Dok je suprug Kristen King umirao u dvorištu, nakon što je upucan s tri metka u glavu, operaterka s broja 911 je pitala: Znate li ko ga je ubio - ili zašto? Jecajući, King je identifikovala ubicu kao svog komšiju iz malog grada Oušn u Ohaju. “Zove se Ostin Kombs”, mucala je.
“Dolazio je više puta da se svađa s mojim suprugom jer je mislio da je demokrata.” Onda je pala u očaj. “Zašto?” King je zaplakala tokom poziva, boreći se za dah. “On je ljubav mog života!”
Ubistvo Antonija Kinga 5. novembra bilo je među 213 slučajeva političkog nasilja koje je Rojters identifikovao od napada pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trampa na Kapitol 6. januara 2021. godine. Tri akademika koji su pregledali slučajeve tvrde da oni predstavljaju rastuće dokaze da se Amerika suočava s najvećim i najtrajnijim porastom političkog nasilja od sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Nasilje je ubilo najmanje 39 ljudi, uključujući Kinga, uzburkavajući mnoge aspekte američkog života, od malih okupljanja do masovnih javnih događaja. Neki smrtni slučajevi rezultirali su sporadičnim sporovima, poput smrtonosne tuče prošle godine između dva muškarca iz Floride koji su se prepirali oko poslovnih sposobnosti Trampa. Drugi su se dogodili na javnim mjestima, kao što je pucnjava na petoro demonstranata za socijalnu pravdu u Portlandu prošle godine od strane čovjeka koji je duboko usvojio politički govor krajnje desnice. Politički motivisani masovni pokolji odnijeli su 24 života, uključujući pucnjavu u maju 2022. godine kada je deset crnaca ubijeno u Bafalu od strane bijelog suprematiste koji je pozivao na rasni rat.
Otprilike dvije trećine političkih nasilnih incidenata dokumentovanih od strane Rojtersa bili su napadi od strane pojedinačnih napadača ili sukobi između suparničkih grupa na javnim događajima, kao što su demonstracije protiv policijskih ubistava, abortusa i prava transrodnih osoba. Preostali slučajevi uključivali su značajne štete na imovini, često povezane s protestima za socijalnu pravdu i često pripisane policiji lijevih militanata.
Slučajevi političkog nasilja počeli su rasti 2016. godine, oko vremena Trampovog prvog pokušaja za predsjedničku kandidaturu, rekao je Gari La Fri, kriminolog sa Univerziteta u Merilendu koji je pratio takvo nasilje u bazi podataka o terorizmu između 1970. i 2020. godine.
Političko nasilje je intenzivno raslo gotovo deset godina počevši od kasnih 1960-ih, a 1970. je bilo 450 slučajeva, rekao je LaFri. Ali postalo je relativno rijetko do 1980. godine. Bilo je nekoliko naglih porasta u 1990-ima, uključujući bombaški napad na federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju1995. godine u kojem je poginulo 168 ljudi, u onome što Federalni istražni biro opisuje kao najgori slučaj domaćeg terorizma u zemlji.
Političko nasilje je ponovno počelo rasti 2016. godine, dodao je LaFri, i “ne čini se da smo dosegli vrhunac tog talasa”. Ova lavina se razlikuje i po svojim ciljevima i sredstvima.
U ranim sedamdesetim američko političko nasilje su češće počinjavali radikali s lijevog spektra i uglavnom je bilo usmjereno na uništavanje imovine, kao što su zgrade vlade, rekla je Rejčel Klajnfeld, koja proučava političke konflikte i ekstremizam u institutu Karnegi za međunarodni mir, tink-tenku u Vašingtonu.
“Bilo je mnogo, mnogo bombaških napada, ali obično noću ili nakon upozorenja”, rekla je.
“Cilj nije bio ubijati ljude; cilj je bio uticati na odluke” donosilaca političkih odluka. Za razliku od toga, veći dio današnjeg političkog nasilja usmjeren je prema ljudima - i većina smrtonosnih ispada praćenih od strane Rojtersa dolazi s desnice.
Od 14 fatalnih političkih napada nakon nereda u Kapitolu u kojima je počinitelj ili osumnjičeni imao jasno pristrasne stavove, 13 ih je izveo napadač s desnice, jedan sa ljevice.
Nedavno nasilje desničara Klejnfeld objašnjava da je “usmjereno na zaustavljanje ljudi ili okončanje ljudskih života”. Objašnjenja za današnje nasilje variraju, od opšte finansijske tjeskobe i potresa izazvanih pandemijom COVID-19 do neugodnosti zbog promjene rasnih i etničkih demografija Amerike i zaoštravanja političkog govora u eri Trampa.
Tradicionalne podjele, obično ukorijenjene u političkim razlikama između desnog i lijevog spektra, ustupile su mjesto percepciji da su članovi suprotne političke stranke zla sila koja teži uništiti društveni i kulturni okvir Amerike, pokazuju nedavne ankete.
U Rojters/Ipsos anketi među skoro 4.500 registrovanih glasača u maju, otprilike 20% demokrata i republikanaca nazvalo je nasilje “prihvatljivim” ako je počinjeno “da bi se ostvarila moja ideja o boljem društvu”. Ali taj osjećaj zabrinjava većinu Amerikanaca: oko 65% ispitanika u odvojenoj anketi Rojters/Ipsos u martu i aprilu izrazilo je zabrinutost zbog “akata nasilja protiv ljudi u vašoj zajednici zbog njihovih političkih uvjerenja”. Prijetnje nasiljem i zastrašujući govor porasli su nakon što je Tramp izgubio izbore 2020. i lažno tvrdio da je glasanje pokradeno.
Veći dio te aktivnosti usmjeren je prema radnicima na izborima, kako je dokumentovao Rojters u seriji izvještaja iz 2021. godine. Akademici, izborni zvaničnici i agencije za sprovođenje zakona vide više potencijalnih okidača. Zagrijani razgovori o pitanjima kao što su abortus i prava transrodnih osoba raspiruju neprijateljstvo između desnog i lijevog spektra. A gonjenje Trampa zbog optužbi za zloupotrebu klasifikovanih dokumenata i zavjeru za poništenje izbora 2020. godine pojačava pristrasnost između stranačkih prepucavanja oko njegove kampanje za povratak u Bijelu kuću.
Neka lokalna izborna tijela su postavila stakla otporna na metke i sigurnosna vrata zbog prijetnji nasiljem. Politički ekstremisti “motivisani različitim ideološkim uvjerenjima” predstavljaju “upornu i smrtonosnu prijetnju”, saopštilo je američko Ministarstvo unutrašnjih poslova u javnom dokumentu za pravosudne organe u maju.
To je uslijedilo nakon što je direktor FBI-a Kristofer Vrej upozorio na saslušanju u Kongresu u avgustu prošle godine da sporovi oko izbora i unutrašnji sporovi pojačavaju rastuće napetosti.
“Osjećam se kao da me svakog dana izvještavaju o nekome ko baca Molotovljev koktel na nekoga zbog nekog problema”, rekao je. “Ludo je.”
Upozorio sam vas na Demokrate
Negdje je to nasilje dovelo do sukoba komšija, izvrnuvši naopačke djelove Ohaja, kao što je mjesto gdje je Ostin Kombs odrastao, gdje su demokrate daleko od popularnih.
Naseljen krajem 1700-ih, okrug Batler je isprepleten zatvorenim fabrikama i izlozima, osramoćen industrijskim padom i zavisnošću o opijatima i metamfetaminima. Kao i Kombs i njegov komšija King, velika većina stanovnika su bijelci. Okrug je glasao za republikanca na svakim predsjedničkim izborima, osim jednog, od 1952. godine, pomažući da Ohajo postane republikansko uporište.
Politički transparenti blizu Kombsove kuće još uvijek podržavaju Trampa, sada vodećeg kandidata za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine. Neki nose njegov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom” ili “Idemo, Brandon”, konzervativnu šifru za psovku usmjerenu prema demokratskom predsjedniku Džou Bajdenu, koji je osvojio samo 37% glasova u okrugu 2020. godine.
Konzervativci, tih oko 390.000 ljudi, često omalovažavaju demokrate kao “socijaliste” ili “ekstremnu ljevicu”, odbacujući cijelu partiju kao da je van mejnstrima. Neki akademici nazivaju ovaj mentalni sklop novim “političkim sektarizmom” Amerike, u kojem svaka stranka demonizuje drugu kao izdajničke neprijatelje. Dejv Spurije se doselio u Batler 1979. godine i potpredsednik je lokalne Demokratske partije.
Kaže da je vremenom gledao kako su se republikanci reklamirali kao zagovornici “Boga i domovine”, a predstavljali demokrate kao “one koji rade za đavola.” Kombs, čovjek koji je ubio svog komšiju nakon što ga je nazvao demokratom, smatrao se čvrstim konzervativcem i strastvenim pristalicom Trampa, prema intervjuima sa četiri osobe koje su ga poznavale.
Kombs i članovi njegove porodice odbili su da razgovaraju sa Rojtersom. Kombs je u zatvoru priznao da je pucao, izjavio je okružni tužilac, i optužen je za ubistvo. Njegov advokat, Vejn Staton izjavio je da ubistvo nije politički motivisano, već stvar “mentalne bolesti”, i Kombs je sebe proglasio nevinim.
U martu su se optužba i odbrana dogovorile da će Kombs proći do godinu dana tretmana za mentalno zdravlje prije suđenja. Dvadesetsedmogodišnjak se oblačio kao kauboj: karirane košulje, ispeglane farmerke i ogromna sjajna kopča za kaiš koja je stegnula njegovu odjeću oko njegovih preko 180 centimetara visine. Njegov raniji život je bio turbulentan. Njegovi roditelji su zatražili zabranu pristupa jedno prema drugome, navodeći strah od fizičkog nasilja, i razveli se kad mu je bilo tri godine, prema sudskim spisima. Jedna bivša školska drugarica, Bri Smit, prisjetila se da je Kombs često pravio probleme.
U intervjuu je izjavila da bi Kombs trčao kroz školski hodnik i pokušavao dodirnuti tijela djevojaka, vičući “honk honk”. Dvoje drugih učenika je u javnim komentarima na Facebooku reklo da je Kombs kažnjen zbog donošenja vazdušnog pištolja u školu. Oboje su odbili zahtjeve za intervju. Kombs, koji je koristio nadimak Baba, prešao je u drugu školu u završnoj godini. Ross High, gdje je proveo tri godine, nije odgovorio na zahtjeve za komentar o vazdušnom pištolju ili zašto je promijenio škole. Druga škola, Talawanda High, potvrdila je njegovo prisustvo i diplomiranje, ali je takođe odbila dalje komentare.
Još jedan školski drug, Kodi Li Harbaum je rekao da je Kombs bio “fini momak”, uvijek se trudio “nasmijati ljude”.
Njegova vještina na gitari ga je oduševila. “Mogao je svirati u bilo kojem bendu”, rekao je Harbaum. Nakon srednje škole, Kombs se borio da nađe redovni posao, djelimično zbog “psiholoških prepreka”, naveli su njegovi advokati u podnescima sudu od 22. novembra. U 21. godini, Kombs je izbo svog oca Edgara u svađi zbog očeve djevojke. Ali njegov otac nije podigao tužbu, prema policijskim i sudskim zapisima, i njih dvojica su nastavili zajedno živjeti.
Kombs i njegov otac, vozač kamiona, su se preselili u kuću od opeke u Oušnu na brdovitom dvosmjernom putu 2019. godine. Kombs se često pojavljivao sam, ponekad kosio travnjak ili pucao u mete u svom dvorištu, rekao je komšija Flojd Rokvel. Njegov raspored je bio kao sat, prema više od desetak ljudi koji su ga poznavali. Većinu dana bi vozio svoj crveni kamion dvadesetak kilometara do okružnog sjedišta, Hamiltona. Često je svraćao u Terry B’s Tavern, bar ukrašen Trampovim kampanjskim rekvizitima, od minijaturne statue Trampa do smeđe sportske kape na kojoj piše “Hilari u zatvor”.
Susjedna radnja u vlasništvu osnivača bara ima Trampov plakat u prirodnoj veličini s oštrom porukom: “Upozorio sam vas na demokrate”. Govorio je sa pristojnim tonom, odgovarajući na pitanja s “da, gospođo” i “da, gospodine”, rekla je Kim Dženkins, barmenka u Terry B’s. Bliska prijateljica Kombsa u baru, Peti Bets rekla je da je on maštao o uzgoju stoke i pronalaženju djevojke. “Ostin je bio drag”, rekla je Bets, 62-godišnja penzionerka koja se nekad bavila dostavom na jugozapadu Ohaja.
Njih dvoje su često iskazivali međusobno divljenje prema Trampu i govorili o tome koliko bi Amerika bila bolja ako bi bio ponovno izabran, rekla je. I drugi u baru dijele ta osjećanja. To je bio dio privlačnosti Terry B’s, rekla je Bets. Jedan redovni gost je šaljivo tvrdio da je bar dio lokalnog Republikanskog saveza. Kombs je povremeno spomenuo Bets da mu se komšija ne sviđa, ali nikada nije rekao zašto. Onda, 2022. godine, prisjetila se, rekao joj je da mu je komšija demokrata, i “znate kako se osjećam prema tome, gospođo Peti”.
Tog jesenjeg perioda, oko mjesec dana prije izbora za Kongres, Kombs se požalio Bets da mu se komšija obratio i rekao, ‘Ja sam demokrata’”, rekla je Bets. Kombs joj je rekao: “Nadam se da nikada neće doći i pokušati da uđe kroz prozor ili provali u kuću, imam pištolj i upucaću ga.” Bets je rekla da je podsticala Kombsa da ne sudi svom komšiji na osnovu politike.
Ljudi “mogu vjerovati u ono što žele, a ti možeš vjerovati u ono što želiš”, prisjetila se da mu je rekla. “To ne treba postati nasilno.” Četvrtog novembra, jutro prije nego što je upucao Entonija Kinga, a nekoliko dana prije izbora za Kongres, Kombs je ušao u Terry B’s i šalio se o napadu na Pola Pelozija, supruga tadašnjeg predsjednice Zastupničkog doma SAD-a, Nensi Pelozi.
Sedam dana ranije desničarski teoretičar zavjere je razbio lobanju Polu Peloziju čekićem u njihovom domu u San Francisku. Taj incident je izazvao pošalice među nekim istaknutim republikancima.
“Jeste li čuli za muža Nensi Pelozi”, rekao je Kombs, tvrdi svjedok. “Razbila mu se glava”, Kombs se nasmijao. Kombs nije bio u pravu u vezi s Kingom i politikom. Nakon ubistva, Kingova porodica je vlastima rekla da su rijetko pričali sa Kombsom i da niko od njih nije bio demokrata, kazala je tužiteljka iz Batlera, Kejti Prajdmor. Evidencije pokazuju da je King bio registrovani republikanac barem deset godina.
Sukob Kombsa i Kinga počeo je kada je Kingova pošta greškom dostavljena Kombsu 2019. godine, rekla je Prajdmor. To se nastavilo dešavati, i onda je u martu 2022. Kombs donio poštu do Kingovih vrata, eksplodirao, počeo da psuje i da ih naziva demokratama.
Uplašeni, Kingovi su instalirali kameru. Kombs je došao kasnije i izvinio se, pa su Kingovi mislili da je stvar završena. Petog novembra je King radio u svom dvorištu, a u ušima je nosio čepiće jer je koristio motornu testeru. Kombs je prišao i upucao ga tri puta u glavu, a onda još dva puta u leđa. Kristen i njihov šesnaestogodišnji sin su dotrčali do prozora i vidjeli Kombsa kako se vraća kući. Prajdmor nije mogla da precizira šta je Kombsu bio motiv. Porodica King nije željela da razgovara. Ubistvo muči Kombsove prijtalje iz bara. Bets ne razumije šta se desilo jer gleda iste TV kanale i prati iste stranice na mrežama.
“Htio je da bude poseban”, smatra Bets.
“Nacija koja je sama protiv sebe ne može opstati. Kada se borimo jedni protiv drugih, nismo od koristi jedni drugima.”
Rojters zabilježio stotine napada
Ne postoji zvanična evidencija koliko Amerikanaca umre svake godine od političkog nasilja.
Takvo nasilje se ne prati u saveznim ili lokalnim kriminalnim podacima. Najmanje šest univerziteta i privatnih istraživačkih grupa dokumentuje problem u bazama podataka koje se oslanjaju na izvještaje iz medija, sudske zapise, društvene medije i policijska saopštenja. Međutim, njihove definicije političkog nasilja se razlikuju.
Neki uključuju policijsko nasilje i nasumične zločine iz mržnje. Drugi isključuju takve podatke. A među relativno malo institucija koje prate nasilje, većina nije objavila sveobuhvatne podatke od 2020. godine. Vođeni savjetima šest stručnjaka i akademskim istraživanjima, Rojters je definisao političko nasilje kao incidente povezane s izborima ili stranačkim političkim sporovima, ili kao djelovanja s predumišljajem motivisana prepoznatljivom ideologijom.
Nasumični zločini iz mržnje i nasilje koje uključuje policiju, kao što su ubistva u kojima su učestvovali policajci ili agresivne taktike kontrole mase na protestima, nisu uključeni.
Novinari su koristili tu definiciju kako bi identifikovali slučajeve iz više od 600 nasilnih incidenata od 6. januara 2021. godine, kada je grupa pro-Tramp demonstranata napala Kapitol SAD-a u jednom od najvećih činova političkog nasilja u modernoj američkoj istoriji. Ukupno, Rojters je dokumentovao 140 fizičkih napada i nasilnih konfrontacija koje uključuju oružje, noževe, suzavce, automobile i fizičke sukobe.
Neki su uključivali sukob suparničkih demonstranata na protestima. Drugi su bili individualni sporovi, poput tuče koja je prošle godine rezultirala smrću Šona Popa na Floridi. Pop je bio kod prijatelja kod kuće, pušio je travu, kada se uključio u žestoku raspravu s drugim gostom, Donaldom Henrijem, o Trampovim poslovnim vještinama, prema policijskim izvještajima.
Pop je primijetio da su neki od Trampovih poduhvata završili bankrotom; Henri je krivicu za neuspjehe pripisivao Trampovim poslovnim partnerima. Počela je svađa i Henri, koji je oštrio nož u kuhinji, zario je oštricu u Popovu grudnu kost, prema policiji. Pop se srušio i umro. Henri je kasnije policiji rekao da ga je Pop udario u lice, pa je nož koristio da “zaustavi prijetnju.”
On je sebe proglasio nevinim i čeka suđenje zbog optužbe za ubistvo. Njegov advokat nije odgovarao na pozive i e-mejlove za komentar. Drugi slučajevi uključivali su lokalne političke ličnosti, kao što je pokušaj ubistva demokratskog gradonačelnika Krega Grinberga iz Luisvila, država Kentaki, dok se borio za svoj prvi mandat u februaru 2022. Kvintes Braun, aktivista za socijalnu pravdu lijevog političkog usmjerenja, upao je u Grinbergov izborni štab i ispalio šest hitaca, promašivši Grinberga tako blizu da je jedan metak okrznuo njegov džemper, prema tužiocima. Braun, tada student na univerzitetu, suočava se s federalnim i državnim optužbama za pokušaj ubistva i zastrašivanje političkog kandidata.
Braun je ciljao Grinberga zbog njegove ekonomske politike, rekli su tužioci. Nekoliko dana prije pucnjave, Braun, koji je crnac, objavio je sliku Grinberga, koji je bijelac, u plamenu sa haštagom “džentrifikacija je nasilje”. Braun je takođe napisao na mreži da su Afroamerikanci suočeni s okruženjem “političkog ratovanja” koje ne prestaje “na glasačkoj kutiji”, prema tužiocima. Troje njegovih bivših profesora žalilo se na propast obećavajućeg mladića kada su uzalud molili federalnog sudiju da Brauna drži u kućnom pritvoru umjesto u pritvoru. Braun, 22, izjasnio se nevinim.
Njegovi advokati su naveli u sudskim dokumentima da se suočava s problemima mentalnog zdravlja i da planiraju argumentovati odbranu ludilom. Pucnjava na Grinberga je bila zapažena, dijelom jer je počinitelj bio lijevi aktivista - rijedak slučaj u političkim napadima koji uključuju smrtonosnu silu. Većina fatalnih političkih nasilja identifikovanih od strane Rojtersa izvršena je od strane ljudi koji podržavaju ekstremno desne poglede. Ukupno je bilo 18 smrtonosnih političkih napada od napada na Kapitol, u kojima je poginulo 39 osoba i osam počinitelja, otkrio je Rojters.
U 13 slučajeva, koji su rezultirali sa 34 smrti, počinitelji ili osumnjičeni su jasno izrazili desničarske motive ili poglede. Još četiri osobe su umrle u četiri slučaja koja su bila politička, ali nisu bila u vezi sa stranačkom američkom politikom. To uključuje pucnjavu u maju 2022. godine, kada je policija rekla da je osumnjičeni, bijesan zbog političkih napetosti između Kine i Tajvana, otvorio vatru na tajvansku crkvu u Kaliforniji, ubivši jednog vjernika i ranivši petoro.
Samo jedan od smrtonosnih slučajeva izvršen je od strane osumnjičenog jasno povezanog sa političkom ljevicom: prošle godine u slučaju u kojem se Robert Teljes, demokratski javni administrator u okrugu Klark, Nevada, optužuje da je nožem ubio novinara iz Las Vegasa koji je pisao kritičke priče o Teljesovom ponašanju na dužnosti.
Prevod: S. K.
Bonus video:
