Mahmud Abas je veći dio svog života, prije nego što je postao palestinski predsjednik, proveo u sjenci Jasera Arafata, dugogodišnjeg lidera palestinske borbe, ali nikad nije stekao isti status u toj ulozi niti svoj narod približio cilju osnivanja države.
Sa bazom u Ramali, gradu na Zapadnoj obali, uloga ovog 87-godišnjaka je dodatno podrivena usponom Hamasa, islamističke grupe koja kontroliše Gazu od 2006, i usljed širenja jevrejskih naselja na teritoriji okupirane Zapadne obale.
Američki državni sekretar Entoni Blinken posjetio je u utorak Abasa, nakon što je ponovio podršku Vašingtona dvodržavnom rješenju izraelsko-palestinskog konflikta. Međutim, Abas je prethodno kazao da su zapadne vlade podrile taj cilj pošto nijesu priznale Palestinu kao državu i nijesu pozvale Izrael na odgovornost, prenosi agencija Rojters.
Sada taj cilj djeluje daleko dok raste krvoproliće na Zapadnoj obali, dok nova desničarska izraelska vlada obećava da će proširiti naselja na Zapadnoj obali i sve glasnijih prijetnji Hamasa i Izraela.
Izraelska vojska je juče saopštila da je presrela raketu lansiranu iz Gaze, nakon što su se oglasile sirene u izraelskim oblastima blizu Pojasa.
”Izraelska vlada je odgovorna za ono što se dešava danas, zbog njenih postupaka koji podrivaju dvodržavno rješenje i predstavljaju kršenje potpisanih sporazuma”, kazao je Abas tokom posjete Blinkena, što je optužba koju palestinski predsjednik često upućuje, a Izrael konstantno odbacuje.
Prva generacija egzilanata
Abas je prva generacija palestinskih egzilanata, rođen nakon što su kolonijalne sile iscrtale nove granice na Bliskom istoku i dovoljno je star da se sjeća prvog arapsko-izraelskog rata 1948. godine kada je polovina od 1,4 miliona palestinskih Arapa - uključujući i Abasa - pobjegla ili je protjerana sa njihove zemlje u novi izbjeglički život.
On je jedan od prvih članova Fataha, frakcije Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) koja je decenijama dominirala palestinskom politikom. Postao je lider obje organizacije kada je Arafat preminuo 2004, a godinu dana kasnije je izabran za predsjednika Palestinske uprave, koja ima ograničen suverenitet na Zapadnoj obali.
Vrhunac njegove karijere je bio 1993. godine na ceremoniji u Bijeloj kući na kojoj su on i izraelski ministar inostranih poslova Šimon Peres potpisali Sporazum iz Osla koji je ponudio mogućnost palestinske autonomije na okupiranim Zapadnoj obali i Pojasu Gaze.
Iza njih su stajali predsjednik Sjedinjenih Država Bil Klinton, Jaser Arafat i izraelski premijer Jicak Rabin, koji su aplaudirali.
Odjeven u odijelo i kravatu - u žestokoj suprotnosti sa Arafatovom maramom i vojničkim čizmama - Abasovo zagovaranje dijaloga ispred nasilja i duga služba pregovarača podstakla je nade da je pregovorima moguće doći do rješenja izraelsko-palestinskog konflikta.
Međutim, kada je Arafat više od četvrt vijeka kasnije preminuo izraelsko-palestinski mirovni proces je zamro, a odnosi sa Vašingtonom su bili na najnižem nivou. Kritičari su optuživali uski krug ljudi oko Abasa za korupciju, nepotizam i nesposobnost.
Izbjegava javne nastupe
Abas se posljednjih godina manje pojavljuje u javnosti, a višestruke posjete bolnicama izazvale su sumnje u njegovu sposobnost da predvodi palestinsku vladu kroz političku krizu.
Jedno javno pojavljivanje u 2018. imalo je loše rezultate kada je - ne prvi put - optužen za antisemitizam i poricanje holokausta u govoru. Usred međunarodne osude njegovih izjava, bio je primoran da se izvini.
Abas je rođen 1935. godine u Safedu, gradu u tada britanskom dijelu Palestine, a sada na sjeveru Izraela. Pobjegao je kao dijete u Siriju usljed sukoba oko kreiranja Izraela, a kasnije je radio u Kataru, gdje se pridružio drugim u Fatahu, pridružio drugim Palestincima, uključujući i Arafata.
Nakon što je Izrael osvojio i okupirao Zapadnu obalu i Gazu u Šestodnevnom ratu 1967. godine, Arafatov Fatah je preuzeo kontrolu nad PLO i počela je decenijska kampanja protiv Izraela, a lideri su se iz Jordana preselili u Liban, a kasnije u Tunis.
Kada se palestinsko rukovodstvo vratilo iz egzila u Gazu poslije Sporazuma iz Osla, Abas je bio pun optimizma, obećavajući: “Živjeću u Palestini”. Međutim, mirovni pregovori su narednih godina posrtali.
Abas je pobijedio na predsjedničkim izborima 2005. godine, ali je njegov Fatah poražen na parlamentarnim izborima 2006. Hamas je marginalizovao Fatah u građanskom ratu u Gazi, ostavljajući Abasu kontrolu nad područjima pod palestinskom upravom na Zapadnoj obali, ali od tada nije bilo palestinskih izbora.
Pokušavajući da povrati inicijativu, Abas je napravio jednostran potez kako bi tražio palestinsku državnost u Ujedinjenim nacijama. Palestina je 2012. godine dobila status “države nečlanice” u Generalnoj skupštini UN. Međutim, cilj uspostavljanja palestinske države je izmicao.
Abas je imao slab uticaj na američke predsjednike, čija uloga je ključna u diplomatiji Bliskog istoka, a sada djeluje još izolovanije dok regionalni saveznici Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrain i Maroko potpisuju diplomatske sporazume sa Izraelom.
”Nakon što sam doprinio u dostignućima koja stavljaju naš narod u prvi plan istorije, ostajem duboko zabrinut da bi nas historija mogla pregaziti, da bismo mogli izgubiti kontrolu i pretrpjeti nepopravljivi neuspjeh”, upozorio je on daleke 1994. godine.
Bonus video:
