Oko trećine svih vrsta drveća u svijetu je pod prijetnjom nestajanja, pokazuje izvještaj objavljen danas, koji upozorava da bi klimatske promjene mogle da ugroze cijele šumske ekosisteme.
Studiju o "Stanju drveća u svijetu" koordinisao je "Botanical Gardens Conservation International" (BGCI), koji okuplja botaničke bašte i stručnjake Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)
Studija je urađena na 58.497 vrsta drveća. Zaključeno je da je 30 odsto (17.500) pod prijetnjom izumiranja, a još sedam odsto je "moguće pod prijetnjom".
Čak i rasprostranjeno drveće kao magnolije spadaju u najugroženije vrste, a nisu pošteđeni ni hrast, ni javor, ni ebanovina.
Nedostaju podaci o procjeni 21 odsto vrsta, a nešto više od 40 odsto se smatra da nisu više u opasnosti.
Eksploatacija šuma i sječa šuma da bi se napravio prostor za poljoprivredu ili uzgoj stoke predstavljaju najveću prijetnju za drveće.
Smatra se da su ukupno 142 vrste nestale, a da je 440 vrsta na putu da nestane i da manje od 50 vrsta drveća postoji u divljem stanju u svijetu.
"Brojne vrste su na ivici nestajanja, neke imaju samo po jedan živi primjerak", rekao je Žan-Kristof Vie, generalni direktor fondacije Franklinija, sa sjedištem u Švajcarskoj, prilikom predstravljanja izvještaja.
On je rekao da je i dalje šokanatan nivo uklanjanja šuma, iako drveće igra vitalnu ulogu u prirodi, pruža stanište za brojne biljne i životnijske vrste, apsorbuje ugljen dioksid i daje sastojke za neke ljekove.
Brazil, koji ima veliki dio amazonske tropske šume, ima najviše vrsta drveća (8.847) i najveći broj ugroženih vrsta (1.788), kao posljedica intenzivne poljoprivrede.
Ali proporcionalno, najveći udio ugroženih vrsta je u tropskim oblastima Afrike, posebno u Madagaskaru i na Mauricijusu, gdje je 59 odnosno 57 odsto vrsta u opasnosti.
U Madagaskaru kulturni značaj baobaba (adanisonia grandidieri), koji može da živi oko 2.000 godina, nije zaštićen od požara, poljoprivede, ili prevelikog korišćenja kore, ili plodova.
"Vrste drveća koje su evoluirale milionima godina prilagođavajući se klimatskim promjenama, ne mogu da prežive lavinu ljudskih prijetnji", upozorio je Žan-Kristof Vie.
On se pitao u kojoj mjeri ljudima nedostaje dalekovidost da dozvole da se izgube vrste drveća od kojih su zavisna društva širom svijeta ekološki i ekonomski.
U izvještaju se ukazuje i na domino efekat tog uništenja drveća. Kao primjer daje milion hektara smreke na Aljasci i oko 10 miliona hektara borova u Britanskoj Kolumbiji.
Šumski ekosistemi mogu da nestanu kada su izloženi brojnim prijetnjama, kao što su požari, eksploatacija šuma i rasparčavanje staništa, što može da dovede do nagle ekološke promjene, navodi se u izvještaju.
"Klimatske promjene imaju potencijal da postanu glavni razlog uništavanja u većini, ako ne i u svim šumskim ekosistemima", navodi se u izvještaju. Klimatsko zagrijavanje tako direktno ugrožava više od hiljadu vrsta, mijenja njihovo stanište, povećava rizike od nevremena, poplava, požara ili bolesti.
Vie smatra da je restauracija šuma najbolji način borbe protiv klimatskih promjena.
Bonus video:
