Bivši predsjednik SAD Donald Tramp razmišlja da ovog mjeseca pokrene treću kandidaturu za Bijelu kuću kako bi izvukao korist iz očekivanih pobjeda republikanaca na izborima na sredini mandata u utorak.
To je objavila agencija Rojters, pozivajući se na Trampove savjetnike.
Zabrinutost birača zbog visoke inflacije umanjuje izborne šanse demokrata, a rejting aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena je ispod 50 odsto duže od godinu. Prema nedavnoj anketi Rojters/Ipsos, manje od polovine zemlje - 40 odsto, odobrava njegov radni učinak.
Međutim, i Tramp je i dalje nepopularan, i ista anketa je pokazala da mu je naklonjeno samo 41 odsto Amerikanca, piše Rojters.
Amerikanci u utorak odlučuju o tome hoće li demokrate zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa ili će predati vlast republikancima.
Republikanci imaju velike šanse da preuzmu Predstavnički dom, dok se demokrate i dalje nadaju da mogu zadržati većinu u Senatu. Kontrola republikanaca nad jednim ili drugim domom bila bi dovoljna da podriju većinu zakona koje Bajden i njegove demokrate žele da donesu i da pokrenu mnoštvo kongresnih istraga o njegovoj administraciji.
Istorijski trend je da stranka na vlasti gubi mjesta u Senatu na polovini četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata.
Predsjednik Džordž Buš je 2006. rekao da su republikanci potučeni na izborima za Kongres. Demokratski predsjednik Barak Obama je gubitak 63 demokratska mjesta u Predstavničkom domu na izborima 2010. opisao kao "razvaljivanje".
Dvije godine pošto je Tramp preuzeo vlast, 2018, Republikanska stranke je ostala bez 41 mjesta u Predstavničkom domu.
Ove godine, republikancima je potrebno da dobiju samo pet mjesta za osvajanje većine u domu od 435 članova.
Strahujući da će republikanci preuzeti kontrolu, 31 demokrata iz Doma je objavio da ide u penziju ili traži drugi posao, najviše iz te stranke od 1992. Poređenja radi, 20 republikanskih članova Doma je objavilo da se povlači.
Rojters navodi da izglede republikanaca za pobjedu uvećava takozvani džerimandering, praksa da jedna stanka manipuliše granicama izbornih jedinica.
Republikanski državni poslanici su usvojili pogodne nove mape u velikim državama poput Teksasa i Floride, dok je agresivna mapa demokrata u Njujorku poništena na višem sudu te države.
Nezavisni eksperti su procijenili da su republikanci dobili oko tri mjesta putem crtanja granica, što je manje nego u prošlim ciklusima, ali bi moglo imati ogroman uticaj s obzirom na krhku većinu demokrata u Predstavničkom domu.
Strahujući da će republikanci preuzeti kontrolu, 31 demokrata iz Doma je objavio da ide u penziju ili traži drugi posao, najviše iz te stranke od 1992. Poređenja radi, 20 republikanskih članova Doma je objavilo da se povlači
Republikancima je potrebno da dobiju jedno mjesto za kontrolu nad Senatom, koji je trenutno podijeljen 50-50, pri čemu potpredsjednica Kamala Haris ima odlučujući glas.
Prema anketi Rojters/Ipsos sprovedenoj od 31. oktobra do 1. novembra, 69 odsto Amerikanaca vjeruje da je država na pogrešnom putu, dok samo 18 procenata misli da je na pravom.
Ekonomija najviše brine birače
Demokrate su ohrabrene posljedicama odluke Vrhovnog suda SAD-a kojom su poništene ustavne zaštite prva na abortus u predmetu Rou protiv Vejda, što je rezultovalo porastom demokratskih protestnih glasova na referendumu u Kanzasu i izazvalo porast registracije birača među ženama širom zemlje.
Međutim, ankete pokazuju da ekonomija i dalje puno više brine birače tako da ljutnja zbog odluke o abortusu neće biti dovoljna da spasi demokrate, ističe Rojters.
Demokrate se takođe nadaju da će Trampovi pravni problemi koji proističu iz njegove potencijalne zloupotrebe povjerljivih dokumenata i istrage o njegovoj ulozi u inicijativi za poništenje rezultata predsjedničkih izbora 2020. uticati na neodlučne birače da ne podrže republikanske kandidate.
Kako se približava dan izbora, neke demokrate ponovo predstavljaju svoje republikanske oponente kao one koji osporavaju izbore i podržavaju napad na Kapitol 6. januara 2021.
Iako je stopa nezaposlenosti opala, inflacija je i dalje visoka, što je povećalo troškove hrane i energenata. Iako su neke cijene, poput benzina i nekih roba široke potrošnje, sada pale, Federalne rezerve su zauzele agresivne korake da bi kontrolisale inflaciju, što može da uspori ekonomski rast.
Anketa Rojtersa i Ipsosa je pokazala da je ekonomija i dalje glavna briga glasača, mnogo ispred kriminala, imigracije, abortusa, zaštite životne sredine.
Demokrate tvrde da će paket o klimatskim promjenama i zdravstvenom osiguranju koji je Kongres usvojio u avgustu pomoći da se smanji inflacija time što će, između ostalog, ljekovi na recept biti pristupačniji a troškovi zdravstvene zaštite niži. Bijela kuća je takođe saopštila da je spremna da otpiše dio studentskih kredita, što je kontroverzna odluka za koju se demokrate nadaju da će povećati odziv mlađih birača.
Republikanci optužuju da su paket o klimi i druge mjere demokrata za jačanje ekonomije, zapravo pogoršale inflaciju. Inflacija i strah od nadolazeće recesije su ključni argumenti republikanaca u posljednjim nedjeljama kampanje.
Republikanci takođe ulažu puno u reklame koje podstiču strahove birača od porasta nasilnog kriminala, povezujući demokrate sa naporima za smanjenjem finansiranja policije.
Bajden i Obama upozorili da je demokratija u opasnosti
Bajden je u govoru u srijedu veče rekao da prijetnja nekih republikanskih kandidata da neće prihvatiti rezultate izbora 8. novembra ako izgube, predstavlja prijetnju za demokratiju i optužio Trampa da ih inspiriše.
Aktuelni predsjednik SAD je rekao da je napad na Pola Pelosija, supruga predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi, u njihovom domu u San Francisku, dokaz da je demokratija pod prijetnjom manje od dvije godine nakon napada na Kapitol.
"Napadač je upao u kuću i pitao 'Gdje je Nensi? Gdje je Nensi?' To su iste riječi koje je koristila rulja kada je upala u Kapitol 6. janaura," rekao je Bajden.
On je pozvao birače da dobro razmisle "o trenutku u kojem se nalazimo".
Bajden je rekao da je "američka demokratija pod napadom" jer Tramp ne prihvata rezultate izbora 2020. na kojima je izgubio od Bajdena.
"On odbija da prihvati volju naroda, on odbija da prihvati da je izgubio," rekao je Bajden.
I Obama, koji takođe učestvuje u kampanji demokrata, ocijenio je da je demokratija sada u opasnosti.
Izborna prevara je izuzetno rijetka u Americi, ali je značajan broj Amerikanaca zabrinut. Anketa Rojters/Ipsos je pokazala je da 49 odsto Amerikanaca smatra da je prevara birača široko rasprostranjen problem, pri čemu 34 odsto demokrata i 69 odsto republikanaca ima takav stav.
Oko 44 odsto je izjavilo da je zabrinuto da su izbori u SAD namješteni, uključujući 28 odsto demokrata i 62 odsto republikanaca.
Uprkos tim ubjeđenjima, 67 odsto ispitanika je izjavilo da je uvjereno da će njihovi glasački listići biti tačno prebrojani, uključujući veliku većinu demokrata i republikanaca.
Bonus video:
