Dok brazilski predsjednik Žair Bolsonaro najavljuje da neće lako napustiti vlast, bivši predsjednik Luis Inasio Lula de Silva, koji je u zatvoru proveo dvije godine, zvanično je najavio svoju predsjedničku kandidaturu u ključnoj izbornoj godini najveće države Latinske Amerike, pišu svjetski mediji.
Ciljanje na centrističke birače
Luis Inasio Lula de Silva, poznatiji kao Lula, pokrenuo je svoju kandidaturu za brazilskog predsjednika u subotu, 7. maja, burnim predizbornim događajem koji se fokusirao na izgradnju velike koalicije kako bi pobijedio Bolsonara, piše Fajnenšl tajms.
Događaj u Sao Paulu pred hiljadama članova ljevičarske Radničke partije je označio izuzetan preokret u bogatoj političkoj karijeri Lule, koji je obavio dva mandata kao predsjednik između 2003. i 2010. godine, ali je kasnije zatvoren u sklopu opsežne istrage protiv korupcije.
Bivši sindikalni vođa koji je proveo skoro dvije godine u zatvoru prije nego što su mu prošle godine vraćena politička prava i koji je sebe nazivao "žrtvom jednog od najvećih političkih progona" u brazilskoj istoriji, ima prednost u anketama u odnosu na Bolsonara pred oktobarske izbore.
Uprkos svojoj popularnosti kada je napustio predsjedništvo prije 12 godina, Lula je danas, ukazuje Fajnenšl tajms, polarizirajuća figura i ne vole ga mnogi desničari zbog neobuzdane korupcije koja se dogodila u Brazilu dok je bio na vlasti. I Lula i Bolsonaro ciljaju na centrističke birače. Za mnoge takve Brazilce izbori će biti pitanje koga manje vole.
Kao dio ovog procesa osvajanja centra - uključujući uticajnu brazilsku poslovnu zajednicu - Lula je za potpredsjedničkog kandidata izabrao svog rivala na predsjedničkim izborima iz 2006., konzervativca Žeralda Alkmina koji je u subotu pozdravio Luline pristalica uz obećanje da će dokazati da "ekonomska efikasnost i socijalna pravda nisu suprotnosti".
Prednost nad Bolsonarom
Pokrenuvši kampanju uoči predsjedničkih izbora 2. oktobra kada će skoro 150 miliona Brazilaca birati svog sljedećeg lidera, Lula je pozvao građane da se ujedine protiv "nesposobnosti i autoritarnosti" ekstremno desnih populista na čelu sa Bolsonarom, ukazuje Gardijan.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je Lula na putu da osvoji svoju šestu predsjedničku kandidaturu otkako je prvi put pokušao da postane lider najveće demokratije u Južnoj Americi 1989. Jedno istraživanje, objavljeno uoči Luline objave kandidature, dalo mu je prednost od 13 procenata u odnosu na Bolsonara u prvom krugu krug i prednost od 20 procenata u drugom krugu.
Šezdeset posto birača reklo je da ne bi glasalo za Bolsonara – koji se naširoko okrivljuje za loše rukovođenje pandemijom COVID-19 koja je usmrtila skoro 665.000 građana. Više od 60 odsto Brazilaca vjeruje da ekonomija ide u pogrešnom smjeru, sa sve većom inflacijom, troškovima života i visokom nezaposlenošću.
Neki kritičari se žale da Lula nije ponudio jasnu viziju za budućnost i da se previše oslanja na ponovno rasplamsavanje nostalgije zbog svoja dva mandata predsjedavanja, kada je uspio da obezbijedi velike sume za programe smanjenja siromaštva i infrastrukturne projekte.
Dok aktivisti izražavaju optimizam zbog povratka Lule, mnoge pristalice progresivne politike osjećaju duboku strepnju oko narednih mjeseci jer Bolsonaro najavljuje izbore kao epohalnu borbu između ultrakonzervativaca i ljevice kao borbu između dobra i zla.
"Moja glavna briga je nasilje. Mislim da postoji realna šansa da doživimo nemire na ulicama. Ovo će biti najpolarizovaniji izbori na Zemlji", rekao je brazilski novinar Selso Roša de Baros.
Niz gafova
Dok je Bolsonaro jasno stavio do znanja da neće napustiti vlast bez borbe, Da Silva je u međuvremenu napravio niz gafova, otuđivši glasače iz nekoliko ključnih grupa političkim komentarima o abortusu, policiji i srednjoj klasi, ističe agencija Frans pres.
On je takođe izgledao neusklađeno sa svjetskim liderima govoreći, na primjer, da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "jednako odgovoran" kao i ruski kolega Vladimir Putin za rat u Ukrajini.
Nedavno je takođe uzdrmao svoj tim za kampanju, uklonivši dugogodišnjeg saveznika Franklina Martinsa s mjesta šefa komunikacija.
Ipak dodaje AFP, njegovo pokretanje kampanje označava izuzetan politički povratak 76-godišnje ljevičarske ikone, četiri godine nakon što je bio u zatvoru zbog kontroverznih optužbi za korupciju.
"Moramo još jednom promijeniti Brazil. Moramo se vratiti na mjesto gdje se više niko ne usudi da prkosi demokratiji. Moramo vratiti fašizam u kanalizaciju istorije, gdje je trebao biti cijelo vrijeme", rekao je Lula na subotnjem skupu.
Lula, koji je vodio Brazil kroz ekonomski procvat od 2003. do 2010, vodio je nezvaničnu kampanju od marta prošle godine, kada je Vrhovni sud poništio presude za korupciju koje su ga izbacile iz politike. Zaključak Vrhovnog suda o pristrasnosti glavnog sudije u ovom slučaju, Serđa Moroa, koji je potom postao Bolsonarov ministar pravde, odmah je postavio ovogodišnje izbore kao polarizirajući sukob između najvećih neprijatelja Lule i Bolsonara.
Lulina harizmatičnost, prepreke i izazovi
Lulina predsjednička kandidatura 2022. označava najnoviji preokret u njegovoj priči kao jednog od najharizmatičnijih brazilskih političara, ocjenjuje CNN.
Lulino porijeklo je neobično za političara u Brazilu, gdje se radnička klasa borila za zastupljenost u decenijama nakon njegovog rođenja 1945, ističe američki televizijski kanal, dodajući da je Lula 1975. izabran za predsjednika sindikata metalaca, a 1980. osnovao je Radničku partiju. Do 1986. je bio član Kongresa.
Nakon tri neuspjela pokušaja, Lula je pobijedio na predsjedničkim izborima 2002, da bi ponovo bio izabran 2006. godine. Na kraju je napustio funkciju u januaru 2011. sa rejtingom od 90 odsto. Međutim, naglašava CNN, njegova sreća nije dugo trajala. Nakon što je preživio rak grla 2011, Lula je osuđen za korupciju i pranje novca 2017, nakon opsežne istrage o državnoj naftnoj kompaniji Petrobras, nazvanoj "Operacija autopraonica".
Njegovi pravni problemi su trajali sve do aprila 2018. godine, kada se predao federalnim vlastima i počeo služiti kaznu od 12 godina zatvora. Međutim, u martu 2021, sud je odbacio njegovu osudu, otvorivši put njegovom političkom oporavku u zemlji.
S druge strane, dodaje CNN, Bolsonarov manjak podrške u istraživanjima javnog mnijenja se smanjuje i predsjednik koji je na vlasti od 2019. čvrsto drži svoju bazu ultrakonzervativnih pristalica zadržavajući, kako njegovi protivnici tvrde, radikalne stavove o pristupu abortusu, pravima na oružje i brazilskom suverenitetu nad prašumom Amazona.
Bolsonaro je takođe pokazao da je spreman da podstakne svoje pristalice protiv navodnih protivnika, pozivajući na masovne demonstracije ispred Vrhovnog suda tokom spora s pravosuđem u septembru 2021.
Nostalgija kao izborno oružje
Uprkos gafovima posljednjih sedmica, Lulino najmoćnije izborno oružje u vrijeme visoke nezaposlenosti, divlje inflacije i rastuće gladi u Brazilu, trebala bi biti nostalgija, ocjenjuje Ajriš tajms.
Iako se pozicionirao kao kandidat nacionalnog jedinstva te uprkos pozitivnim anketama, samopouzdanje Lulinog tima počelo je da popušta posljednjih sedmica, ističe list, navodeći da je na prvomajskom skupu Lula bio primoran da se izvini što je dan ranije rekao da Bolsonaro "ne voli ljude, voli samo policiju".
Takođe nije uspio da uvjeri finansijska tržišta o budućem smjeru fiskalne politike u vrijeme sve veće nelagode zbog Bolsonarovog sve nesmotrenijeg upravljanja javnim finansijama.
Istovremeno, dodaje Ajriš tajms, Bolsonaro je zahvaljujući kontroli nad brazilskom administrativnom mašinom uspio da sastavi konkurentnije liste u ključnim državama koristeći savezni budžet za kupovinu političke podrške.
Ali uprkos nedavnim turbulencijama oko njega, Lula kao najiskusniji brazilski politički borac, nastoji da ostane miran jer, ukazuje Ajriš tajms, zna da je on jedini Bolsonarov rival koji može ukazati na pozitivne rezultate iz prethodnih mandata kada je brazilska ekonomija procvala i milioni ljudi izvučeni iz siromaštva.
Bonus video:
