Od šefa NATO-a do predsjednika Ukrajine, mnogi kandidati predloženi za Nobelovu nagradu za mir 2023. godinu, povezani su sa ratom u Ukrajini, ali to ne znači da su favoriti, saopšteno je danas u Oslu.
Među pojedincima i organizacijama predloženim Norveškom Nobelovom komitetu, nekoliko imena koja su objavljena u javnosti, uglavnom se odnose na rat u Ukrajini ili na opoziciju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Prema statutu Fondacije Nobel, spisak kandidata se čuva u tajnosti najmanje 50 godina. Međutim, nekoliko hiljada sponzora, među kojima su parlamentaraci, ministri, bivši pobjednici ili pojedini univerzitetski profesori, slobodno otkrivaju identitet svojim miljenika.
Ime dobitnik Nobelove nagrade za mir obično bude saopšteno početkom oktobra, zajedno kao i dobitnici Nobelove nagrade u ostalim kategorijama (za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i ekonomiju).
Svake godine bude predloženo nekoliko stotina imena za Nobelovu nagradu za mir. Prošle godine ih je bilo 343.
Jedan norveški lokalni zvaničnik iz populističke desnice rekao je da predlaže ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je postao simbol otpora ruskoj invaziji pokrenutoj 24. februara prošle godine.
Jedan norveški poslanik je dostavio ime svog sunarodnika Jensa Stoltenberga za koga smatra da "zaslužuje nagradu za svoj primjeran rad na mjestu generalnog sekretara NATO-a u teškom periodu za Alijansu, a to je brutalna ofanziva protiv jedne mirne susjedne zemlje".
U konkurenciji su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koga je predložio predsjednik pakistanskog Senata zbog njegovih mirovnih napora "prije i tokom rata Rusije i Ukrajine".
Među protivnicima Kremlja, predloženi su Aleksej Navaljni, koji je u ruskom zatvoru poslije pokušaja trovanja, kao i novinar Vladimir Kara-Murza, takođe u zatvoru pošto je preživio, kako kaže, dva pokušaja trovanja.
U prethodne dvije godine nagrađeni su kritičari Kremlja.
Prošle godine, nagrada je otišla u ruke tri dobitnika, a to su ruska nevladina organizacija Memorijal kojoj je rusko pravosuđe naložilo raspuštanje, ukrajinski Centar za građanske slobode i zatvoreni bjeloruski aktivista Ales Bjaljatski.
Nobelovu nagradu za mir 2021. godine dobili su glavni urednik ruskog lista "Novaja Gazeta", Dmitrij Muratov i filipinska novinarka Marija Resa za doprinos slobodi izražavanja koja je u njihovim zemljama ograničena.
Direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu Henrik Urdal smatra da je malo vjerovatno da će Nobelov komitet ove godine dodijeliti nagradu povezanu sa Rusijom i Ukrajinom, da ne bi bio označen "evrocentričnim".
"Sumnjam da će dodijeliti treću put zaredom nagradu koja bi se odnosila na Rusiju", rekao je Urdal.
Bonus video:
