Medicinski zvaničnici iz cijelog svijeta pokušaće ove nedjelje da dogovore sredstva za države u razvoju i mjere kako bi spriječili skokove patogena sa životinja na ljude.
Sastanak koji počinje danas u Ženevi dio je pregovora odbora Svjetske zdravstvene organizacje u cilju suzbijanja pandemijskih prijetnji i postizanja zakonski obavezujućeg sporazuma. Očekuje se učešće predstavnika iz 194 zemlje svijeta.
Među najspornijim temama su, kako tvrde Rojtersovi izvori, troškovi mjera za suzbijanje rizika patogena iz divljine. Faktori rizika, koji većinom neproporcionalno pogađaju svijet u razvoju, su između ostalog sječa šuma, klimatske promjene, brza urbanizacija i trgovina divljim životinjama.
Prethodni razgovori o predloženom sporazumu, koji su počeli prije dvije godine, fokusirali su se na pripremljenost zdravstvenih sistema. Za razliku od toga u fokusu razgovora ove nedjelje biće prevencija.
“Biće još pandemija i više opasnih epidemija ukoliko ne budemo djelovali preventivno”, kazala je Čadija Vanus, globalna koordinatorka Svjetske organizacije za zdravlje životinja, koja učestvuje u pregovorima..
Agencija Rojters je prošlog maja objavila ekskluzivnu globalnu analizu faktora rizika iz životne sredine koji se povezuju sa zoonotskim prelivanjem, izrazom koji naučnici koriste kako bi opisali skok patogena sa životinja na ljude. Prelivanja su vodeći izvor infektivnih bolesti kod ljudi.
Patogeni koji uzrokuju kovid-19, ebolu, nipah i druge smrtonosne bolesti potiču ili su blisko povezani sa virusima u divljini, naročito sa onima koje prenose tropski slijepi miševi.
Od početka pandemije kovida-19 globalni medicinski zvaničnici pokušavaju da stvore “pandemijski sporazum” kako bi se bolje pripremili za buduće pandemije.
Upravno tijelo SZO izabralo je delegacije iz svake od svojih šest administrativnih regiona širom svijeta da vode pregovore. Delegacije su se povremeno sastajale s predstavnicima članica i zadužene su za postizanje sporazuma do maja 2024. godine.
Međutim, vlade su ostale podijeljene i nijesu uspjele da se dogovore oko osnova koje su potrebne za jačanje svjetskih zdravstvenih sistema. Te osnove uključuju razmjenu informacija, podjelu troškova i vakcina.
Podjele su ponovo izbile u junu, kada je Evropska unija pregovarala o novim sporazumima sa farmaceutskim kompanijama kako bi rezervisala vakcine za buduće pandemije. Kritičari su optužili blok za “vakcinalni aparthejd”. “Povjerenje između država s visokim i onih s niskim prihodima je drastično opalo”, rekao je Lorens Gostin, direktor SZO Centra za saradnju u oblasti nacionalnog i globalnog zdravstvenog prava.
Jaz između bogatih i siromašnih zemalja navodi se već u prvom pasusu predloženog sporazuma koji će se razmatrati u Ženevi. Nacrt navodi “katastrofalni neuspjeh međunarodne zajednice u pokazivanju solidarnosti i pravičnosti u odgovoru na bolest izazvanu koronavirusom”.
Uprkos širokom konsenzusu o potrebi prevencije pandemija, pregovarači ostaju podijeljeni kada su u pitanju konkretne mjere. Najveći problem, prema riječima Rojtersovih sagovornika, ostaje finansiranje siromašnih zemalja.
Već suočene s nedostatkom resursa za jačanje svojih sistema javnog zdravlja, vladama zemalja u razvoju potrebna su dodatna sredstava ako žele ulagati u prevenciju. To može uključivati mjere poput poboljšanog nadzora nad nastankom novih bolesti, napora u borbi protiv deforestacije i većeg nadzora nad razvojem u područjima koja bi mogla biti podložna novim prenosima.
Trenutno su takve mjere predložene u sporazumu kroz koncept poznat kao “Jedno zdravlje” (One Health), koji je opisan u “planu akcije” SZO i drugih međunarodnih agencija za 2022. godinu. Koncept povezuje dobrobit ljudi sa dobrobiti životinja i okoline.
SAD i Evropska unija su izjavile da podržavaju uključivanje odredbi “Jednog zdravlja” u pandemijski sporazum.
Međutim kao dalekosežne i povremeno apstraktne, mjere “Jednog zdravlja” mogu biti skupe za sprovođenje. “Zemlje s nižim prihodima ne žele da preuzmu obaveze osim ako dobiju finansiranje”, rekao je Gostin za Reuters. “Zemlje sa višim prihodima se opiru tome da obezbijede sredstva.”
Skoro sva područja najvećeg rizika identifikovana analizom Rojtersa o prenosu nalaze se u zemljama s niskim i srednjim prihodima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Međutim, veći dio deforestacije i razvoja u tim područjima pokreće potražnja za mineralima, hranom i drugim sirovinama u bogatim zemljama.
Podjela odgovornosti - da ne govorimo o dijeljenju posljedica - znači da bi trebalo da postoje podjela troškova, tvrde neki zvaničnici. “Treba da bude u interesu svih da pronađemo rješenja, da to ne bude samo finansijski problem za zemlje s niskim prihodima”, rekla je Marija fon Kerkov, epidemiološkinja koja je na čelu SZO odsjeka za nove bolesti. “Živimo u povezanom svijetu i bilo koji patogen koji se pojavi na jednom dijelu planete može biti na drugom dijelu za 24 do 48 sati.”
“Prevencija je definitivno jedna od najekonomičnijih mjera”, rekao je zvaničnik za Rojters. “To je nesporno kako u smislu ljudskih života, što je najvažnija stvar, tako i u smislu finansijskih resursa.”
Bonus video:
