Kada je njena kćerka napunila 12 godina, američka zdravstvena radnica Lori primijetila je da se njeno nekada samouvjereno sretno dijete pretvorilo u nekoga koga ona skoro da ne prepoznaje. U prvi mah je pomislila da je u pitanju pubertet.
U početku njena kćerka je imala problema sa spavanjem i sporadične epizode samoprezira i anksioznosti, ali je do 14. godine počela da nanosi sebi povrede i da ima suicidne misli.
Bez Lorinog znanja noću se iskradala i sate provodila na internetu, pretražujući na društvenim mrežama postove o samopovređivanju i poremećajima u ishrani.
”Jednog dana mi je rekla: Mama, naudiću sebi ako mi neko ne pomogne”, kazala je Lori za Rojters opisujući mentalnu krizu kroz koju posljednje dvije godine prolazi njena kćerka, i koja joj je poremetila obrazovanje i iscrpila porodične finansije.
Ona je u razgovoru za Rojters tražila da se predstavi samo imenom kako bi zaštitila identitet svoje kćerke.
Lori, koja je nedavno prodala kuću u Kaliforniji i preselila se u jeftiniji smještaj u drugoj državi, bila je na ivici bankrota plaćajući psihologe, psihijatre i ustanove koji su se bavili mentalnim zdravljem njene kćerke.
Prošlog avgusta podnijela je tužbu u ime njene kćerke protiv platformi društvenih medija koje okrivljuje za njenu patnju: Instagrama, Snepčata i TikToka.
To je samo jedna od desetina sličnih tužbi u SAD u kojima se tvrdi da su, kada su u pitanju djeca, društvene mreže opasan proizvod - poput automobila sa pokvarenim pojasom za vezivanje - i da tehnološke kompanije treba da snose odgovornost i plate za nastalu štetu.
”Prije nego što je počela da koristi društvene mreže nije bilo poremećaja u ishrani, nije bilo mentalnih bolesti, nije bilo izolacije, nije bilo samopovređivanja, ništa od toga”, kazala je Lori za Rojters pričajući o svojoj kćerki koju je u tužbi navela kao C.W.
Don Grant, psiholog specijalizovan za liječenje djece sa mentalnim zdravstvenim problemima povezanim sa digitalnim uređajima, kazao je da je Lorin slučaj daleko od jedinstvenog.
”To je kao da se svake noći djeca širom zemlje iskradaju iz kuća i idu u kanalizaciju da se igraju bez nadzora. Tako može izgledati pretraživanje interneta”, kazao je on. “Vi mislite da su vam djeca bezbjedna samo zato što sjede u vašoj dnevnoj sobi - ali to nije tako”.
Meta platforms Inc, kompanija koja je vlasnik Fejsbuka, Snepčeta i TikToka odbila je da komentariše pojedinačne tužbe, ali je navela da im je bezbjednost djece na internetu prioritet.
Menadžment kompanije Meta, na udaru kritika nakon što su interni podaci pokazali da njihova Instagram aplikacija škodi mentalnom zdravlju tinejdžera, naglašava pozitivni uticaj društvenih mreža i njihove napore da bolje zaštite mlade korisnike.
Azbest, duvan, društvene mreže?
Lori i njenu kćerku zastupa Pravni centar za žrtve društvenih medija, firme čiji je jedan od osnivača advokat Met Bergman, koji je dobio stotine miliona dolara tužeći proizvođače građevinskog materijala azbesta zbog prikrivanja veze sa kancerom tokom 1990-ih i ranih 2000-ih, a takođe se borio i protiv duvanskih giganata.
Bergman je pažnju usmjerio na društvene mreže nakon što je bivša direktorka u Fejsbuku Frensis Hojgen objavila hiljade internih dokumenata kompanije 2021. koji su pokazali da je kompanija upoznata sa potencijalnom štetom koju njeni proizvodi mogu izazvati.
”U poređenju sa ovim kompanijama industrija azbesta izgleda kao izviđački odred”, kazao je Bergman.
Fejsbuk je tvrdio da su papiri koje je objavila Hojgen izvučeni iz konteksta i da se u člancima objavljenim u “Vol strit žurnalu” “iznose lažni motivi rukovodstva i zaposlenih u Fejsbuku”.
Bergmanova firma je prošle godine dobila 1200 klijenata uključujući i Lori, a pokrenula je i televizijsku kampanju pozivajući porodice zabrinute zbog upotrebe društvenih mreža od strane djece da ih kontaktiraju.
Pored preko 70 slučajeva samoubistava, firma ima i 600 slučajeva povezanih sa poremećajem u ishrani. Još desetine u kojima se kompanije društvenih mreža optužuju da nijesu uspjele da spriječe seks trafiking preko platformi, i slučajeve smrti djece nakon što su pokušali da izvedu neke od izazova koji se šire na internetu.
Odredba 230
Nijedan od ovih slučajeva nije predstavljen pred porotom, i nejasno je da li će se to ikada dogoditi.
Prvo, slučaj mora da pređe Odredbu 230 Zakona o pristojnosti u komunikaciji, koja tehnološkim kompanijama daje određeni pravni imunitet za sadržaj koji na njihovoj platformi objavljuju treće strane.
Sudovi redovno navode ovu odredbu kada odbacuju tužbe protiv kompanija društvenih mreža, usljed čega slučajevi nikada ne stignu do suđenja.
U oktobru, na primjer, jedan sud u Pensilvaniji blokirao je tužbu protiv TikToka pokrenutu u ime djeteta koje je preminulo od gušenja nakon izazova koji se uveliko dijelio na platformi.
Predsjednik SAD Džo Bajden je izrazio podršku “ukidanju” Odredbe 230, a političari iz obje partije su predložili zakon koji bi ukinuo ili izmijenio odredbu. Međutim do sada, nijedan paket reformi nije dobio zamah.
”Mi ovdje ne govorimo o malim kompanijama koje eksperimentišu sa novim tehnologijama, govorimo o ogromnim kompanijama koje prave opasne proizvode”, kazao je Bergman.
Proizvodi tehnoloških kompanija, uključujući Instagram i TikTok, dizajnirani su da podstaknu korisnike da se stalno upoređuju sa svojim vršnjacima i to na način koji može uništiti samopoštovanje
Bergman i njegov tim tvrde da šteta nanijeta njihovim klijentima nije primarno rezultat škodljivog govora koji je objavljen na internetu, već da može biti direktno pripisana načinu na koji se odluke donose u tehnološkim kompanijama.
U fokusu njegovih tužbi je pravljenje algoritama koje maksimizuju količinu vremena koju djeca provode onlajn i podstiču ih u pravcu škodljivog sadržaja; način na koji preporuka prijatelja može navesti djecu na put odraslih predatora - kao i manjak kontrola za roditelje koji žele da ograniče pristup.
”Ove tužbe se tiču konkretnih odluka dizajna platformi društvenih mreža koje su napravljene da stavljaju profit ispred bezbjednosti”, kazao je Bergman.
”Za sve roditelje”
U Lorinoj tužbi, koja je podnijeta krajem avgusta u Višem sudu u Los Anđelesu - navodi se da su TikTok, Meta i Snap, “doprinijeli pogoršanju mentalne krize djece i tinejdžera u Sjedinjenim Državama”. “Radim ovo za sve roditelje”, kazala je ona za Rojters.
Žestoki porast samoubistava i depresije među tinejdžerima poklopio se sa rastom upotrebe društvenih mreža prije deset godina, mada istraživanja nijesu došla do konkretnih zaključaka o mogućoj povezanosti.
Bergman nije jedini advokat koji pokušava da neku tehnološku kompaniju izvede pred sud zbog kreiranja navodno štetnog sadržaja.
Keri Goldberg, pravnica iz Njujorka, pomogla je u popularizaciji ideje da su softveri društvenih mreža u suštini poput bilo kojeg potrošačkog proizvoda - i da šteta koju izazovu u stvarnom svijetu treba da učini proizvođača ranjivim za tužbe.
Ona je 2017. godine tužila aplikaciju za upoznavanje Grindr u ime Metjua Herika, čoveka kojeg je bivši partner uhodio i prijetio na mreži, ali nije mogla da natjera Grindr da blokira njegovog uznemiravača, jer je sud tvrdio da je Grindr samo olakšao komunikaciju i da je stoga zaštićen Odredbom 230.
Dosta toga se promijenilo u posljednjih pet godina, kazala je ona: javnost je postala nepovjerljiva prema kompanijama društvenih mreža a sudovi su počeli da razmatraju moguće tužbe protiv tehnoloških platformi na isti način kao i pružaoce bilo kojih drugih usluga i prozvoda.
Deveti okružni sud u Kaliforniji je prošle godine presudio da bi Snep potencijalno mogao da bude odgovoran za smrt dvojice dječaka koji su poginuli u saobraćajnoj nesreći pri velikoj brzini koja se dogodila dok su koristili Snepčet filter za koji njihove porodice kažu da je podsticao bezobzirnu vožnju.
Izvan Sjedinjenih Država postignut je veći napredak i počinje da se odražava kako u tužbama korisnika, tako i u regulativi.
U septembru je istraga britanske vlade okrivila izlaganje društvenim mrežama za samoubistvo 14-godišnje djevojčice, a zakonodavci su spremni da primijene stroga pravila za verifikaciju starosti za kompanije na društvenim mrežama.
Pristanak i kontrola
Lorina kćerka je prvi telefon dobila u šestom razredu, kada je počela da sama ide autobusom u školu. Kada je njeno mentalno zdravlje ubrzo nakon toga počelo da se pogoršava, njena majka u početku nije uviđala vezu.
”Na mnogo načina ja sam bila helikopter roditelj”, kazala je Lori. “Davala sam sve od sebe - stavljala telefon u policu tokom noći, razgovarale smo o pravilnoj upotrebi tehnologije”.
Sada Lori zna da je njena kćerka krišom otvorila više naloga na društvenim mrežama u pokušaju da izbjegne majkin nadzor, provodeći sate na mrežama tokom noći.
Lori je ubrzo shvatila da njena kćerka nosi majice dugih rukava kako bi sakrila ožiljke od posjekotina koje je sama sebi nanosila.
”Kada sam je pitala za to, ona je kazala: Mama na TikToku i Snepčetu imaju snimci koji nam pokazuju kako to da radimo i kakve instrumente da koristimo”.
Iz TikToka i Snepa su za Rojters saopštili da škodljivi sadržaji nijesu dozvoljeni na njihovim platformama, i da preduzimaju korake za njihovo uklanjanje.
Društveni mediji su često žrtveno jagnje. Lakše je okriviti njih nego sistemske probleme u našem društvu – nejednakost, rasizam, klimatske promjene, kao i roditeljske odluke, kazala je Jalda Uhls, profesorica razvojne psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu
Sa narušenim samopouzdanjem, Lorina kćerka se upoznala sa starijim korisnicima na Snepčetu i Instagramu koji su pokušali da je namame i seksualno iskoriste - uključujući i zahtjeve za seksualnim eksplicitnim fotografijama, kazali su njeni advokati.
Mada je Lori pokušavala da drži svoju kćerku dalje od mreža, plaforme društvenih mreža su dizajnirale njihove proizvode “da izbjegnu roditeljski pristanak i kontrolu”, navodi se u tužbi.
Portparol Mete je ukazao na brojne nedavne inicijative da se roditeljima omogući kontrola nad onlajn aktivnostima svoje djece, uključujući “Porodični centar”, uveden 2022. godine, koji omogućava roditeljima da prate i ograniče vrijeme provedeno na Instagramu.
Lorina kćerka je otvorila pet naloga na Instagramu, šest na Snepčetu i tri na TikToku, sve prije nego što je napunila 13 godina - što je uzrast kada kompanije društvenih medija dozvoljavaju maloljetnicima da imaju naloge.
”Nije postojao način da kontaktiram sve te kompanije i kažem, ne dozvolite mojoj kćerki da se loguje”, kazala je Lori.
Mada je Lori željela da kćerki dodatno ograniči pristup društvenim mrežama, strahovala je da će se - pošto svi njeni prijatelji iz škole komuniciraju na platformama - njeno dijete osjećati društveno izopšteno bez njih.
Beskrajno skrolovanje
Slučaj Lorine kćerke je samo jedan u trendu koji psiholozi pokušavaju da shvate u proteklih deset godina. U periodu između 2012. i 2015. godine broj američkih tinejdžera koji prijavljuju simptome depresije povećan je za 21 odsto - a cifre su duplo veće za devojčice, kazala je za Rojters Džin Tvendž, američka psihološkinja i istraživačica koja proučava trendove mentalnog zdravlja. Tri puta više djevojčica od 12 do 14 godina izvršilo je samoubistvo 2015. nego 2007, kazala je ona.
Do prije deset godina slučajevi depresije i samopovređivanja i anksioznosti su bili na stabilnom nivou godinama, kazao je psiholog Grant.
”Onda imamo veliki rast oko 2012 - šta se to dogodilo 2011? Pojava Snepčata i Instagrama”, kazao je on. Jedan od pokretača ovog trenda je, prema tvrdnjama istraživača, društveno upoređivanje - način na koji su proizvodi, uključujući Instagram i TikTok, dizajnirani da podstaknu korisnike da se stalno upoređuju sa svojim vršnjacima i to na način koji može uništiti samopoštovanje.
”Govorila bi: Mama, ja sam ružna, ja sam debela”, prisjeća se Lori riječi svoje kćerke. “Imajte na umu da ima 44 kilograma i da je visoka 165 centimetara. Pitala sam je zašto to misli, a ona bi mi rekla da je objavila fotografiju koju je lajkovalo samo četvoro ljudi”.
Grant kaže da je viđao djecu koja su ovisna od konkretnih dizajnerskih izbora koje prave kompanije društvenih mreža.
”Zamislite samo to beskrajno skrolovanje - zasnovano na pokretu slot mašina - ovisničkom kockanju”, kazao je Grant, koji se godinama bavio liječenjem ovisnosti kod odraslih prije nego što je pažnju usmjerio na upotrebu tehnologije kod djece.
Ipak, eksperti za mentalno zdravlje su podijeljeni oko toga kakav uticaj upotreba društvenih mreža ima na mentalno zdravlje djece.
”Društveni mediji su često žrtveno jagnje”, kazala je Jalda Uhls, profesorica razvojne psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu (UCLA).
Žestoki porast samoubistava i depresije među tinejdžerima poklopio se sa rastom upotrebe društvenih mreža prije deset godina, mada istraživanja nijesu došla do konkretnih zaključaka o mogućoj povezanosti
”Lakše je okriviti njih nego sistemske probleme u našem društvu – nejednakost, rasizam, klimatske promjene, kao i roditeljske odluke”.
Dok neka djeca mogu mentalne zdravstvene probleme pripisati društvenim medijima, druga kažu suprotno. Anketa koju je sproveo Pju centar u novembru pokazala je da je manje od 10 odsto tinejdžera reklo da društveni mediji imaju “uglavnom negativan” uticaj na njihove živote.
Još uvijek postoje velike praznine u istraživanju koncepata kao što su zavisnost od društvenih medija i digitalna šteta za djecu, rekla je Dženifer King, naučni saradnik Instituta za vještačku inteligenciju usmjerenu na čovjeka. “Ali interna istraživanja - dokumenti Fransis Hojgen - su pogubna”, rekla je ona. “I naravno, to je ono što je privuklo advokate parničare”.
Opasno po svojoj prirodi?
Jedne zimske večeri početkom 2022. Toni Roberts je gledao CNN, kada je vidio iznenađujući oglas.
Žena na ekranu je pozivala roditelje da pozovu broj telefona ukoliko imaju dijete “koje pati od krize mentalnog zdravlja, poremećaja u ishrani, ako je pokušalo ili izvršilo samoubistvo ili koje je seksualno iskorištavano preko društvenih mreža”.
”Pomislio sam, čekaj pa to se dogodilo našoj kćerki”, prisjeća se on u razgovoru za Rojters.
Prošla je godina otkad je on pronašao svoju 14-godišnju kćerku Englin, koja se objesila u svojoj sobi. Ona je preminula od povreda.
Roberts je kasnije otkrio da je njegova kćerka gledala snimak na Instagramu u kojem se opisuje konkretno takva metoda samoubistva, i da je u mjesecima koji su prethodili njenoj smrti bila uvučena u onlajn svijet sadržaja o samopovređivanju i zlostavljanju.
Počeo je da pretražuje kćerkin telefon dobijajući uvid u spiralu krize njenog mentalnog zdravlja, koju je pripisao njenoj upotrebi Instagrama, TikToka i Snepčeta.
Bio je šokiran kada je saznao da snimak, koji je možda doprinio njenoj smrti, i dalje cirkuliše Instagramom.
Iz kompanije Meta su odbili da komentarišu slučaj Roberts, ali se u saopštenju poslatom mejlom navodi da kompanija ne “dozvoljava sadržaj koji promoviše samoubistvo, samopovređivanje ili poremećaje u ishrani”.
Nakon što je Roberts pozvao broj sa televizijskog oglasa kontaktirali su ga advokati, a on i njegova supruga Brendi su tužili tri kompanije za društvene mreže. “Nisam želio da moja ćerka bude statistika”, rekao je Roberts i dodao da korisnik koji je napravio video za koji misli da je inspirisao samoubistvo njegove ćerke i dalje ima aktivan nalog na Instagramu.
Advokat Bergman često poredi svoje slučajeve protiv platformi društvenih medija sa lavinom tužbi protiv duvanskih kompanija 1950-ih i kasnije: advokati su počeli da dobijaju slučajeve tek nakon što su procurjeli dokumenti pokazali da su proizvođači znali da određene hemikalije koje koriste izazivaju rak.
Međutim, pojedini advokati ne misle tako. “Na svaku osobu kojoj je nanijeta šteta ili koja je povrijeđena u realnom svijetu, pretpostavljam da postoje bukvalno milioni onih koji uopšte nemaju problema i koji se odlično zabavljaju na platformi”, rekao je za Rojters Džejson Šulc, direktor odsjeka za tehnološko pravo i politike na Univerzitetu u Njujorku. “Sudovi će morati da pitaju: da li je ovo zaista opasna stvar?
Sporan dizajn algoritama
Kingova se međutim slaže da su odluke koje platforme donose u vezi dizajna problematične.
”Sve je sve više dokaza da su kompanije donosile odluke o dizajnu koje su bile toliko usmjerene na što veći angažman, da mogu odvesti korisnike na veoma štetna mjesta”, rekla je ona.
Džon Vilasenor, jedan od direktora Instituta za tehnologiju, pravo i politiku na UCLA, rekao je da može biti teško razlikovati dobro osmišljen algoritam od onog koji bi pod nekim okolnostima mogao da promoviše zavisnička ponašanja.
”Nije nerazumno da platforme prave digitalne proizvode koji ohrabruju veći angažman”, kazao je on. “I ako je neko sklon zavisnosti, i ne može da prestane da koristi - da li je to uvijek krivica platforme?”
Krajem 2022. Lorina kćerka se vratila kući nakon što je veći dio srednjoškolskih dana provela u centrima za liječenje.
Svake nedjelje ona sjedne sa majkom kako bi mogle da pregledaju sve što je objavila na Instagramu - jedinoj platformi društvene mreže koju joj je Lori dozvolila da nastavi da koristi, kako bi i dalje bila povezana sa prijateljima.
Danas joj je mnogo bolje, kazala je Lori. “Osjećam kao da mi se vratila moja kćerka”.
Bonus video:
