Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za mir danas su na ceremoniji uručenja u Oslu izjavili da ne treba polagati oružja u "ludom i zločinačkom" ratu koji vodi ruski predsjednik Vladimir Putin u Ukrajini, jer to ne bi bio mir već okupacija.
Bjeloruski aktivista Ales Beljatski u zatvoru u svojoj zemlji, ruska nevladina organizacija Memorijal koju su ruske vlasti rasputile i ukrajinski Centar za građanske slobode, dobili su Nobelovu nagradu za mir za posvećenost u pitanju poštovanja ljudskih prava, demokratije i mirne koegzistencije protiv autoritarnih snaga.
"Narod Ukrajine želi mir više nego bilo ko drugi na svijetu. Ali mir za zemlju koja je napadnuta ne može se postići polaganjem oružja. To ne bi bio mir, već okupacija", rekla je šefica Centra za građanske slobode Oleksandra Matvijčuk.
Ona je prije ceremonije rekla da je govor pisala uz svijeću zbog nestanka struje uslijed bombardovanja u Ukrajini.
Oleksandra Matvijčuk je tokom govora sa glasom punim emocijama pozvala na formianje "međunarodnog suda u kojem bi se sudilo Putinu, predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku i drugim ratnim zločincima".
Predsjednik Memorijala Ijan Račinski je rekao da je Putin istorijski smisao antifašističke borbe preokrenuo u korist svojih političkih interesa.
"Danas je broj političkih zatvorenika u Rusiji veći od njihovog ukupnog broja u cijelom Sovjetskom Savezu na početku perioda perestrojke 1980-ih", rekao je Račinski.
Treći dobitnik Beljatski u zatvoru je od jula 2021. Aktivista čeka suđenje na kojem mu prijeti kazna od 12 godina zatvora zbog "šverca gotovine" u korist opozicije. Beljatskom je zbog te procedure zabranjeno da prenese govor na ceremoniji.
Umjesto njega se obratila njegova supruga Natalija Pinčuk, koja je ponovila riječi supruga da je potreban "ustanak protiv internacionale diktatura".
Danas je u Oslu uručena Nobelova nagrada za mir, a u Stokholmu Nobelove nagrade za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i ekonomiju.
Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želio da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za doprinos čovječanstvu.
Nobel je u Parizu 1895, godinu dana pred smrt, u svoj testament unio želju da bude osnovan Nobelov fond iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima.
Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na devet miliona kruna (oko milion eura), a novčani iznos nagrade se dijeli ako ima više laureata u jednoj disciplini.
Bonus video:
