Ljevičarski lideri Latinske Amerike preispituju svoje odnose sa Izraelom zbog vojnih napada na Pojas Gaze, što naglašava diplomatske rizike koje preuzima izraelski premijer Benjamin Netanjahu u namjeri da uništi militante Hamasa, pišu svjetski mediji.
Sve lošije diplomatske veze
Kolumbija i Čile su u utorak, 31. oktobra opozvali na konsultacije svoje ambasadore u Izraelu u znak protesta zbog napada na Gazu, dok je tvrda ljevičarska vlada Bolivije potpuno prekinula odnose sa Izraelom optužujući ga za "zločine protiv čovječnosti".
Napadi Izraela na Gazu "ne poštuju osnovna pravila međunarodnog prava", objavio je na mreži X, predsjednik Čilea Gabrijel Borić, dok je predsjednik Kolumbije Gustavo Petro, i ranije glasni kritičar Izraela, djelovanje vojske nazvao "masakrom".
Ovakvi diplomatski potezi signaliziraju da se tri države Latinske Amerike pridružuju muslimanskim nacijama među kojima su Turska, Malezija i Jordan koji je u srijedu 1. novembra opozvao ambasadora u znak protesta, u sve jačim kritikama Izraela, piše Bloomberg.
Brazil, Meksiko i Argentina, tri najveće države na kontinentu, zauzele su umjereniji stav – evakuisale su državljane iz regije i pokušale da deeskaliraju konflikt, iako nisu bježale od kritika na račun Izraela.
Predsjednik Brazila je osudio napad Hamasa od 7. oktobra nazivajući ga "terorističkim činom", ali je takođe krajem oktobra rekao da "akcije u Gazi nisu rat već genocid", piše Bloomberg.
Brazil je predsjedavao Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija u oktobru kada se desio napad Hamasa na Izrael, i predstavio je rezoluciju kojom se poziva na pauziranje konflikta kako bi se omogućio pristup humanitarne pomoću u Gazu, ali su Sjedinjene Države uložile veto.
SAD su kasnije izložile rezoluciju koja uključuje podršku pravu Izraela da se brani i pozvale na oslobađanje talaca koje su oteli militanti Hamasa, ali i puštanje humanitarne pomoći za Gazu. Na ovu rezoluciju veto su uložile Kina i Rusija.
Razmjena osuda Bolivije i Izraela
Portparol ministarstva inostranih poslova Izraela, Lior Haiat je rekao da je odluka Bolivije da prekine veze sa izraelom "predaja terorizmu", dok je pozvao Kolumbiju i Čile da "izričito osude terorističku organizaciju Hamas koja je klala i otimala, bebe, djecu, žene i stare", navodeći da se očekuje da "podrže pravo demokratske zemlje da zaštiti svoje građane".
Zamjenik ministra inostranih poslova, Freddy Mamani Machaca, je rekao da odluka predstavlja "odbacivanje i osudu agresivne i nesrazmjerne izraelske vojne ofanzive u Pojasu Gaze i prijetnje koju takve akcije predstavljaju za međunarodni mir i sigurnost", piše The Guardian.
Potez je uslijedio nakon što je bivši predsjednik Bolivije Evo Morales pozvao svoju zemlju da prekine veze s Izraelom zbog "užasne situacije s kojom se suočava palestinski narod". Pišući početkom oktobra na mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, Morales je zahtijevao da se Izrael klasifikuje kao "teroristička država" i da se izraelski premijer Benjamin Netanjahu i "njegovi saučesnici" prijave međunarodnom kaznenom sudu za genocid i ratne zločine.
Bolivija je prethodno prekinula odnose s Izraelom 2009., podsjetio je The Guardian, nakon invazije te zemlje na Pojas Gaze, ali je ponovno uspostavila veze 2020. pod desničarskom predsjednicom Jeanine Anez.
Od prijateljskih do loših odnosa Izraela i Kolumbije
Odnos Izraela i Kolumbije godinama je bio prijateljski, ali se nakon razvoja događaja poslije napada militanata Hamasa na Izrael 7. oktobra pokvario.
Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro bio je veoma kritičan prema izraelskoj vladi. Naime, nakon što je izraelski ministar odbrane, opisao Hamas kao "ljudske životinje" tokom najave o opsadi Gaze, piše New York Times, Pedro je na društvenoj mreži X objavio komentar – "Ovo su nacisti govorili o Jevrejima".
Nakon što je u oktobru Izrael rekao da prekida izvoz sigurnosnih proizvoda u Kolumbiju zbog komentara, koji su takođe oštro osudile organizacije sjećanja na holokaust poput Centra Simon Wiesenthal, Petro je rekao da je spreman obustaviti odnose s Izraelom.
Pitanje Palestinaca dugo je imala snažnu podršku u Latinskoj Americi i drugdje u zemljama u razvoju. Rat u Gazi, kako navodi New York Times, dodatno povećava tamošnje negodovanje i optužbe da Zapad primjenjuje dvostruke standarde u pristupu ratovima u Ukrajini i Gazi.
Argentina ne opravdava 'kršenje međunarodnog prava'
Argentina, dom najvećoj jevrejskoj zajednici izvan Izraela, pregovarala je sa Izraelom i nekim arapskim državama u pokušajima da oslobodi 21 Argentinca koji su među taocima koje drži Hamas, prema procjenama ministarstva inostranih poslova ove zemlje, dok je u sukobu ubijeno devet Argentinaca.
Ali, u srijedu, 1. novembra, Argentina je kritikovala Izrael zbog napada na izbjeglički kamp Jabaliya i rekla kako je "humanitarna situacija u Gazi sve alarmantnija".
"Argentina je nedvosmisleno osudila terorističke napade koje je izveo Hamas 7. oktobra i priznaje pravo Izraela na njegovu legitimnu obranu. Međutim, ništa ne opravdava kršenje međunarodnog humanitarnog prava i obveze zaštite civilnog stanovništva u oružanim sukobima", saopštilo je argentinsko ministarstvo inostranih poslova, prenosi Associated Press (AP).
Posredno obračunavanje sa SAD
Odnosi imeđu Izraela i nekoliko ljevičarskih vlada država Latinske Amerike godinama su loši, piše NPR.
Benjamin Gedan, direktor Latinoameričkog programa u Wilson centru u Washingtonu, rekao je da su mnoge kritike južnoameričkih lidera izrečena na račun "odgovora Izraela na Hamasov masakr" načelne.
Međutim, "u mnogim slučajevima, kritika Izraela je zamjena za ubjeđenje koje po principu refleksa smatra Sjedinjene Države i njihove saveznike lošim akterima.
Za američke antagoniste kao što je Evo Morales, bivši predsjednik Bolivije, simpatije prema Hamasu su izraz inostrane politike koja se bazira na načelu "neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj", rekao je Gedan za NPR.
Bonus video:
