Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden je u važnom političkom govoru iznio upozorenje o opasnosti koja prijeti američkoj demokratiji od bivšeg predsjednika Donalda Trampa i njegovih saveznika u Republikanskoj partiji i time odustao od svog obećanja s početka mandata da će biti predsjednik koji će ujediniti zemlju, prenosi Radio Slobodna Evropa ocjene svjetskih medija.
Bajden je 1. septembra u udarnom televizijskom terminu pokrenuo frontalni napad na Republikansku partiju kao prijetnju američkoj demokratiji zbog njene potčinjenosti Trampu, ističe Fajnenšel tajms i ukazuje da je predsjednik SAD predstavio opoziciju kao ekstremiste pred izbore za Kongres u novembru.
U borbenom govoru ispred Dvorane nezavisnosti u Filadelfiji, američki predsjednik je, kako piše britanski list, stavio odbranu vladavine prava i američkih institucija u srce svog obraćanja biračima, rekavši da su pod prijetnjom bivšeg predsjednika i njegovih političkih saveznika.
Bajdenova kritika Trampa i republikanaca koji su pod njegovim uticajem uslijedila je pošto je na početku mandata obećao da će ujediniti zemlju poslije izbora 2020.
Ta kritika odražava sve veći nemir među Demokratama zbog toga što Trampova kontrola nad Republikanskom partijom nastavlja da raste, ocenjuje Fajnenšel tajms, ukazujući da mnogi republikanski poslanici prihvataju negiranje rezultata izbora 2020, umanjuju značaj napad na Kapitol 6. januara 2021. i napadaju organe reda kao što je FBI zbog pretresa rezidencije bivšeg predsjednika.
Tema govora je, dodaje list, istakla u kojoj mjeri Bijela kuća i mnoge Demokrate polažu nade da će na izborima u novembru zadržati većinu u Predstavničkom domu i Senatu, povlačenjem oštrog kontrasta u odnosu na Trampa i njegove republikanske saveznike, što je formula koja je pomogla Bajdenu 2020.
Bajden je odustajanjem od obećanja da će ujediniti Ameriku priznao da su SAD podijeljene kao i uvijek – društvenim i ekonomskim pitanjima, kulturnim ratom, teorijama zavjere i prijetnjama političkim nasiljem, ukazuje Tajms.
Sada je predsjednik SAD usredsređen na obnovu koalicije ljevičarskih i centrističkih Demokrata, nezavisnih glasača i Republikanaca koji se protive Trampu, a koja ga je dovela u Bijelu kuću.
Bajden nastoji da izbori budu glasanje o Trampu i haosu koji ga prati.
Ipak, ocjenjuje londonski list, pokušaj povezivanja borbe za demokratiju s društvenom agendom Demokratske partije je rizičan – odbacujući napore da ujedini Ameriku, Bajden je otvorio prostor za napade Republikanaca kakvi su oslabili Hilari Klinton i za tvrdnje da on, a ne Tramp, predstavlja stvarnu prijetnju demokratiji.
Sve snažnija Bajdenova retorika ima za cilj da predstavi Republikansku partiju kao stranku pod Trampovom kontrolom i "polufašističku", piše konzervativni Volstrit džurnal u uredničkom komentaru i ukazuje da će se ako birači budu vjerovali da je ulog na novembarskim izborima budućnost demokratije, debata pomjeriti s inflacije, porasta kriminala i vouk ideologije.
Sve je to, ističe list, duboko cinično, polarizujuće i u suprotnosti sa Bajdenovim obećanjem poslije izbora 2020. da će ujediniti zemlju,.
Ljudi koji su zaista spasili američku demokratiju poslije izbora 2020. i 6. januara 2020. bili su Republikanci na vlasti u saveznim državama i na federalnom nivou koji su se oduprli Trampovim zahtjevima, a prije svega tadašnji potpredsjednik Majk Pens, navodi konzervativni list i ističe da je Bajden, ako vjeruje u svoju retoriku o spasavanju demokratije, trebalo te Republikance da spomene kao heroje u svojoj borbi.
On većinu Republikanaca blati kao potencijalne fašiste da bi natjerao birače da vjeruju da se nikome od njih ne može povjeriti vlast. Time je, ocjenjuje Volstrit džurnal, Bajden postao polarizujuća slika u ogledalu svog neprijatelja, što je upravo ono što je kao kandidat obećao da neće raditi.
Demokratija u SAD jeste u opasnosti, ali je Bajden trebalo da se poziva na patriotizam a ne na strančarenje da bi na to ukazao, ocjenjuje liberalni Vašington post u uredničkom stavu.
Bajden je u svom govoru prečesto zvučao kao pripadnik Demokrata, a ne kao zagovornik demokratije, ističe list, ukazujući da se ljudi ne pridobijaju omalovažavanjem, kako je predsjednikov govor zvučao mnogim Konzervativcima dobre volje.
Predsjednik je u govoru pogriješio što je održanje vladavine prava spojio sa svojom partijskom agendom, ocjenjuje Vašington post i dodaje da je razočaravajuće što je izostavio da kaže da su zakoni o infrastrukturi ili kontroli oružja usvojeni uz pomoć republikanskih glasova.
Da je to istakao, ukazuje list, onda bi ojačao svoj napor da istakne razliku između "MAGA republikanaca" i "mejnstrim republikanaca".
Posljednje istraživanje Univerziteta Kvinipijak pokazalo je da 69 odsto Demokrata i 69 odsto Republikanaca kaže da je demokratija "u opasnosti od kolapsa". Međutim, ukazuje Njujork tajms, jedna strana okrivljuje Trampa i njegove "MAGA republikance", dok druga okrivljuje Bajdena i "socijalističke demokrate".
Tako da kada predsjednik iznese upozorenje o sudbini demokratije, javnost čuje dvije potpuno različite poruke, što, kako navodi list, podvlači duboke podjele u američkom društvu – ne samo što među njima postoje oštre razlike oko važnih pitanja kao što su abortus, imigracija i ekonomija, već oni svijet vide fundamentalno drugačije.
Zbog jaza između dvije Amerike, predsjednikov zadatak je utoliko značajniji.
Poslije pobjede nad Trampom, Bajden je težio da premosti tu podjelu, ali je, prema njegovim savjetnicima, bio iznenađen koliko je čvrst stisak njegovog prethodnika nad Republikanskom partijom.
Sada je predsjednikov cilj, umjesto da zbliži Amerikance, u suštini evoluirao u to da osigura da većina zemlje koja se protivi Trampu bude potpuno svjesna prijetnje koju bivši predsjednik i dalje predstavlja, kao i da bude dovoljno animirana ili uplašena da nešto preduzme u vezi s tim – najprije na predstojećim izborima na sredini predsjedničkog mandata.
U vrijeme dok Tramp popunjava naslovne strane, stratezi Demokratske partije kažu da imaju priliku da povežu "MAGA republikance" s bivšim predsjednikom čija je nepopularnost oborila rejting cjelokupne stranke, što Demokratama na izborima u novembru daje šansu da zadrže Kongres i guvernere u više saveznih država.
Međutim, ističe Njujork tajms, kako je pokazala anketa Univerziteta Kvinipijak, to nije poruka koju će svi prihvatiti, a pitanje je da li će odjeknuti kod dovoljno Amerikanaca da napravi razliku.
Bonus video:
