Zvaničnici iranske vlade osudili su juče višednevne proteste, koji su u toj zemlji izbili nakon što je 22-godišnjakinja kurdskog porijekla preminula u policijskom pritvoru, tvrdeći da su demonstranti žrtve zavjera njihovih neprijatelja.
Mahsa Amini iz iranske pokrajine Kurdistan, pala je u komu i preminula nakon što ju je u Teheranu prošle nedjelje uhapsila policija za moral zbog "neprikladne odjeće", što je izazvalo bijes javnosti i demonstracije u više oblasti uključujući i prijestonicu Teheran.
Protesti su se, kako prenosi Rojters, najintenzivniji u kurdskom regionu, a tamošnja grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav je saopštila da su tri osobe stradale nakon što su bezbjednosne snage otvorile vatru na učesnike demonstracija.
Grupa je saopštila da je 221 osoba ranjena a još 250 ih je uhapšeno u Kurditansu gdje je u ponedjeljak organizovan generalni štrajk.
"Gardijan" piše da su širom Irana pokrenute policije za raspuštanje policije za moral u kojima se navodi da su njihovi postupci prilikom primoravanja žena da nose hidžab i zatvorenu široku odjeću kontraproduktivni i diskriminatorni.
Mohsen Mansudi, guverner Teherana objavio je na Tviteru: "Glavni elementi inicijatora večerašnjih skupova u Teheranu bili su u potpunosti organizovani, obučeni i planirali su da izazovu nerede u Teheranu.
"Spaljivanje zastava, prosipanje goriva po putevima, gađanje kamenicama, napadi na policiju, paljenje motora i kontejnera, uništavanje javne svojine... to nijesu djela običnih ljudi".
Pojedini iranski poslanici tvrde da spoljašnji elementi, uključujući novinske organizacije uz podršku iranskih neprijatelja u Saudijskoj Arabiji, koriste smrt djevojke.
Demonstracije se dešavaju u osjetljivom trenutku za iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, koji se nalazi u Njujorku gdje će se prvi put obratiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava u Njujorku protestuju zbog njegovog učešća i pokrenuli su zakonske procedure protiv njega.
Mada je Raisi naredio istragu i izrazio lično saučešće, njegovi kritičari tvrde da je njegova ranija podrška policiji za moral produbila kulturološke podjele unutar Irana.
U očiglednom pokazatelju da su vlasti zabrinute da bi protesti mogli izmaći kontroli, saradnik iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hameneija, posjetio je u ponedjeljak porodicui preminule djevojke.
Predstavnik ajatolaha, Abdolreza Purzahabi poručio je porodici Mahse Amini da će "sve institucije preduzeti aktivnosti kako odbranila narušena prava i da je uvjeren da je i Hamenei pogođen bolom zbog njene smrti".
"Nadam se da će uz ove izaze saučešća i uz dobru volju vašpe porodice, traima koju je pretrpilo društvo biti ispravljena", kazao je Purzahabi.
Policija je saopštila da je Aminijevoj pozlilo dok je čekala sa drugim ženama koje je privela policija za moral. Međutim, njen otac tvrdi da njegova kćerka nije imala zdravstvenih problema, dodajući da je imala modrice po nogama. On smatra policiju odgovornom za njenu smrt.
Smrt Aminijeve je izazvala osude širom zemlje, a persijski haštag #MahsaAmini imao je preko 3 miliona pomena na Tviteru.
Na društvenim mrežama objavljeni su snimci demonstracija u brojnim gradovima, na kojima žene skidaju hidžabe, a demonstranti se suočavaju sa bezbjednosnim snagama.
Na snimku koji je jedan korisnik objavio na Tviteru prikazan je veliki protest u Teheranu na kojim demonstranti odjeveni u crno uzvijuku "Oh, kad će doći dan kada ćemo biti naoružani".
Sanam Vakil iz Čatam hausa kazala je za Rojters da protesti ukazuju na "duboki osjećaj bijesa, direktno povezan sa tragičnom smrću Mahse Amini, ali koji takođe baca svjetlo na teme sa kojima se obični Iranci suočavaju svakodnevno, a koji se odnose na bezbjednost i slobodu". Mada su protesti značajni, ona je dodala da ne smatra da predstavljaju egzistencijali izazov za režim. "Sistem u Iranu ima monopol sile, dobro izbrušenu bezbjednosnu strategiju koju već sprovodi".
U Ženevi, UN Kancelarija za ljudska prava saopštila je da je iranska policija za moral pojačala patrole proteklih mjeseci, targetirajući žene zbog nepravilnog nošenja hidžaba. Takođe je navela da su potvrdili autentičnost snimaka na kojima je prikazano kako žene šamaraju, udaraju pendrecima i ubacuju u policijski kombi jer ne nose hidžab pravilno.
Sjedinjene Države su u ponedjeljak zahtijevale utvrđivanje odgovornosti, navodeći da je smrt Aminijeve "nakon povreda zadobijenih u policijskom pritvoru gdje je bila zbog toga što nije "pravilno" nosila hidžab. Francuska je takođe osudila njeno hapšenje i "nasilje koje je izazvalo njenu smrt".
Iranski ministar inostranih poslova Hosein Amirabdolahian kazao je da je naređena istraga o, kako je kazao, tragičnoj smrti Aminijeve i optužio Vašington da "lije krokodilske suze".
Ženama postepeno nametali pravila oblačenja
Borba protiv "nepravilnog" nošenja hidžaba stara je koliko i Islamska revolucija, koja je konzervativno oblačenje žene nametnula kao jednu od svojih okosnica. U prvim godinama revolucije, država je postepeno nametala pravila da žene moraju nositi islamsku odjeću. Nakon što je ajatolah Ruhola Homeini podržao nošenje hidžaba poslije pada iranskog šaha, revolucionari su preuzeli na sebe da nametnu pozicije svog lidera napadajući nepokrivene žene na ulicama.
Nakon nekoliko odluka visokog sveštenstva i ministara, ženama bez vela više nije bio dozvoljen pristup javnim zgradama a poslije zakona iz 1983. ne nošenje hidžaba se kažnjavalo sa 74 udarca bičem.
Iranska revolucionarna država je imala probleme da kontroliše samoproglašene elemente poput Džundala grupe koje su patrolirale ulicama i kažnjavale žene zbog nepravilnog nošenja hidžaba i odlučile da osnuju policiju za moral.
Za vrijeme reformističkog predsjednika Mohameda Hatamija, sklonost države da kontroliše oblačenje i ponašanje na javnim mjestima je popustila, ali je do kraja njegovog mandata 2005, Vrhovni savjet kulturne revolucije usvojio rezoluciju nazvanu "strategije za razvoj kulture čednosti".
Za vrijeme Hatamijevog nasljednika, ultrakonzervativnog Mahmuda Ahmadinedžada, policija za moral je pojačala prisustvo na ulicama iranskih velikih gradova.
Tokom predsjedničkih izbora 2009. raspravljalo se o potrebi za policijom za moral, a reformistički kandidati su pozivali na njeno gašenje. Međutim, do sada nije djelovano u cilju raspuštanja policije za moral o čijim nasilnim postupcima svjedoče brojni video-snimci.
Bonus video:
