz njihove glavne vojne baze u Avganistanu, ostavivši za sobom komad Svjetskog trgovinskog centra koji su zakopali prije 20 godina u zemlji koja bi mogla skliznuti u građanski rat.
“Svi američki vojnici i pripadnici snaga NATO napustili su vazduhoplovnu bazu Bagram”, rekao je Rojtersu visoki američki bezbjednosni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman.
Iako se neke trupe još nisu povukle iz druge baze u prijestonici Kabul, povlačenje iz Bagrama je praktično kraj najdužeg rata u američkoj istoriji.
U bazi, oko sat vožnje sjeverno od Kabula, američka vojska je koordinisala vazdušni rat i logističku podršku za kompletnu misiju u Avganistanu. Talibani su im zahvalili što odlaze.
“Ovo povlačenje vidimo kao pozitivan korak. Avganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru nakon potpunog povlačenja stranih snaga”, rekao je Rojtersu portparol talibana Zabinula Mudžahid.
Ostali Avganistanci su zvučali opreznije. “Amerikanci moraju napustiti Avganistan i trebalo bi da zavlada mir u ovoj zemlji”, rekao je građanin Kabula Džaved Arman. Međutim, on je dodao: “Nalazimo se u teškoj situaciji. Većina ljudi je pobjegla iz svojih okruga. Sedam okruga u pokrajini Paktija je palo pod kontrolu talibana”.
Jedan zapadni diplomata u Kabulu je rekao da su SAD i njihovi NATO saveznici “pobijedili u mnogim bitkama, ali su izgubili rat u Avganistanu”.
U decembru 2001, nekoliko dana pošto su talibani zbačeni zbog pružanja utočišta Osami bin Ladenu, vatrogasci i policajci iz Njujorka su prebačeni u Bagram, mecima izrešetani aerodrom okružen snijegom prekrivenim vrhovima Hindukuša, da zakopaju dio Svjetskog trgovinskog centra.
Jedan avganistanski zvaničnik je rekao da će baza biti zvanično predata vladi na današnjoj ceremoniji.
Američki vojni zvaničnik je izjavio da general Ostin Miler, glavni komandant SAD u Avganistanu, “i dalje zadržava sve kapacitete i ovlašćenja da zaštiti snage” stacionirane u Kabulu.
Miler je ranije ove nedjelje rekao novinarima u Kabulu da je građanski rat u Avganistanu “svakako put koji se može zamisliti”. Talibanski borci upadaju u oblasti širom zemlje posljednjih nedjelja dok strani borci idu kući.
Dvojica američkih bezbjednosnih zvaničnika izjavili su ove nedjelje da će većina američkog vojnog osoblja najvjerovatnije otići do 4. jula, što je više od dva mjeseca prije roka koji je odredio predsjednik SAD Džo Bajden. Očekuje se da oko 650 vojnika SAD ostane da štiti diplomate i pomogne u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma u Kabulu, navodi BBC.
Bajden je obećao da će se američki vojnici vratiti kući do 11. septembra 2021, 20. godišnjice napada zbog kojih su pošli u Avganistan.
Vašington je pristao na povlačenje u okviru sporazuma koji je prošle godine postignut sa talibanima za vrijeme mandata Donalda Trampa. Bajden je odbacio savjet generala da ostanu do postizanja sporazuma između pobunjenika i vlade predsjednika Avganistana Ašrafa Ganija, koja ima podršku SAD.
Gani je prošle nedjelje posjetio Vašington, gdje mu je Bajden rekao da će Avganistanci morati da odlučuju kakvu budućnost žele. Gani je rekao da je njegov posao sada da “upravlja posljedicama” američkog povlačenja.
U zamjenu za američko povlačenje, talibani su obećali da neće dozvoliti međunarodnim teroristima da djeluju sa teritorije Avganistana. Oni su se obavezali na pregovore sa vladom Avganistana, ali je na razgovorima u Kataru ostvaren mali napredak.
Ambasada SAD u Avganistanu je saopštila ove nedjelje da SAD ostaju čvrsto posvećene pružanju pomoći Avganistanu i da će pružiti bezbjednosnu pomoć od tri milijarde dolara 2022.
Talibani odbijaju da proglase obustavu vatre. Avganistanski vojnici se predaju ili napuštaju položaje. Milicije koje su se borile protiv talibana prije dolaska Amerikanaca, ponovo se organizuju da im se suprotstave.
Visoki zapadni diplomata je rekao da su SAD zatražile od Kazahstana, Tadžikistana i Uzbekistana da privremeno pruže utočište oko 10.000 Avganistanaca koji su radili za SAD ili za savezničke snage.
Nekoliko evropskih država takođe će primiti stotine avganistanskih radnika i članova njihovih porodica koji su suočeni sa direktnom prijetnjom talibana.
Od Bajdenove objave da će nastaviti sa Trampovim planom povlačenja, pobunjenici su ostvarili napredak širom Avganistana, posebno na sjeveru, gdje su nakon zbacivanja imali minimalno prisustvo.
Vjeruje se da je u ratu stradalo više od 47.000 avganistanskih civila i skoro 70.000 avganistanskih vojnika, kao i 2.442 vojnika SAD i više od 3.800 pripadnika američkog privatnog bezbjednosnog osoblja, te 1.144 vojnika iz drugih koalicionih država.
Projekat Troškovi rata pri Univerzitetu Braun, koji analizira američke ratove u ovom vijeku, procjenjuje da je rat koštao SAD ukupno 2,26 biliona dolara.
Bazu Bagram izgradili Sovjeti
Aerodrom Bagram, koji su izgradili Sovjeti, služio je kao glavna baza za dvije supersile koje su vodile kampanje savladavanja islamističkih pobunjenika u Avganistanu.
Izgrađen je 1950-ih, predsjednik SAD Dvajt Ajzenhauer ga je posjetio 1959, i postao je vitalni vojni centar za Sovjetski Savez nakon invazije na Avganistan 1979. Sovjeti su se povukli 1989.
Do 1990-ih, napušteni aerodrom je postao linija fronta između talibana koji su držali Kabul na jugu i boraca Sjeverne alijanse u planinskim klisurama na sjeveru.
Nakon napada 11. septembra 2001, SAD su bombardovale položaje talibana i omogućile Sjevernoj alijansi da dođe do Kabula. Američke snage su brzo okupirale aerodrom, koristeći ga kao Sovjeti prije njih, za svoju glavnu bazu u zemlji.
U prvim danima rata za vrijeme predsjednika Džordža V. Buša, CIA je koristila Bagram kao pritvorni centar za osumnjičene teroriste, podvrgavajući ih metodama koje je predsjednik Barak Obama kasnije priznao kao torturu.
Kako je raslo prisustvo SAD i NATO u Avganistanu, tako se širila i baza i postala prostrani utvrđeni grad za ogromne međunarodne vojne snage, sa mjestima za brzu hranu, teretanama i kafićem koji služi nešto što se zove “majka svih kafa”, piše Rojters.
Dvije piste su stalno bile prometne. Predsjednici su dolazili i držali govore, stizale su i slavne ličnosti i pričale viceve.
Bagram, gdje temperatura može pasti na -29 stepeni Celzijusa, do 2007. je postao ogromna baza, sa tri bezbjednosna prstena, gdje su obrađivani pristigli vojnici prije raspoređivanja na borbene položaje.
Američki predsjednici su često dolazili u posjetu vojnicima, posljednji Donald Tramp, na Dan zahvalnosti 2019.
Kada je tadašnji potpredsjednik Dik Čejni bio u Avganistanu 2007, bombaš samoubica je izveo napad u Bagramu, kada je ubio do 23 osobe i ranio 20.
Jedan zapadni diplomata u Kabulu je rekao da su SAD i njihovi NATO saveznici “pobijedili u mnogim bitkama, ali su izgubili rat u Avganistanu”
Bonus video:
