Cijene nafte zadržale su se u srijedu na međunarodnim tržištima blizu 85 dolara, podstaknute slabim snabdijevanjem i procjenama da se potražnja vratila na nivo iz perioda prije pandemijske krize.
Na londonskom tržištu cijena barela porasla 15 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 84,91 dolara. Na američkom tržištu bila je gotovo nepromijenjena i barelom se trgovalo po 84,1 dolara, prenosi SEEbiz.
Tržišta su podstaklia otvaranja američkih granica za vakcinisane putnike iz inostranstva i učestali znaci oporavka ekonomije od koronakrize, poboljšavši izglede za potražnju za energentima u periodu slabog snabdijevanja.
Podsticaj cijenama bila je i prognoza američkog ministarstva energetike (EIA) da će cijene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pasti u idućim mjesecima, koja je stišala strah od velikih poskupljenja koja su podstakla Bijelu kuću da razmisli o prodaji nafte iz strateških rezervi.
Raspoloženje na tržištu podstakao je i pad američkih zaliha sirove nafte u prošloj sedmici, 2,5 miliona barela, prema tvrdnjama izvora koji su imali uvid u izvještaj Američkog instituta za naftu (API).
Tržišni akteri sada čekaju sedmični izvještaj Ministarstva energetike o zalihama kako bi saznali hoće li potvrditi podatke API-ja.
Vodeći proizvođači istovremeno planiraju tek skromno da povećaju ponudu u decembru, za 400 hiljada barela dnevno, upozoravajući na neizvjestan tok pandemije.
To znači da su se ponuda i potražnja gotovo izjednačile, procjenju analitičari, a ocjenu je potkrijepio i šef trgovačkog diva Vitola Russel Hardy izjavom da se potražnja za naftom vratila na pretpandemijski nivo.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je barel referentne korpe nafte njenih članica u utorak koštao 82,64 dolara, što znači da je bio 30 centi skuplji nego dan ranije.
Bonus video:
