Ruska invazija na Ukrajinu gurnula je potrošnju na odbranu u vrh političke agende i mogla bi najaviti novu eru kupovine oružja koju će predvoditi Njemačka, smatraju proizvođači oružja koji su se ove nedjelje okupili na sajmu oružja u Saudijskoj Arabiji.
Svjetski sajam odbrane, na kojem izlažu evropski Erbas AIR.PA, MBDA i Leonardo LDOF. MI zajedno sa još 600 drugih proizvođača oružja, održava se u trenutku kada se u odvija najveći napad na jednu evropsku državu posljednjih decenija.
Konflikt je obnovio interesovanje za bezbjednosne teme nakon višegodišnjih smanjenja potrošnje na odbranu u Evropi i isrcpljenosti poslije NATO neuspjeha u Avganistanu.
Njemačka, koja je dugo umanjivala ulogu svoje vojske u spoljnoj politici, Danska i Poljska su saopštile da će povećati potrošnju na odbranu budući da im je rat pred vratima.
”Decenijama je vladao mir i ljudi su mislili da će mir vladati zauvijek”, kazao je za Rojters Hristo Ibučev, izvršni direktor bugarske kompanije Arsenal, koja proizvodi vatreno oružje i municiju.
Njemački kancelar Olaf Šolc je kazao da bi Berlin mogao kupiti bombardere F-35 od Sjedinjenih Država, ali i da će buduće napredno oružje biti kupovano od evropskog konzorcijuma.
Iz njemačkog budžeta će ove godine biti opredijeljeno 100 milijardi eura za jednokratno povećanje potrošnje na odbranu, kazao je Šolc 27. februara, što je duplo više od cijelog iznosa od 47 milijardi eura koji je u 2021. bio opredijeljen za odbranu.
”Saopštenje njemačke vlade najavljuje novu eru u potrošnji na odbranu za EU ukoliko bude realizovano”, kazao je za Rojters Endrju Mekdonald iz kompanije Džejns difens badžet, predviđajući da će ostali vjerovatno slijediti taj primjer.
Veliki broj bezbjednosnih analitičara smatra da će situacija u Ukrajini i odgovor SAD i evropskih sila, koji podrazumijeva povratak oružju, garantovati ogromnu profitabilnost proizvođačima oružja u doglednoj budućnosti, kao što je to bio slučaj u decenijama Hladnog rata.
Prema godišnjem izvještaju za 2021. godinu Stokholmskog međunarodnog isntituta za mirovna istraživanja (SIPRI), deset država monopolizovalo je svjetsku trgovinu oružjem. Od tih deset Kina, Francuska, Njemačka, Rusija i SAD predstavljaju 75,9 odsto u periodu između 2016-2020, dok su Izrael, Italija, Južna Koreja, Španija i Velika Britanija nudile asortiman operativno dokazane opreme od 14,4 odsto ukupne globalne vojne prodaje.
Pojedini direktori proizvođača oružja sa skepsom gledaju na saopštenja o dramatičnom povećanju ulaganja u odbranu i tvrde da nakon godina slabih investicija, države neće realizovati sadašnja obećanja.
Drugi, međutim, tvrde da su nakon ruske agresije na Krim 2014. godine države EU već počele da obraćaju veću pažnju na bezbjednost i da će rat u Ukrajini samo podstaći njihove odbrambene planove.
”Uloga odbrane se dramatično mijenja”, kazao je za Rojters direktor jedne evropske kompanije, predviđajući veću potrošnju ne samo zbog rata već i zbog toga što je politika “Amerika na prvom mjestu” bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa naglasila potrebu za jačanjem indivudaulne odbrane.
Na sajmu, ruski proizvođači oružja su izložili rakete sa preciznim navođenjem i artiljeriju poput one koju koriste njihove snage u napadu na ukrajinske gradove.
Ruski direktori su odbili da komentarišu u vezi sa tim da li je njihovim firmama moguće platiti za izvoz usljed zapadnih sankcija bankama i drugim preduzećima.
Zapadni direktori su kazali da sankcije otežavaju plaćanje ruskim firmama, ali da nije nemoguće.
Oklopna vozila i drugo oružje u skoro praznom ukrajinskom izložbenom prostoru biće poslato odmah nazad čim se sajam završi kako bi se koristilo u konfliktu.
”U Ukrajini je ratno stanje i sve što može biti upotrijebljeno za ukrajinsku vojsku biće joj na raspolaganju”, kazao je jedini predstavnik jedne ukrajinske državne odbrambene kompanije.
Bonus video:
