Dvije najveće političke stranke u Sjedinjenim Američkim Državama ušle su u 2023. godinu suočavajući se sa ključnim pitanjima o ljudima i politikama koje žele prigrliti, imajući u vidu da su naredni predsjednički izbori sve bliže.
To se posebno odnosi na republikance, koji su se nadali da će u novom sazivu Kongresa imati sigurnu većinu u jednom, a možda i u oba doma. Umjesto toga, na izborima na sredini predsjedničkog mandata su dobili samo tijesnu većinu u Predstavničkom domu, gdje se oštre unutarstranačke podjele naziru i prije nego su članovi zvanično preuzeli mandate, piše Glas Amerike.
Glavni kandidat za predsjedavajućeg Predstavničkog doma je Kevin Mekarti, koji u tome nije uspio 2015. godine. Kongresmen iz Kalifornije tada se suočio sa protivljenjem desnog krila stranke – a to mu se dešava i ovoga puta.
Republikanci u Predstavničkom domu imaju prednost 222-213 u odnosu na demokrate i Mekarti je uspio pridobiti većinu svojih kolega, te nema ozbiljnog protivkandidata. Ipak, manji dio konzervativnih članova Predstavničkog doma ga i dalje ne podržava, te je neizvjestan njegov uspjeh na prvom glasanju nakon što novi i stari zastupnici u podne 3. januara polože zakletvu za novi mandat.
Za izbor predsjedavajućeg je potrebna prosta većina prisutnih, a Predstavnički dom ne može početi sa radom dok se ta procedura ne završi.
Takođe, do kraja januara, Republikanski nacionalni komitet (RNC) – rukovodeće tijelo Republikanske stranke – mora i sam donijeti odluke o liderskim pozicijama.
Centralna figura u svemu ovome je Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji je prije više od sedam godina transformisao stranku i još se bori da nametne svoj uticaj nad republikancima u Kongresu, nad RNC-om, te nad biračima stranke.
Predsjedavajuća RNC-a, Rona Mekdanijel, nedavno je izjavila da bi najveći politički izazov za njenu stranku mogao doći iznutra, dok se stranački lideri pokušavaju nositi sa velikom ulogom koju Tramp ima.
“Toliko je toga u igri da ne možemo priuštiti da budemo podijeljeni do 2024. godine”, rekla je Mekdanijel, obećavajući da će RNC biti neutralan u predstojećem procesu predsjedničke nominacije. “Ako smo podijeljeni, izgubićemo.”
U ovom trenutku, čini se da su demokrate mnogo više ujedinjene od svojih republikanskih kolega, ali mnogo toga će zavisiti od Džoa Bajdena i odluke 80-godišnjeg predsjednika da li će tražiti reizbor. Ukoliko to ne učini - a do formalne odluke mogu proći mjeseci - demokrate bi bile gurnute u neizvjesnu budućnost bez očiglednih popularnih alternativa.
Senator iz Vermonta Berni Sanders, koji nije isključio još jednu vlastitu predsjedničku kandidaturu, rekao je da su demokrate takođe u "presudnom momentu", jer se suočavaju sa problemima u svojoj delikatnoj i nestabilnoj političkoj koaliciji koja uključuje mlade, Afroamerikance, Latinoamerikance i birače radničke klase.
„Veoma me boli što vidimo sve više ljudi iz radničke klase koji glasaju za republikance“, rekao je Sanders nedavno. „Politički, to je katastrofa i demokrate moraju prepoznati taj ozbiljan problem i riješiti ga.“
Nedoumice republikanaca
Iako su mnogi birači možda i umorni od beskonačnih kampanja u američkoj politici, posebno nakon tek okončanih izbora za Kongres, nove predizborne kampanje već su u toku. Sudeći po istoriji, unutarstranačke debate za predsjedničke izbore 2024. godine mogle bi početi za sedam mjeseci.
Očekuje se da će kandidata biti mnogo, posebno kod republikanaca, iako je do sada kandidaturu zvanično najavio samo Tramp. Ipak, najmanje deset visokoprofilnih republikanaca aktivno razmatra taj potez – što istovremeno znači i otvoreno suprotstavljanje Trampu – a jedan od faktora koji utiču na to je i rastuće uvjerenje da je bivši predsjednik politički ranjiviji nego ikada ranije.
Među onima koji, između ostalih, kotiraju kao kandidati i koji bi to mogli objaviti u prvoj polovini ove godine su: guverner Floride Ron DeSantis, bivši potpredsjednik Majk Pens, bivši državni sekretari Majk Pompeo, kao i odlazeći guverner države Merliend Leri Hogan. Većina ih je već počela sa terenskim radom i kontaktiranjem donatora.
Ipak, malo ko vjeruje da će Trampa biti lako srušiti na strančkim predizborima. On je već počeo prozivati potencijalne rivale, a i održava čvrstu poziciju među najaktivnijim glasačima stranke, koji će dominirati na stranačkim izborima republikanaca.
Prije predsjedničkih nominacija, republikanci će birati svoje stranačko vodstvo. Rona Mekdanijel će pokušati osvojiti četvrti dvogodišnji mandat, ali veliki dio Trampovih pristalica podržava kalifornijskog advokata Harmeta Dilona. Jedan od ključnih faktora mogla bi biti tri uzastopna razočaravajuća izborna rezultata republikanaca.
Tramp i njegovi lojalisti su veliki faktor u donošenju svih ovih odluka, ali im se u tome suprostavlja grupa uticajnih republikanaca. Neki od njih, bliski Miču Mekonelu, lideru republikanaca u Senatu, najavili su da će u budućnosti imati mnogo veći upliv u izbor republikanskih kandidata, kako bi oni bili što privlačniji biračima.
To bi bila značajna promjena u odnosu na dosadašnju praksu u kojoj mnogi od kandidata koji su to postali zahvaljujući Trampovoj podršci nisu uspijevali privući glasove izvan republikanske baze. Republikanci će na izborima za Senat 2024. pokušati od demokrata preuzeti neke od država u kojima inače imaju veliku podršku, poput Zapadne Virdžinije, Montane i Ohaja.
„Regrutacija će biti prvi posao, počevši od sada”, rekao je Stiven Lav, blizak Mekonelov saradnik koji vodi jedan od ključnih odbora za finansijsku podršku senatskim republikancima. “Prvi korak je da učinimo sve što možemo da dobijemo najboljeg mogućeg kandidata na terenu.”
Lav je rekao da je optimističan da će se Tramp manje miješati u preidzbore za Senat, pošto će voditi vlastitu kampanju. Sličan odgovor nedavno je u razgovoru za televiziju NBC ponudio i Mekonel.
„Možemo da uradimo bolji posao sa manje potencijalnog mešanja“, rekao je Mekonel. “Bivši predsjednik možda ima druge stvari da radi.”
Ključno pitanje za demokrate
U međuvremenu, najurgentnije pitanje za demokrate je hoće li Bajden tražiti drugi mandat. On je već sada najstariji predsjednik u istoriji SAD, a ankete pokazuju da značajan broj birača iz obje stranke ne žele da se ponovo kandiduje.
Iako je ranije dao naslutiti da će biti kandidat, Bajden je najavio da će konačnu odluku o tome donijeti tokom praznika, koje je sa porodicom proveo na Američkim Djevičanskim ostrvima.
Njegovi saradnici izbjegavaju poduzimanje konkretnih i javnih koraka koji bi mogli doći u prvi plan ispred same Bajdenove odluke, ali se pripremaju za pokretanje kampanje. Zvanična odluka o tome se ne očekuje u prvom tromjesečju 2023. godine.
Iako je Bajdenova nova kandidatura očekivana, neke demokrate rade na tome da se on predomisli.
Jedna progresivna grupa je počela objavljivati reklame uz parolu "Ne kandiduj se Džo" u državama Džordžija, Mičigen i Južna Karolina. U reklamnoj kampanji se pojavljuju birači demokrata koji označavaju predsjednika kao "status kvo Džoa", te ističu njegove slabe rezultate u anketama.
Istovremeno, ne postoji jasna alternativa među demokratama ako Bajden ne bude tražio drugi mandat. To bi moglo pomoći da se objasni zašto većina demokratskih zvaničnika otvoreno ohrabruje predsjednika da se ponovo kandiduje.
Progresivni predstavnik iz Kalifornije, Ro Kana, nedavno je rekao da ne bi bio Bajdenov protivkandidat na stranačkim izborima, te da bi obeshrabrio bilo koga iz progresivnog krila stranke da to učini.
“Ne mislim da bi nečija kandidatura u ovom trenutku učinila bilo šta drugo osim oslabila predsjednika. I zašto biste to željeli da uradite pred izbore koji će biti tijesni?”, rekao je Kana.
Kventin Vatum-Okama, predsjednik Mladih demokrata Amerike, u prošlosti je kritikovao Bajdena, ali je rekao da nema problem ako Bajden želi da se ponovo kandiduje. Prema njegovim riječima, iako mladi ljudi nisu pretjerano uzbuđeni zbog Bajdenove administracije, ipak imaju "osjećaj dužnosti i obaveze" da podrže stranku zbog prijetnji demokratiji koju predstavljaju Trump i njegovi saveznici.
Berni Sanders, nezavisni predstavnik države Vermont u Senatu, koji se uglavnom svrstava uz demokrate, kaže da Demokratska stranka "mora biti više od anti-Tramp stranke".
Pozvao je demokrate u Senatu, pošto imaju većinu, da usvoje legislativu o povećanju najniže plate, ali i druge zakone naklonjene radnicima, smatrajući da će to biti test da demokrate u Predstavničkom domu pokažu posvećenost biračima radničke klase.
Sanders, koji je bio kandidat za predsjednika 2016. i 2020. godine, takođe je izjavio da još nije vrijeme za razgovor o novoj kandidaturi za Bijelu kuću: "Odluku ću donijeti u odgovarajuće vrijeme“.
Bonus video:
