Sve je jasnije da Kina neće, ili možda ne može, ponovo otvoriti svoje granice uskoro. Mnogo je razloga za to. Kineski lideri su zauzeli stav da je nulta tolerancija na kovid-19 znak dobre vlasti. Zvaničnici se otpuštaju ako se u oblasti gdje su nadležni nađu slučajevi infekcije, pa se zatvaraju cijeli gradovi da bi se suzbile čak i epidemije manjih razmjera, piše „Ekonomist“. Običnom narodu virus je asocijacija na strah i stigmu, jer su svjesni da samo jedna zaražena osoba može poslati hiljade komšija, kolega ili drugova iz odjeljenja u karantin.
Spoljni svijet je predstavljen kao haotičan. Propaganda ističe da među novooboljelima ima i onih koji su došli iz inostranstva. Državni mediji predstavljaju strance, a naročito Amerikance, kao ljude koji su suviše sebični, preziru nauku i koji su previše opsjednuti pravima pojedinca da bi držali virus pod kontrolom. Slike zapadnjaka bez maski na prepunim plažama ili na protestima protiv zaključavanja osnovna su tema vijesti u Kini.
Mnoge Kineze nervira to što izostaju pohvale iz inostranstva za strogi pristup koji je odabrala njihova zemlja. Kako navodi „Ekonomist“, njihova ogorčenost je i iskrena, i podstaknuta propagandom koja američke lidere optužuje da klevetaju Kinu kako bi prikrili svoju nesposobnost i 600.000 umrlih od kovida.
Osim toga, bez obzira što je otvorena diskusija o ovom pitanju tabu, vlasti su neobično tajanstvene o tome koliko su učinkovite vakcine proizvedene u Kini. Dvije petine stanovništva vakcinisane su dozama kineskih proizvođača, uz uvjeravanja da su izuzetno efikasne. Međutim, objavljeno je malo podataka o tome koliko kineske vakcine efikasno štite od novih varijanti koronavirusa ili koliko dugo djeluju.
Ova netransparentnost predstavlja problem. Mnoge zemlje u razvoju umnogome su se oslonile na kineske vakcine. Indonezija i Tajland su među onima koji sada planiraju da makar kod zdravstvenih radnika dejstvo vakcina proizvedenih u Kini pojačaju dozama zapadnih proizvođača.
S obzirom na sve ove faktore, nije jasno kako će se Kina početi ponovo otvarati, naročito prije nego što bezbjedno prođu neki veliki događaji. Tu spadaju Zimske olimpijske igre koje će se u februaru održati u Pekingu, kao i kongres Komunističke partije krajem 2022, na kojem će Si Đinping tražiti novi mandat na mjestu vrhovnog lidera, piše „Ekonomist“.
Sa svoje strane, stranci koji žive u Kini cijene to što su su u zemlji koja drži virus pod kontrolom: u proljeće 2020, stotine miliona stanovnika Kine nedjeljama su bili zatvoreni u kućama kako bi prekinuli lanac transmisije. Za to vrijeme često nijesu primali platu.
Ali, mnogima je toga dosta. Istraživanja američke i evropskih privrednih komora pokazuju da je broj stranaca koji žive u Kini pao za 30% za 18 mjeseci. U međunarodnim školama su ovog ljeta spremni za novi egzodus – i to ne samo polaznika, već i nastavnika koji porodice van Kine nijesu vidjeli duže od godinu.
Na proljeće ove godine, nekoliko ambasada je razmatralo da li Kinu treba uvrstiti na listu odredišta gdje je služba teža i gdje se šalju diplomate koje nemaju članove koji zavise od njih. Između ostalih stvari, zabrinutost je izazivalo pravilo da svi koji dolaze iz inostranstva, uključujući i djecu, moraju da provedu tri nedjelje u karantinu u hotelu, odnosno da uđu u izolacijsku kliniku ukoliko test pokaže da su pozitivni na kovid-19. Jedino ambasadori mogu biti u 21-dnevnom karantinu kod kuće, ali samo ako je njihovo prebivalište posebna kuća i tamo ih voze uz policijsku pratnju.
Kina sada izdaje nekoliko viza za privremene poslovne i porodične posjete. Ali svako dalje otvaranje izaziva nervozu. Južna provincija Guangdong, pogođena nedavnim izbijanjem virusa, gradi kliniku za karantin s 5.000 kreveta namijenjenu za one koji dolaze iz inostranstva. One strane aviokompanije kojima je dozvoljeno da obavljaju pograničene letove u Kini često funkcionišu sa samo 10% kapaciteta u odnosu na period prije pandemije.
Posjete političkih lidera iz inostranstva uglavnom su prestale. Neki ministri inostranih poslova primljeni su u Kinu da bi se sastali s kolegom Vang Jiem, ali su ti susreti obavljani isključivo u manjim gradovima. Peking, u kojem žive najviši lideri, zabranjen je za ovakve posjete.
U istoriji Kine bilo je mnogo ciklusa otvaranja prema svijetu i okretanja sebi. Slučajevi se nižu i gomilaju se dokazi da stranci postaju sve manje dobrodošli, bilo da se sumnja da nose opasne klice ili ideje, ističe „Ekonomist“. Stranci se češće suočavaju sa zahtjevima da se slože da je Kina jaka, a da Zapad propada.
Nacionalizam i nestrpljenje zbog kritika sa strane bili su u porastu i prije kovida-19. Pandemija je ubrzala te trendove – kao što je s vremena na vrijeme inspirisala i gadni antikineski rasizam u inostranstvu. Međusobno nepovjerenje biće teško prevazići dok se Kina ponovo ne otvori.
A to može potrajati.
Običnom narodu virus je asocijacija na strah i stigmu, jer su svjesni da samo jedna zaražena osoba može poslati hiljade u karantin
Objavljeno je vrlo malo podataka o tome koliko kineske vakcine efikasno štite od novih varijanti koronavirusa ili koliko dugo djeluju
Studirajte onlajn, ne dolazite nam
Strane kompanije u favorizovanim sektorima mogu da obezbijede vize za menadžere ili inženjere koji su potrebni za izgradnju naprednih proizvodnih pogona koje Kina želi. Ali čak i najveća takva preduzeća muče se da dobiju vize za porodice svojih zaposlenih.
Čak pola miliona stranih studenata ostalo je van zemlje: vize su im otkazane u martu 2020. Kada diplomate pokušaju da razgovaraju o ovom problemu, kineski zvaničnici preporuče da studiraju onlajn.
U junu je španski generalni konzulat u Šangaju protestovao nakon što je novopristigla španska državljanka primorana da potpiše dokumenta koja nije umjela da pročita i nakon što je u klinici bila podvrgnuta višednevnim testiranjima i magnetnoj rezonanci. Španjolka je imala pozitivan test na antitijela, bilo kao rezultat vakcinacije ili nakon oporavka od kovida-19. No, kineski zvaničnici odbili su da objasne ovaj slučaj.
Sabotaža inspekcije sa Zapada
Kineski zvaničnici se žale što SAD i Evropska Unija još nijesu odobrile vakcine iz Kine.
Međutim, kada su u maju regulatori iz EU pokušali da obave inspekciju proizvodnog pogona vakcina u blizini Pekinga, kineski zvaničnici su ih sputavali, insistirajući na tome da ti naučnici, koji su tada imali mnogo obaveza, provedu tri nedjelje u karantinu. Kako navodi „Ekonomist“, kineska vlada je čak odbila ponudu da dolete čarter letom u kratku inspekcijsku posjetu tokom koje bi bili u zaštitnim odijelima.
U međuvremenu, Kina tek treba da odobri bilo koju stranu vakcinu, uključujući i mRNA vakcine koje se smatraju najefikasnijim. Strane diplomate smatraju da Kina možda želi da zaštiti domaće proizvođače ljekova od konkurencije. Isto tako, Kina možda želi da kupi vrijeme dok domaći proizvođači ne naprave mRNK vakcinu za koju se zna da je razvijaju.
Bonus video:
