U govoru za govorom svjetski lideri su se najviše zadržavali na temi ovogodišnjeg sastanka Generalne skupštine Ujedinjenih nacija - ratu Rusije u Ukrajini.
Nekoliko njih, poput nigerijskog predsjednika Muhamadua Buharija, pozvalo je svijet da ne zaboravi sve ostalo. Ni on nije oklijevao da pomene najveći vojni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali on nije govorio o samom sukobu, niti o njegovim posljedicama u vidu poremećaja na tržištima hrane, goriva i đubriva.
"Rat koji je u toku u Ukrajini otežava bavljenje pitanjima koja se svake godine pojavljuju u raspravama ove skupštine."
On je naveo neka od njih: nejednakost, nuklearno razoružanje, izraelsko-palestinski sukob i više od milion Rohindža izbjeglica iz Mjanmara koje godinama žive u limbu u Bangladešu.
U ambijentu gdje se riječi detaljno analiziraju, sukobljavanja kalibriraju i gdje je akutna zabrinutost da bi se rat i njegovi širi efekti mogli pogoršati, niko nije odbacio važnost sukoba.
Međutim, komentari poput Buharijevog govore o izvjesnoj nelagodi, koja se ponekad graniči s frustracijom, zbog zaokupljenosti međunarodne zajednice ratom u Ukrajini, piše agencija Asošiejtid pres (AP).
Ambasadorka Sjedinjenih Država u UN Linda Tomas-Grinfild govorila je o planovima Vašingtona da se pozabavi klimatskim promjenama, prehrambenom krizom, zdravstvenim i drugim pitanjima.
"Druge zemlje su izrazile zabrinutost da, dok smo fokusirani na Ukrajinu, ne obraćamo pažnju na ono što se dešava u drugim krizama širom svijeta", rekla je tvrdeći da to nije tako.
Ipak, američki državni sekretar Entoni Blinken požalio se na sjednici Savjeta bezbjednosti nekoliko dana kasnije da ruska invazija odvlači pažnju UN od rada na drugim važnim pitanjima.
AP ističe da je godinama na skupštini UN u fokusu neko žarište ili razvoj događaja koji oduzimaju mnogo diplomatske energije. Bivši zvaničnik UN Jan Egeland je rekao da "svijet uspijeva da se fokusira na jednu po jednu krizu".
"Međutim, ne mogu da se sjetim da je u ovih mnogo godina koje sam proveo kao humanitarni radnik ili diplomata, nekad fokus bio tako snažno na jednom sukobu dok se svijet raspada na drugim mjestima", rekao je za AP Egeland, sada generalni sekretar međunarodne humanitarne grupe Norveški savjet za izbjeglice.
AP dodaje da je očekivano da niko nije bio iznenađen pažnjom koja je posvećena sukobu s odjecima hladnog rata, indirektnim nuklearnim prijetnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina, granatiranjem koje je ugrozilo najveću atomsku elektranu na kontinentu i dalekosežnim ekonomskim efektima.
Osjećaj hitnosti je samo pojačan tokom prošlonedjeljnog okupljanja u Njujorku pošto je Rusija objavila mobilizaciju rezervnih vojnih snaga.
Poljski predsjednik Andžej Duda naglasio je u svom govoru da "ne smijemo da pokažemo nikakav 'ratni zamor'" u vezi sa sukobom. Ali, takođe je primijetio da ga je nedavno putovanje u Afriku navelo da razmišlja o tome kako Zapad tretira druge sukobe.
"Da li smo bili jednako odlučni tokom tragedija u Siriji, Libiji, Jemenu?", rekao je Duda. "I zar Zapad nije nastavio kao da se ništa nije desilo nakon ratova u Kongu i na Rogu Afrike?"
"Dok osuđujemo invaziju na Ukrajinu", dodao je poljski lider, "da li pridajemo jednaki značaj borbi protiv plaćenika koji nastoje da destabilizuju Sahel i prijete mnogim drugim državama u Africi?"
Tokom sedam mjeseci rata bilo je istaknutih zapažanja s nekih strana o tome koliko su brzo i opsežno bogate i moćne države mobilisale novac, vojnu pomoć, glasanje Generalne skupštine da podrže Ukrajinu i pruže utočište njenim stanovnicima, u poređenju s globalnim odgovorom na neke druge sukobe, podsjeća AP.
Južnoafrička ministarka spoljnih poslova Naledi Pandor rekla je prošlog mjeseca novinarima i Blinkenu koji je bio u posjeti da, iako je rat užasan, "trebalo bi da budemo jednako zabrinuti zbog onoga što se događa narodu Palestine kao što smo zabrinuti zbog onoga što se događa narodu Ukrajine".
Na Generalnoj skupštini je dodala da su, sa stanovišta Južne Afrike, "naši najveći globalni izazovi siromaštvo, nejednakost, nezaposlenost i osjećaj da smo potpuno ignorisani i isključeni".
Premijer Tuvalua Kausea Natano rekao je u intervjuu za AP na marginama skupštine da zemlje ne bi trebalo da koriste rat kao "izgovor" da ignorišu svoje finansijske obaveze za ono što je glavni prioritet njegove ostrvske države: borbu protiv klimatskih promjena.
Bolivijski predsjednik Luis Arse je uporedio milijarde dolara potrošene na borbe u Ukrajini za nekoliko mjeseci sa 11 milijardi dolara koje su tokom više od jedne decenije posvećene Zelenom klimatskom fondu koji sponzoriše UN.
Većina lidera je izdvojila vrijeme za pitanja mimo Ukrajine u svojih dodijeljenih, iako ne uvijek poštovanih, 15 minuta za mikrofonom. A neki su rat pomenuli samo usputno, ili nikako.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro posvetio je svoje vrijeme kritikovanju kapitalizma, konzumerizma i rata protiv droge koji predvode SAD, posebno njegovog fokusiranja na iskorjenjivanje biljke koke.
Predsjednik Kirgistana Sadir Žaparov, čija zemlja ima bliske veze s Rusijom, usredsredio se na granični spor svoje domovine sa Tadžikistanom. Jordanski kralj Abdulah II kratko je pomenuo posljedice rata na snabdijevanje hranom, a zatim je prešao na održivi ekonomski rast, sirijske izbjeglice i izraelsko-palestinski sukob.
Ukrajina je nesumnjivo dominantna briga za Evropsku uniju. Ali visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel insistirao je da taj blok nije izgubio iz vida druge probleme.
"Nije pitanje izbora između Ukrajine i ostalih. Možemo sve postići u isto vrijeme", rekao je uoči skupštine UN.
Ipak, diplomatska pažnja i vrijeme su dragocjeni i traženi resursi, kao i novac i volja da se pomogne, navodi AP.
Podaci humanitarne kancelarije UN pokazuju da su vlade i privatne organizacije ove godine obezbijedile oko 3,7 milijardi dolara za pomoć Ukrajini i ukrajinskim izbjeglicama. Oko dvije milijarde dolara je prikupljeno za ratom razoreni Jemen, gdje, prema podacima UN, više od 17 miliona ljudi pati od akutne gladi.
Samo 428 miliona dolara je prikupljeno za Mjanmar i za Rohindže u Bangladešu.
Egelandova organizacija pomaže raseljenim ljudima širom svijeta, uključujući Ukrajinu. Ali on osjeća "hitnu potrebu da skrene pažnju na apsolutne slobodne padove na drugim mjestima".
"Nije se situacija poboljšala ni u Kongu, ni u Jemenu, ni u Mjanmaru, ni u Venecueli zato što se puno pogoršala u Evropi, u Ukrajini i oko nje", rekao je Egeland. "Moramo se boriti za one koji gladuju u sjenci ovog užasnog rata u Ukrajini."
Bonus video:
