Od puča u Mjanmaru prošlo je godinu i po dana, a vojna hunta nastavlja teror nad civilnim stanovništvom - između ostalog, a prema podacima Ujedinjenih nacija, i oružjem iz Rusije, Kine i Srbije.
Smrt koja dolazi iz vazduha postala je dio svakodnevice u Mjanmaru: vojna hunta bombarduje sela, puteve i polja. Ubijaju civile, a hiljade ljudi je u bjekstvu, navodi se, između ostalog, u nedavno objavljenom izvještaju organizacije za ljudska prava "Udruženje žena Kačin". Ta bombardovanja su, kako se dodaje, direktna odmazda za poraze vojne hunte u strateški važnim oblastima, posebno duž glavnih puteva u zemlji.
Hunta je prije godinu i po dana, 1. februara 2021, izvela vojni puč protiv vlade dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći. Otada je na vlasti i pokušava da uguši svaki oblik protesta ili otpora.
"Obrazac koji se stalno ponavlja"
Izvještaj "Udruženja žena Kačin" odnosi se prije svega na državu Kačin na sjeveru Mjanmara, ali i na susjedne regione - i pokazuje kolika je brutalnost režima: mladi par je ubijen u pokušaju da pobjegne iz svog sela: u gradu Mičina, na spavanju je ubijen sedmogodišnji dječak dok su trupe režima neselektivno pucale na kuće…
Autori izvještaja navode da je "neselektivno granatiranje civilnih područja obrazac koji se stalno ponavlja". Pritom Kačin nije jedini region gdje se to događa: nacionalne, lokalne "Snage narodne odbrane", koje su formirane nakon puča, neke samostalno, a neke i zajedno sa organizacijama pobunjenika, bore se protiv hunte i diktatora Mina Aunga Hlainga.
Do početka jula, Ujedinjene nacije registrovale su u toj zemlji jugoistočne Azije gotovo 1,12 miliona interno raseljenih lica. Od toga je nakon puča raseljeno njih 769.000. Prema podacima Organizacije za pomoć zatvorenicima AAPP, najmanje 2.123 osobe su ubijene, a ujedno se procjenjuje i da je neprijavljenih slučajeva ubistava veoma visok. Takođe, uhapšeno je više od 14.800 ljudi, od kojih je većina i dalje iza rešetaka.
Prvo pogubljenje poslije više decenija koje se dogodilo prošlog ponedjeljka izazvalo je negodovanje u svijetu. Smrtne kazne izvršene su nad četvoricom muškaraca, uključujući i bivšeg poslanika i hip-hop umetnika Pjo Zeja Tava(41), i istaknutog demokratskog aktivistu Kjava Min Jua (53), poznatog kao "Ko Džimi". UN, SAD i njemačka vlada oštro su osudile te egzekucije.
Oružje i iz Srbije
Uzroke terora vojne hunte aktivisti za ljudska prava pronalaze i u inostranstvu. To što režim može da djeluje nekažnjeno u velikoj mjeri je posljedica nesposobnosti međunarodne zajednice, kritikuje šef mreže "Progresivni glas" Kin Ohmar. A specijalni izvjestilac UN Tom Endrjuz je poslije pogubljenja postavio pitanje: "Šta još treba da uradi hunta da bi svjetska zajednica bila spremna da preduzme odlučnu akciju"?
Plan za zaustavljanje nasilja koji je u aprilu 2021. donijela zajednica država Jugoistočne Azije Asean propao je. Sankcije koje je zapadni svijet uveo protiv vojnog režima takođe imaju mali efekat. Jedinstva u svijetu po tom pitanju nema: prema izvještaju UN iz februara, Rusija, Kina i Srbija su i nakon puča snabdjele režim oružjem.
Dokumentarac koji je "Amnesti internešenel" objavio u maju govori o pojačanim vojnim vazdušnim napadima na civilna područja - između ostalog i "modernijim borbenim avionima, uključujući ruske i kineske".
Zahtjevi organizacija za ljudska prava da se uvede globalni embargo na oružje postaju sve hitniji. Međutim, malo je vjerovatno da će do toga doći u Savjetu bezbjednosti UN, zbog prava veta Rusije i Kine.
Kritičari vojnog režima u više navrata su iskazali solidarnost sa narodom Ukrajine - i tražili od međunarodne zajednice da ne zaboravi stanovništvo Mjanmara. "Godinu i po dana iz Mjanmara stižu samo su tragične vijesti", piše u komentaru mjanmarskog portala "The Irrawaddy": "Svijet i dalje gleda, režim i dalje ubija".
Bonus video:
