Suočen sa ljutitom reakcijom očajnih građana zbog sporog dolaska spasilačkih timova, turski predsjednik Tajip Erdogan juče je priznao da je bilo problema u prvoj reakciji vlasti na razorni zemljotres, ali je ipak osudio “negativnu kampanju u političke interese”.
Erdogan, kojeg u maju očekuju izbori, kazao je prilikom posjete zoni katastrofe da nije bilo moguće pripremiti se za tragediju ovakvih razmjera, ali da će vlada ubrzati napore uklanjanja ruševina i izgradnje i obećao da niko neće ostati beskućnik, dok je broj stradalih u Turskoj i susjednoj Siriji premašio 11 500.
”Ovo je vrijeme za jedinstvo, solidarnost. U ovakvim vremenima, ne mogu da svarim ljude koji sprovode negativne kampanje zbog političkih interesa”, kazao je turski predsjednik nakon dolaska u južnu pokrajinu Hataj.
Mnogi u pogođenoj zoni spavali su u automobilima ili na ulicama ispod ćebadi, strahujući da se vrate u zgrade oštećene u zemljotresu jačine 7,8 stepeni i potresu skoro iste jačine koji je uslijedio nekoliko sati kasnije.
Širom južne Turske, ljudi su tražili privremena skloništa i hranu, a mnogi su pored ruševina, izloženi hladnoći, čekali vijesti o članovima porodica i prijateljima.
Spasioci su i juče pronalazili preživjele, ali i stradale. Mnogi Turci su se žalili na nedostatak opreme, stručnjaka i podrške u spasavanju zatrpanih koje su u pojedinim slučajevima mogli da čuju kako dozivaju u pomoć.
”Gdje je država? Gdje su već dva dana? Molimo ih. Pustite nas, mi ih možemo izvući”, kazala je za Rojters Sabiha Alinak blizu snijegom prekrivenih ruševina srušene zgrade u Malatiji.
U gradu Antakija, desetine tijela prekrivenih ćebadima i čaršavima, poređane su ispred jedne bolnice. Malek, 64, je kazala da nije vidjela spasilačke timove. “Preživjeli smo zemljotres, ali umrijećemo ovdje od gladi ili hladnoće”.
Slični su prizori i kritike u susjednoj Siriji, čiji je sjever takođe žestoko pogođen u zemljotresu.
Sirijski ambasador u Ujedinjenim nacijama priznao je da vlada “nema dovoljno kapaciteta i opreme”, ali je za to okrivio građanski rat u njegovoj zemlji i zapadne sankcije.
Analitičari smatraju da sirijski predsjednik Bašar al Asad pokušava da izvuče političku korist iz nastale situacije, insistirajući da strana pomoć bude dostavljena preko njegove teritorije u cilju popuštanja međunarodne izolacije.
Zapadne zemlje nijesu pokazale znake spremnosti da ispune taj zahtjev i obnove komunikaciju sa Asadom, ali njemu idu naruku poteškoće u dostavljanju pomoći na sjeverozapad Sirije koji je pod kontrolom pobunjenika. Priliv pomoći, koji je od ključnog značaja za četiri miliona ljudi u toj oblasti, privremeno je obustavljen nakon zemljotresa, mada se UN zvaničnici nadaju da bi danas mogao ponovo biti uspostavljen.
Damask već duže vrijeme traži da pomoć pobunjeničkoj enklavi na sjeveru ide preko Sirije a ne preko turske granice. “Jasno je da se u ovoj krizi ukazala neka vrsta prilke za Asada da pokaže “morate raditi sa mnom ili preko mene”, kazao je Eron Land, ekspert za Siriju u Senčuri fondaciji.
”Ako je pametan omogućiće dostavljanje pomoći u oblasti koje nijesu pod njegovom kontrolom i dobiti priliku da se predstavi kao odgovoran akter, ali je njegov režim veoma tvrdoglav”, kazao je Land za Rojters.
Očekuje se da će broj žrtava u obje zemlje rasti dok su stotine srušenih zgrada u mnogim gradovima postale grobnice ljudi koji su spavali u svojim domovima kada ih je u ponedjeljak prije svitanja pogodio zemljotres.
Među stradalima u Turskoj je i veliki broj izbjeglica iz rata u Siriji. Njihova tijela su juče dopremana na granicu taksijima, kombijima i kamionima kako bi bili sahranjeni u svojoj domovini.
Erdogan, koji je proglasio vanredno stanje u 10 pokrajina i poslao vojsku u pomoć, stigao je u Karamanmaras kako bi vidio razmjere razaranja i pratio spasilačke i humanitarne napore. U obraćanju novinarima, dok su se u pozadini čule sirene hitne pomoći, Erdogan je kazao da je bilo problema sa putevima i aerodromima, ali da je “danas bolje”. “Biće bolje i sjutra i kasnije. I dalje imamo problema sa gorivom, ali i to ćemo prevazići”, kazao je on.
Rojters ocjenjuje da ova tragedija predstavlja izazov za Erdogana uoči izbora u maju, koji se smatraju najneizvjesnijim tokom njegovih dvije decenije na vasti.
Svaki utisak da vlada ne uspijeva da adekvatno odgovori na tragediju mogao bi podriti njegove šanse. Sa druge strane, tvrde analitičari, on bi mogao ujediniti nacionalnu podršku i ojačati poziciju.
Mada je rano za procjene, troškovi rekonstrukcije će sigurno iznositi više milijardi eura, što će dodatno opteretiti ekonomiju koja je već na udaru inflacije od 58 odsto.
Razmjeri štete, koja se proteže na stotine kilometara i koja je pogodila milione ljudi i njihove domove “potpuno će resetovati” tursku ekonomiju i politiku, kazao je za Rojters Atila Jesilada iz kompanije “Global sors partners”
Opisujući zemljotres jačine 7,8 stepeni kao “crnog labuda”, događaj toliko nepredvidiv i ekstreman da može imati nesagledive posljedice, on je kazao da još nije jasno da li će uopšte biti moguće održati izbore u najteže pogođenim oblastima.
Turski opozicioni političari su se odmah nakon zemljotresa uzdržavali od kritika pozivajući na jedinstvo, ali je juče glavni opozicioni lider Kemal Kiličdaroglu optužio vladu da ne sarađuje sa lokalnim vlastima i da je oslabila nevladine organizacije koje su mogle pomoći.
”Odbijam da na ovo što se događa gledam kao na nešto iznad politike i da stanem uz vladajuću partiju. Ovaj kolaps je upravo rezultat sistemske profiterske politike”, kazao je on.
Nasuh Mahruki, osnivač grupe za potragu i spasavanje koja je bila aktivna kada je u zemljotresu 1999. stradalo 17 000 ljudi, kazao je da vojska nije reagovala dovoljno brzo jer je Erdoganova vlada poništila protokol koji joj je omogućavao da reaguje bez instrukcija.
”Kada je ukinut protokol, oduzete su im dužnosti i odgovornosti u borbi protiv katastrofa”, kazao je on za Rojters. “U prvim sekundama (nakon zemljotresa 1999), Turske oružane snage su u roku od nekoliko sati bile na terenu sa ljudima i počele sa radom”, kazao je on, ističući da je vojska ovog puta morala da čeka instrukcije. “Sada je to izgleda bila odgovornost AFAD-a (Agencije za krizne i vanredne situacije), ali ona nije bila spremna za ovako kolosalan problem”, dodao je Mahruki.
Bonus video:
