Odluka Džoa Bajdena da zabrani uvoz ruske nafte povećava ekonomski pritisak na Vladimira Putina, ali istovremeno nosi i značajne rizike, piše “Gardijan”.
Britanski list navodi da saopštenje Bijele kuće na prvi pogled djeluje kao svojevrstan slobodan udarac, imajući u vidu činjenicu da iz Rusije stiže svega sedam procenata od ukupne količine nafte koju uvozi najveća svjetska ekonomija. Tri petine ruskog naftnog izvoza ide u Evropsku uniju, a svega osam odsto u Sjedinjene Države.
Uprkos tome, ova odluka je riskantna za Bajdena iz tri važna razloga, navodi se u analizi.
Prvi je činjenica da pooštravanje sankcija daje novi podsticaj rastu cijena nafte. Američki građani su već plaćali znatno veće cijene na benzinskim pumpama, čak i prije posljednjeg skoka cijena Brent sirove nafte na preko 130 dolara po barelu i, kako je priznao i sam predsjednik, uskoro će plaćati još više.
Rojters je juče objavio, pozivajući se na podatke američke uprave za statistiku, da je rast cijena doveo do najvećeg povećanja inflacije na godišnjem njivou u posljednjih četiri decenije. Inflacija je i prije ruske invazije podrivala američku ekonomiju i mogla bi dodatno umanjiti Bajdenovu popularnost.
Cijene nafte su skočile za 70 odsto od početka godine i nema naznaka da će uskoro padati. Konsultantska kompanija Ristan enerdži sa sjedištem u Oslu previđa da bi potpuna zabrana uvoza ruske nafte i gasa mogla gurnuti cijene sirove nafte na 200 dolara po barelu. Prethodni rekord je bio 147 dolara po barelu iz 2008. godine.
Drugi rizik je u tome što Bajdenov potez stvara razdor u zapadnoj koaliciji protiv Putina, koja je tokom prve dvije nedjelje konflikta bila prilično čvrsta. Mada podrška Velike Britanije znači da SAD ne idu same sa zabranom, druge evropske zemlje očigledno imaju zamjerke. To, kako ističe “Gardijan”, nije iznenađujuće, jer EU dobija 40 odsto svog gasa, a preko četvrtine od ukupnih potreba za naftom namiruje iz Rusije.
”Stoga, kada je Bajden kazao da zapad ostaje ujedinjen u odlučnosti da nastavi sa pritiskom na Rusiju, to nije u potpunosti tačno”, piše “Gardijan”.
EU, kao i njemački kancelar Olaf Šolc, jasno je 24 sata prije saopštenja o američkoj zabrani izrazio zabrinutost zbog energetske bezbjednosti i odlučio da ne slijedi taj primjer, makar zasada.
Britanski list navodi da zabrana uvoza nafte neće pogasiti svjetla u SAD, ali se isto ne može reći za svaku zemlju u Evropi.
Na dvodnevnom samitu, koji je juče počeo u Versaju, očekuje se da se lideri EU dogovore o postepenom smanjivanju zavisnosti od uvoza ruskog gasa i nafte, mada, kako prenosi Rojters, datum nije precizno utvrđen.
Jedan zvaničnik EU, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da pojedine države traže da to bude 2030, druge 2027, a pojedine odmah.
Upravo zavisnost od ruskih energenata predstavlja treći rizik, naročito ako Putin u znak odmazde odluči da prekine snabdijevanje. Mada EU najavljuje smanjenje zavisnosti od ruske nafte i gasa, a kriza bi mogla uticati na ubrzavanje prelaza sa fosilnih goriva na čistije energetske izvore, na kratke staze gubitak tako velikog igrača u energetskom snabdijevanju bi rezultirao slabijim rastom i većom inflacijom. Šteta nastala usljed visokih cijena energenata može biti značajna.
Životni standard u Britaniji je na putu ka najvećem godišnjem padu od sredine 1950-ih godina, a rat u Ukrajini predstavlja značajan rizik za postpandemijski oporavak.
Zbog svega ovoga važno je da sankcije brzo djeluju, ističe “Gardijan” i dodaje da što duže traje ekonomski rat, cijena će biti sve veća, što bi moglo da ozbiljno da naruši jedinstvo Zapada.
EU podijeljena oko embarga na uvoz energenata
Evropska unija se do sada fokusirala na sankcije bankama i oligarsima, zabranila je pristup ruskim avionima i obustavila izvoz tehnologije.
Međutim, pojedine zemlje se zalažu za hitno uvođenje energetskog embarga.
”Ukoliko prestanemo da kupujemo ruske energente, to bi zaustavilo finansiranje ruske vojne mašine”, kazao je juče premijer Letonije Krišjanis Karinš.
”Ukoliko sada ne uvedemo oštrije sankcije, kada ćemo ih uvesti”, dodao je Karinš.
Jedan poljski diplomata je kazao “Ukrajinci plaćaju svojom krvlju” evropsku kupovinu energenata od Rusije.
Njemačka i Mađarska su među zemljama koje se protive embargu na uvoz fosilnih goriva, čime bi Rusija ostala uskraćena za milione dolara na dnevnom nivou, ali bi to takođe ugrozilo evropsku ekonomiju i poguralo rast cijena.
”Mada osuđujemo rusku vojnu ofanzivu i osuđujemo rat, nećemo dozvoliti da mađarske porodice plaćaju cijenu”, kazao je mađarski premijer Viktor Orban.
Bonus video:
