Vlada indijskog premijera Narendre Modija je prošlog mjeseca, u strahu od poremećaja na domaćem tržištu i političke nestabilnosti, za svega 24 sata odustala od planova da “nahrani svijet”.
U aprilu, Modi je kazao da je Indija - drugi najveći proizvođač pšenice na svijetu - spremna da popuni prazninu nastalu zbog rata u Ukrajini na svjetskim tržištima žita tako što će povećati izvoz pšenice, nakon pet uzastopnih rekordnih žetvi. Indija tradicionalno izvozi samo skromne količine pšenice, zadržavajući većinu proizvodnje za domaću potrošnju.
Indijsko ministarstvo trgovine i industrije 12. maja je saopštilo da se priprema da pošalje delegacije u devet država kako bi izvezli rekordnih deset miliona tona pšenice tokom ove fiskalne godine.
Međutim, predomislili su se nakon niza alarmantnih podataka.
Prvo se došlo do slabljenja žetve početkom maja zbog razornog talasa vrućine. Zatim su podaci 12. maja pokazali da je inflacija u toj zemlji od 1,4 milijarde stanovnika skočila na najveći nivo u zadnjih osam godina usljed visokih cijena hrane i goriva.
Uznemireni zbog rasta inflacije, koja je doprinijela padu prethodne vlade 2014. godine, Modijev kabinet je 13. maja naložio Ministarstvu trgovine da smjesta “prikoči” sa planovima za izvoz pšenice, kazao je jedan zvaničnik za Rojters, koji je želio da ostane anoniman.
”Zbog podataka o inflaciji vlada je izdala nalog u ponoć” uvodeći zabranu na izvoz pšenice, kazao je drugi izvor britanske agencije.
Vijest o zabrani izvoza iz Indije, koja je u to doba godine jedini veći izvoznik pšenice, dovela je do naglog rasta fjučersa pšenice na tržištima.
Indija je jedna od najmanje 19 država koje su uvele ograničenja izvoza hrane od kako su cijene zbog rata u Ukrajini počele naglo da skaču, ugrožavajući međunarodni protok nekoliko poljoprivrednih proizvoda i izazivajući nasilne proteste u nekim državama u razvoju.
Od Delhija do Kuala Lumpura, Buenos Ajresa do Beograda, vlade su uvele ograničenja u trenutku kada je ekonomska šteta koju je nanijela pandemija kovida-19 u kombinaciji sa faktorima poput ekstremnih vremenskih uslova i zagušenja u lancima snabdijevanja već izazvala glad u svijetu.
Već postoje zabrinjavajući znaci suše u SAD koja će se odraziti na zimsku žetvu pšenice, dok su u Francuskoj usjevi pšenice uništeni gradom, snažnim vjetrovima i kišama ovog mjeseca. Suša u Argentini - koja je šesti najveći izvoznik pšenice na svijetu - ugrozila je usjeve i uticala na smanjenje prognoza za proizvodnju za sezonu 2022/23.
Svjetski program hrane UN objavio je u aprilu da je broj ljudi koji su suočeni sa akutnom prehrambenom krizom - što znači da nijesu u stanju da konzuimiraju adekvatnu hranu što dovodi u opasnost njihove živote i dobrobit - udvostručen u odnosu na 2019. na 276 miliona u 81 državi, i to sve prije početka konflikta u Ukrajini.
Rat - koji je poremetio izvoz iz Rusije i Ukrajine, dvije poljoprivredne supersile - prema predviđanima će povećati taj broj za najmanje 33 miliona.
Prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije, članice mogu uvesti zabrane ili ograničenja uvoza prehrambenih i drugih proizvoda ukoliko su privremeno primorane da na taj način olakšaju “kritičine nestašice” u svojoj zemlji.
Indijski ministar trgovine Pijuš Gojal kazao je prošlog mjeseca za Rojters da je kontaktirao STO i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi objasnio da je Indija morala da stavi kao prioritet sopstvenu prehrambenu bezbjednost, stabilizuje cijene na domaćem tržištu i na taj način se zaštiti od potrošačkog stvaranja zaliha.
Međutim ograničavanje izvoza pogoršava rast globalnih cijena hrane: stvara domino efekat dok se zbog produbljavanja krize i druge države odlučuju na slične korake, kazao je za britansku agenciju Mišel Ruta glavni ekonomista za makroekonmiju, trgovinu i investicije u Svjetskoj banci.
Mnogi ekonomisti kažu da je globalna prehrambena kriza već znatno ozbiljnija od prethodne 2008. godine, koja je bila izazvana faktorima poput suše, rasta globalne populacije, rasta potrošnje mesa u većim ekonomijama u razvoju i pojačane upotrebe žitarica za proizvodnju biogoriva.
Nestašice su tada izazvale proteste širom svijeta, naročito u Africi gdje hrana ima ogroman udio u potrošnji budžeta domaćinstava.
Sajmon Evenet, profesor međunarodne trgovine i ekonomskog razvoja na Univerzitetu Sent Galen, kazao je da su 2008. godine uvjeravanja međunarodnih organizacija nacionalnim vladama da hrane ima dovoljno na svjetskom nivou pomogla u sprečavanju uvođenja ograničenja izvoza.
”To je ovog puta teže učiniti jer imamo jači udarac zbog Ukrajine i Rusije”, kazao je Evenet dodajući da će broj ljetnjih žetvi u državama koje su veliki proizvođači odlučiti kako će se stvari odvijati u drugoj polovini 2022.
Svjetske cijene hrane su se u proteklih dva mjesec stablizovale, mada i dalje visoke, budući da se približavaju žetve. Međutim, već postoje zabrinjavajući znaci suše u Sjedinjenim Državama koja će se odraziti na zimsku žetvu pšenice dok su u Francuskoj usjevi pšenice uništeni gradom, snažnim vjetrovima i kišama ovog mjeseca.
Suša u Argentini - koja je šesti najveći izvoznik pšenice na svijetu - ugrozila je usjeve i uticala na smanjenje prognoza za proizvodnju za sezonu 2022/23.
Štaviše, raspoloženje na međunarodnim forumima poput G20 sada je manje orijentisano na saradnju nakon višegodišnjeg populizma i poačanih tenzija između velikih geopolitičkih igrača, kazao je Evenet.
”Sadašnja situacija je na mnogo načina više zabrinjavajuća nego 2008, a sve to predstavlja rizik za političku stabilnost”, kazao je on. “Imaćemo veoma napetih šest do deset mjeseci pred nama”.
Panika kod potrošača
Pojedine države su već najavile ograničavanje izvoza prošle godine, imajući u vidu nestašice u globalnim zalihama hrane. Međutim, domine su istinski počele da padaju nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. fenruara, a globalne cijene žita i biljnih ulja su počele da rastu.
U martu, Argentina je povećala poreze na sojino ulje i izvoz mesa i ograničila izvoz pštenice.
Indijska zabrana izvoza pšenice je uslijedila nakon što je Indonezija, koja je najveći svjetski proizvođač palminog ulja, već 28. aprila ograničila izvoz tog proizvoda navodeći kao razlog potrebu zemlje da obezbijedi “velike i pristupačne zalihe”.
Malezija je 23. maja zabranila izvoz piletine nakon što je globalna nestašica koncentrata pogoršana konfliktom u Ukrajini poremetila proizvodnju živine i dovela do žestokog rasta cijena za jedan od najjeftinijih izvora proteina u toj zemlji.
Talas ograničavanja izvoza već je pogodio jednu petinu kalorija u globalnoj trgovini - to je skoro dvostruko više nego tokom prošle globalne prehrambene krize 2008, pokazali su podaci Istraživačkog instituta za prehrambenu politiku (IFPRI) sa sjedištem u Vašingtonu.
”Ova vrsta mjere dovodi do panike kod potrošača i gomilanja zaliha što utiče na rast cijena”, kazao je David Labord Debuket sa IFPRI-a.
Evropska unija - među čijim članicama su neki od najvećih svjetskih uvoznika hrane - apeluje na trgovinske partnere da ne uvode protekcionističke politike.
”Evropska unija održava izvoz hrane, i tako treba da rade svi”, kazala je ranije ovog mjeseca predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Obezbjeđivanje domaćih zaliha
I prije rata u Ukrajini argentinska vlada, koja pokušava da se izbori sa inflacijom koja je sada premašila 60 odsto, preduzela je prošle godine korake kako bi obuzdala rast cijena hrane na lokalnom nivou. Uvela je ograničenja na izvoz kukuruza i pšenice, a ranije je zabranila izvoz govedine.
Nakon ruske invazije, ta zemlja je preduzela dodatne korake povećavajući porez na izvoz procesuiranog sojinog ulja.
Argentina je najveći svjetski izvoznik sojinog ulja, a drugi najveći proizvođač kukuruza i jedan od ključnih izvoznika pšenice.
Ograničenja izvoza koja su uvedena krajkem 2021. godine pomogla su da se zaštite domaći proizvođači i potrošači od rasta cijena na međunarodnom nivou nakon konflikta u Ukrajini, kazao je Rojtersov izvor iz vlade.
Međutim, Gustavo Idigoras, predsjednik argentinske komore proizvođača i izvoznika pšenice, kazao je da uprkos ograničavanju izvoza i dodatnim porezima, vlada ne uspijeva da obuzda inflaciju cijena hrane u Argentini, koja je bila visoka i prije izbijanja rata u Ukrajini.
U Buenos Ajresu cijena hljeba je porasla 69 odsto, mesa 64, a povrća 66, usljed čega su građani promijenili način ishrane i traže jeftinije varijante.
Edit Elizabet Plou, 39, vlasnica radnje u Buenos Ajresu, putovala je miljamna od njenog doma kako bi došla u prijestonicu i jeftinije kupila namirnice za radnju.
”Radim osam sati i moram vam reći da često razmišljam da nađem još jedan posao kako bih pokrila troškove”, kazala je ona za Rojters.
Bonus video:
