Politika, pokloni i gafovi

Današnjim sastankom Džoa Bajdena i Franje nastavlja se dugogodišnja tradicija susreta američkih lidera i pontifa

6750 pregleda 0 komentar(a)
Barak Obama i papa Franjo, Foto: Reuters
Barak Obama i papa Franjo, Foto: Reuters

Kada se predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden danas u Vatikanu sastane sa papom Franjom, on neće poljubiti prsten.

Bajden, koji se već tri puta sastao sa Franjom i dvojicom prethodnih papa, kazao je da izbjegava taj tradicionalni izraz poštovanja zato što mu je majka rekla da to ne radi jer niko nije “bolji” od njega.

Bajden, tek drugi katolički predsjednik u istoriji SAD, često javno priča o vjeri i svakog vikenda prisustvuje misi. Kao senator Bajden se 1980. godine sastao sa papom Jovanom Pavlom, podsjeća agencija AP i dodaje da je kao potpredsjednik 2011. Bajden prilikom susreta sa papom Benediktom XVI kazao pontifu da bude blaži prema američkim časnim sestrama koje su tada bile na meti kritika crkve zbog aktivizma o temama poput siromaštva.

Odnos aktuelnog predsjednika SAD sa sadašnjim papom je generalno pozitivan, a prilikom jednog od tri dosadašnja susreta 2015. Franjo se pomolio za Bajdenovu porodicu dok je bila u žalosti zbog smrti njegovog sina Boa.

Predsjednik SAD u Ovalnom kabinetu ima istaknutu fotografiju sa jednog od sastanaka sa papom.

Agencija AP ističe da se današnjim susretom nastavlja duga tradicija susreta američkih predsjednika i papa, i sažela je neke od najupečatljivih trenutaka tokom istorije.

- Susret predsjednika Džona F. Kenedija sa papom Pavlom VI u Vatikanu 1963. godine bio je istorijski. Prvi rimokatolički predsjednik SAD sastao se sa rimokatoličkim pontifom svega nekoliko dana nakon njegovog proglašenja. Kenedi, koji je tokom predsjedničke kampanje bio na meti antikatoličkih napada, rukovao se sa papom umjesto da poljubi prsten, što je uobičajena praksa za katolike.

- Prilikom posjete pape Pavla VI Njujorku u oktobru 1965. došlo je do problema sa protokolom. Naime, predsjednik Lindon Džonson je želio da se sastane sa njim, ali pontif je bio šef države koju SAD nijesu bile zvanično priznale. Problem je riješen tako što je uprličena večera u Džonsonovom apartman u Njujorku u hotelu Valdorf-Astorija.

Džonson je takođe bio sklon da papi poklanja donekle neobične poklone. Prilikom susreta 1965. predsjednik SAD je između ostalog Pavlu poklonio svoju uokvirenu potpisanu fotografiju. Dvije godine kasnije, prilikom drugog susreta u Vatikanu, Džonson je pontifu poklonio svoju bistu.

- Džimi Karter je prvi predsjednik koji je ugostio papu u bijeloj kući. Događajima organizovanim povodom boravka pape Jovana Pavla II u Bijeloj kući prisustvovalo je 10 000 gostiju.

- Predsjednik Ronald Regan se mučio da drži oči otvorenim prilikom njegove prve posjete Vatikanu 1982. Reganu je glava padala, a kapke je u više navrata sklopio na nekoliko sekundi dok je Jovan Pavle držao ozbiljan govor o krizi na Folklandskim ostrvima i u Libanu. Incident se dogodio tokom intenzivne desetodnevne Reganove turneje, ali je pojačao tada ionako aktuelne spekulacije da 71-godišnji predsjednik fizički nije u stanju da obavlja dužnost.

Regan je takođe izazvao kontroverzu oko odvajanja crkve i države 1984. uspostavivši zvanične diplomatske odnose sa Vatikanom, što je bila dugogodišnja želja Svete stolice.

- Povodom posljednjeg od četiri susreta sa Jovanom Pavlom, predsjednik Bil Klinton je otputovao u Sent Luis kako bi pozdravio pontifa koji je počinjao američku turneju. Za to vrijeme u Vašingtonu je u jeku bilo suđenje za opoziv Klintona, a Jovan Pavle je kazao “Amerika se suočava sa iskušenjem”. Protumačeno je da je papa govorio o njegovom dugom i oštrom sporu sa Klintonom zbog predsjednikove podrške pravu na abortus.

- Prilikom posljednjeg susreta Džordža V. Buša sa Jovanom Pavlom, u Vatikanu u junu 2004, predsjednik SAD je papi uručio Medalju slobode, najveću civilnu počast. Pontif je odgovorio pročitavši saopštenje u kojem ističe “snažnu zabrinutost” povodom rata u Iraku.

Nakon smrti Jovana Pavla 2005, Buš je postao prvi predsjednik SAD koji je prisustvovao sahrani jednog pape.

- Prilikom prve audijencije sa nasljednikom Jovana Pavla, papom Benediktom XVI, mnogi Italijani i poznavaoci prilika u Vatikanu komentarisali su njegovo previše ležerno ponašanje. Papi se obraćao sa “gospodine”, umjesto uobičajenim “vaša svetosti”, dok je tokom susreta sjedio prebacivši jednu nogu preko druge. Italijanska agencija Ansa je tim povodom objavila tekst pod naslovom “Predsjednik gaf”.

Tokom Benediktove prve posjete SAD Buš je otputovao u vazduhoplovnu bazu u Merilendu kako bi dočekao pontifov avion, okupio rekordan broj ljudi u dvorištu Bijele kuće povodom ceremonije Benediktovog dolaska i upriličio večeru u čast pape, kojoj Benedikt nije prisustvovao.

- Bivši predsjednik Barak Obama dva puta se sastao sa papom Franjom, jednom u Vatikanu 2014. i ponovo tokom papine posjete SAD 2015. Pred oko 11000 ljudi na južnom travnjaku Bijele kuće hvalio je papu kao “živi primjer Isusovih učenja” dok je Franjo pohvalio Obaminu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena.

Bivši predsjednik Donald Tramp imao je “škakljiv” odnos sa papom Franjom. Oni dvojica su se verbalno sukobili tokom kampanje 2016, kada je Franjo indirektno kritikovao Trampa rekavši da ljudi koji misle samo o gradnji barijera umjesto mostova “nijesu hrišćani”. Tramp, koji je zagovarao gradnju zida na granici SAD i Meksika, nazvao je te komentare “sramnim” i implicirao da meksička vlada koristi Franju kao piona. Kada su se oni dvojica sastali u Vatikanu 2017, na fotografijama je prikazan Franjo kako bezizražajnog lica stoji pored Trampa koji se cerekao. Predsjednik SAD je kasnije kazao da je susret bio “fantastičan”.

Bonus video: