Plan turskog predsjednika za brzu obnovu nakon što su razorni zemljotresi pogodili njegovu zemlju rizikuje da dovede do nove katastrofe ukoliko planovi urbanizacije i građevinske bezbjednosti ne budu pažljivo razmotreni, tvrde arhitekte i inženjeri.
Nekoliko dana nakon što su najrazorniji zemljotresi u modernoj istoriji pogodili Tursku, Erdogan je obećao da će obnoviti zonu katastrofe na jugu zemlje u roku od godinu dana, u okviru poduhvata koji bi prema konzervativnim procjenama trebalo da košta 25 milijardi dolara i više.
Vlasti tvrde da je preko 380 000 jedinica u 105 794 zgrada ili srušeno ili ih je potrebno srušiti, od ukupno 2,5 miliona građevina širom regiona.
Građevinski bum je definisao Erdoganovu dvodecenijsku vladavinu, tokom koje je njegova vlada prikupila oko 38 milijardi dolara u porezima povezanim sa zemljotresima, pokazao je Rojtersov proračun. Porez, koji je i dalje na snazi, mogao bi obezbijediti finansije za početak procesa obnove.
Erdoganova vlada, koju u junu očekuju izbori, našla se na udaru kritika zbog reakcije na razaranje i zbog onoga što mnogi Turci smatraju višegodišnjim politikama koje su dovele do toga da se hiljade zgrada tako lako uruše.
Erdogan je kazao da će njegova vlada pokriti troškove stanovanja za one koji napuste zemljotresom pogođene gradove. “Ponovo ćemo izgraditi te zgrade u roku od godinu dana i predati ih građanima”, kazao je on.
Međutim, eksperti smatraju da on treba da pažljivo sprovede standarde o seizmičkoj bezbjednosti i gradi sigurnije građevine u toj oblasti, koja se nalazi na jednoj od tri linije procjepa ispod Turske.
”Nije neophodno samo zamijeniti srušene zgrade, već napraviti nove planove gradova na osnovu naučnih podataka da ne treba graditi na linijama procjepa i treba učiti iz grešaka u prošlosti”, kazao je za Rojters Esin Kojmen, bivši predsjednik istanbulske Komore arhitekata.
”Prioritet treba da bude novo planiranje, a ne nova gradnja”.
Preko milion beskućnika
Zemljotresi 6. februara, koji su takođe pogodili i susjednu Siriju, ostavili su više od milion beskućnika i usmrtili preko 45 000 ljudi u obje zemlje.
U ponedjeljak, dvije nedjelje nakon prvih rušilačkih zemljotresa, novi potres jačine 6,4 stepeni pogodio je turski grad Antakija, a osjetio se u Siriji, Egiptu i Libanu. U tom zemljotresu stradalo je najmanje šest osoba, a nakon njega uslijedilo je još 90 potresa, uzrokujući novu traumu stanovnicima koji većinom žive u šatorima u zimskim uslovima dok temperature tokom noći padaju ispod nule.
Više od dva miliona ljudi je evakuisano iz razorenog južnog dijela zemlje gdje je nekada živjelo preko 13 miliona ljudi.
Zemljotresi su ukazali na mane turske infrastrukture, kazali su eksperti, imajući u vidu da su srušili i moderne i antičke zgrade uključujući bolnice, džamije, crkve i škole.
Pojedini sada strahuju da ambiciozni plan vlade ne ostavlja dovoljno ni vremena ni prostora za ispravljanje grešaka iz prošlosti.
”Kada kažu počinjemo sa gradnjom za mjesec dana, završićemo za godinu, bez plana grada to zapravo znači da katastrofa koju proživljavamo nije primijećena”, kazao je za Rojters Nusret Suna, zamjenik predsjednika Komore građevinskih inženjera.
”Potrebni su mjeseci za izradu planova grada... izuzetno je pogrešno ignorisati te planove”.
Ministar urbanizacije Murat Kurum kazao je prošle nedjelje da će vlada razmotriti detaljna geološka istraživanja u planovima za rekonstrukciju grada, i da će biti organizovani tenderi.
”Prijateljske kompanije”
Troškovi za ponovnu izgradnju kuća, delekovoda i infrastrukture su oko 25 milijardi dolara, ili 2,5 odsto BDP-a, navela je u izvještaju banka JP Morgan. U drugom izvještaju poslovnog udruženja Turkonfed procjenjuje se da je nanijeta šteta oko 70,8 milijardi.
Analitičari takođe smatraju da bi troškovi mogli premašiti početne procjene.
Erdogan je tokom više od 20 godina na vlasti koristio velike građevinske projekte kako bi demonstrirao napredak Turske. Javne i privatne građevine su donijele radna mjesta, stvorile novi stambeni fond i podstakle njegovu popularnost.
Predstojeći predsjednički i parlamentarni izbori, koji bi mogli biti odloženi zbog zemljotresa, predstavljaju najveći politički izazov za Erdogana, imajući u vidu krizu troškova života koja se i prije katastrofe odrazila na životni standard Turaka.
Pojedini kritičari tvrde da je država pogoršala krizu dodjeljujući “prijateljskim” kompanijama unosne građevinske ugovore u zamjenu za političku i finansijsku podršku.
Pinar Giritlioglu, predsjednik Komore gradskih arhitekata u Istanbulu, kazao je: “Nažalost, sistem isplativost ispred nauke nastavlja da vlada u svemu”.
Vlada je obećala da će sprovesti istragu protiv svih za koje se sumnja da su odgovorni za rušenje zgrada, i do sada je uhapsila desetine ljudi.
Zgrade otporne na zemljotres
Mada nema pouzdanih podataka o preko 20 miliona zgrada u Turskoj, bivši ministar urbanizma Mehmet Ozhaseki je kazao dok je bio na funkciji sredinom 2018. da je “vjerovatno više od 50 odsto svih zgrada” izgrađeno uz kršenje građevinskih propisa.
Opozicioni političari optužuju Erdoganovu vladu da nije uspjela da obezbijedi poštovanje građevinskih procedura, i da je u pogrešne svrhe potrošila poreze uvedene nakon posljednjeg velikog zemljotresa 1999. kako bi zgrade bile otpornije na zemljotrese.
Erdogan je u više navrata odbacio, kako je kazao, opozicione laži čiji je cilj opstrukcija investicija.
Vlada je 2018. izdala amnestije za postojeće zgrade koje su izgrađene uz kršenje građevinskih propisa - za nadoknadu, što je praksa koja se sprovodila i tokom prethodnih vlada prije 1999.
Dok je državna stambena agencija TOKI izgradila samo milion kuća otpornih na zemljotrese u posljednje dvije decenije, oko 5% zgrada u Turskoj, privatni sektor je izgradio nešto više od 2 miliona stambenih objekatra tokom istog perioda, kazao je ministar urbanizma Kurum.
Bonus video:
