Palestinski predsjednik Mahmud Abas je upozorio u govoru u Generalnoj skupštini UN da su se izjalovile nade za stvaranje nezavisne Palestine i da on neće imati drugog izbora već da teži jednoj, binacionalnoj državi s Izraelom.
To sudbinsko upozorenje zasijenile su međusobne pretnje SAD i Sjeverne Koreje, a agencija AP u analizi sada podseća na njega u trenutku kada u region ponovo dolazi izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa, Džejson Grinblat, i kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio da Tramp priprema mirovni plan čiji je cilj postizanje sporazuma o miru između Izraela i Palestinaca.
"Dvodržavno rješenje je danas ugroženo", rekao je Abas i dodao da će Palestinci morati da traže alternative ako su vrata zatvorena za nezavisnost.
"Ako će dvodržavno rješenje biti uništeno stvaranjem realnosti jedne države s dva sistema-aparthejdom, to će biti neuspjeh i ni vi, ni mi nećemo imati izbora već da nastavimo da se borimo i tražimo puna, ista prava za sve stanovnike istorijske Palestine", objasnio je palestinski lider.
On je i ranije izgovarao slične prijetnje ali mjesto na kome ih je sada izgovorio doprinosi utisku hitnosti dok Palestinci čekaju da Tramp predstavi svoju viziju mira i očajnički teže njegovoj podršci dvodržavnosti.
Abasov savjetnik Muhamed Ištaje rekao je da je palestinski predsjednik poslao direktnu poruku administraciji SAD, rekavši: "Ili ćete spasiti dvodržavno rješenje ili ćemo završiti u jednoj državi u kojoj će naš narod tražiti puna prava".
Jedan anonimni savjetnik Bijele kuće izjavio je da administracija razume teškoće, ali i da je i dalje optimista i da vodi produktivne razgovore s obje strane.
Palestinci teže da osnuju državu u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali s istočnim Jerusalimom, na teritorijama koje je Izrael osvojio u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Međunarodna zajednica, uključujući Trampove prethodnike, dugo je podržavala rešenje decenijskog sukoba po modelu dvije države, vjerujući da je podijela zemlje na izraelsku i palestinsku državu najbolji put da se osigura mir, navodi američka agencija.
Razlozi su između ostalog bili u demografiji.
Većina demografa vjeruje da je broj Jevreja i Arapa i tim područjima skoro jednak. Ako se povuče s okupiranih teritorija, Izrael će sebi osigurati budućnost kao demokratska država s jevrejskom većinom, a nastavak kontrole nad teritorijama gdje žive Palestinci bi mogao da primora tu zemlju da bira između jevrejskog karaktera i demokratije.
Izrael se zato 2005. godine povukao iz Gaze, gdje sada živi oko dva miliona Palestinaca. Medjutim, ojačao je kontrolu nad Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, gde živi više od 600.000 Jevreja i 2,7 milion Palestinaca.
U Izraelu živi oko 1,8 miliona Arapa i 6,5 miliona Jevreja. Istočni Jerusalim je anektiran što međunarodna zajednica nikada nije priznala. Uprkos tome izraelski lideri tvrde da će ujedinjeni Jerusalim ostati večna prijestonica Izraela.
Sudbina Zapadne obale je još komplikovanija zbog jevrejskih naselja. Naseljenici uživaju zaštitu izraelske vojske i imaju prava izraelskih građana dok su Palestinci djelimično pod Abasovom Palestinskom urpravom i izraelskim vojnim zakonom.
Kritičari takav sistem često upoređuju s aparthejdom u Južnoj Africi.
Izraelski čvrstorukaši protive se palestinskoj nezavisnosti iz više razloga, a jedan je navodna neodbranjivost granica prije rata 1967. Oni takođe ukazuju na ranije mirovne predloge koje su Palestinci odbili, palestinske ustanke i biblijsku vezu Jevreja sa Zapadnom obalom.
Otkako je Tramp predsjednik Netanjahu više ne govori o modelu dvije države iako ga je uslovno podržao kada je on preuzimao funkciju premijera 2009. Ipak, u ovom trenutku, uprkos prijetnjama, ne čini se da će ih Abas ostvariti i raspustiti svoju Palestinsku upravu koja im međunarodnu podršku.
Palestinski zvaničnici kažu da je njegov govor imao za cilj da probudi međunarodnu zajednicu koja je prestala da obraća pažnju na Palestince i da podsjeti svijet da su alternative gore.
Bonus video:
