Ambasador Izraela pri Ujedinjenim nacijama Gilad Erdan je, nakon usvajanja rezolucije za Gazu, kritikovao Savjet bezbjednosti UN zbog njegovog odgovora na napad Hamasa 7. oktobra.
"Fokus UN-a samo na mehanizme pomoći Gazi je nepotreban i odvojen od stvarnosti – Izrael već dozvoljava isporuku pomoći u potrebnom obimu", rekao je Erdan, kako prenosi Rojters.
Prema njegovim rečima, UN je trebalo da se fokusira na humanitarnu krizu sa taocima koje drži Hamas u Gazi.
Palestinska grupa Hamas saopštila je da je usvojena rezolucija UN-a "nedovoljan korak", kao i da neće dovoljno pomoći pri obezbjeđivanju dovoljne količine pomoći koja je potrebna stanovnicima Pojasa Gaze.
"Američka administracija je radila na tome da iz teksta izbaci suštinu rezolucije. Usvajanje ove ublažene rezolucije prkosi volji međunarodne zajednice i Generalne skupštine UN kada je u pitanju izraelska agresija na naš bespomoćni palestinski narod", navodi se u saopštenju, kako prenosi Rojters.
SB UN usvojio je ublaženi tekst rezolucije o Pojasu Gaze, kojom se poziva na hitno ubrzanje isporuke pomoći civilima u toj palestinskoj enklavi, ali iz koje je izbačen poziv za "hitnu obustavu neprijateljstava" između Izraela i Hamasa.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je večeras, poslije izglasavanja rezolucije o Gazi u Savjetu bezbjednosti UN poslije više dana odlaganja, rekao da "pravi problem" za slanje humanitarne pomoći Gazi predstavlja "način na koji Izrael vodi ofanzivu".
"Mnogi mjere efikasnost humanitarnih operacija u Gazi prema broju kamiona egipatskog Crvenog krsta, UN i naših partnera koji mogu da pređu granicu. To je greška. Pravi problem je način na koji Izrael vodi ofanzivu koja pravi ogromne prepreke za raspodjelu humanitarne pomoći u Gazi", rekao je Gutereš.
Naglasio je da je humanitarni prekid vatre jedini način da počne da se odgovara na "očajničke potrebe stanovništva u Gazi i okonča košmar u kojem ono živi".
Poslije glasanja u Savjetu bezbjednosti o rezoluciji u kojoj nema poziva na prekid vatre, Gutereš je rekao da se više "nadao" od Savjeta bezbjednosti.
"Nadam se da će današnja rezolucija učiniti da ljudi razumiju da je humanitarni prekid vatre zaista potreban ako hoćemo efikasnu humanitarnu pomoć", rekao je Gutereš.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je večeras izglasao ublaženu rezoluciju o Pojasu Gaze koja predviđa veću humanitarnu pomoć toj palestinskoj enklavi, uz poziv na preduzimanje hitnih koraka da bi se stvorili uslovi za "održivi prekid neprijateljstava", a li ne i izričit poziv na primirje.
Rezolucija je prihvaćena s 13 glasova 'Za', uz dva uzdržana - SAD i Rusija. Na prethodne, oštrije verzije rezolucije Vašington je stavio veto.
(BETA)
Izraelska vojska je danas objavila da je jedan njen vojnik poginuo, a drugi je teško ranjen pucnjima ispaljenim preko granice, iz Libana.
Ti vojnisu bili u "operativnim aktivnostima" u zoni Štula, kod granice, navela je izraelska vojska.
Razmjena vatre između izraelske vojske i libanskih oružanih grupa gotovo je svakodnevna od 7. oktobra kada je počeo rat Izraela i palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze.
(BETA)
Evropska komisija je danas saopštila da je usvojila paket pomoći od 118,4 miliona eura za podršku Palestinskoj upravi, u sklopu godišnje raspodjele sredstava za Palestinu.
Usvojena finansijska pomoć doprinijeće isplatama plata i penzija državnih službenika na Zapadnoj obali, socijalnim davanjima za ugrožene porodice, plaćanju medicinskih uputa u bolnice u Istočnom Jerusalimu i podršci administrativnom i tehničkom kapacitetu institucija Palestinske uprave, koja ima kontrolu nad Zapadnom obalom, ali ne i u Pojasu Gaze, gdje vlada ekstrtemistički Hamas.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je situacija u Gazi i na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalim, "veoma zabrinjavajuća".
"Već smo četvorostruko povećali humanitarnu pomoć Pojasu Gaze. Poslije pažljivog pregleda naših fondova, objavljujemo i preko potrebnu pomoć Palestinskoj upravi. EU ostaje najveći međunarodni donator pomoći Palestincima, i već razmatramo širi srednjoročni paket za sljedeću godinu, kako bismo doprinijeli ekonomskoj i političkoj stabilnosti Gaze i Zapadne obale, kada uslovi to dozvole na terenu", kazala je Fon der Lajen.
Evropska unija je najveći pružalac spoljne pomoći Palestincima, koja iznosi oko 1,2 milijarde eura za period od 2021. do 2024. u okviru Evropske zajedničke strategije, od čega je već usvojeno 809,4 miliona eura.
Finansijski paket, koji će pomoći Palestinskoj upravi da pokrije plaćanja u 2024. godini, usvojen je poslije revizije finansijske pomoći EU Palestini, objavljene poslije tragičnih događaja 7. oktobra, kada je najnoviji rat započet napadom Hamasa na Izrael.
Kratkoročni paket će dopuniti srednjoročni paket planiran za narednu godinu, sa ciljem doprinosa postavljanju osnova za ekonomsku i političku stabilnost Gaze i Zapadne obale, uključujući Istočni Jerusalim i područje C, na osnovu rješenja po modelu dvije države, navodi EU.
Obuhvatniji paket uključiće ostatak prvobitno predviđenih sredstava u vrijednosti od 61 milion eura za projekte u 2023. godini, koji će biti predstavljeni sljedeće godine kada uslovi na terenu dozvole.
(BETA)
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je večeras izglasao ublaženu rezoluciju o Pojasu Gaze koji predviđa veću humanitarnu pomoć toj palestinskoj enklavi, uz poziv na preduzimanje hitnih koraka da bi se stvorili uslovi za "održivi prekid neprijateljstava".
Rezolucija je prihvaćena s 13 glasova 'Za', uz dva uzdržana - SAD i Rusija.
Na prethodne verzije rezolucije koja je bila oštrija, Vašington je udario veto.
Rezolucija je usvojena poslije višednevnog odlaganja, a njen cilj je da se Gazi isporuči pomoć koja joj je očajnički potrebna.
Članice Savjeta sastale su se u četvrtak iza zatvorenih vrata kako bi razmotrile revidiran predlog rezolucije. Zatim su odložile glasanje da bi mogle da konsultuju svoje vlade o značajnim promjenama u tekstu, čiji je cilj da se izbjegne novi američki veto.
Novi tekst je s nekoliko manjih revizija jutros proslijeđen Savjetu.
Tada nije bilo jasno da li će rezolucija biti usvojena, a jedan diplomata iz Savjeta, koji je želio da ostane anoniman, rekao je pred glasanje da ključ drži Rusija.
Pregovori o novom nacrtu trajali su nedjelju i po i u njima je učestvovao američki državni sekretar Entoni Blinken. On je od utorka do četvrtka razgovarao sa ministrima spoljnih poslova Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata po tri puta, kao i sa ministrima spoljnih poslova Saudijske Arabije, Jordana, Britanije, Francuske i Njemačke.
Glasanje, prvobitno zakazano za ponedjeljak, od tada se svakodnevno odlagalo.
Ambasadorka SAD Linda Tomas-Grinfild je novi tekst opisala kao "snažan" i da ga "u potpunosti podržava arapska grupa zemalja".
Iz rezolucije je, međutim, izbačena ključna odredba - poziv na "hitno obustavljanje neprijateljstava da bi se omogućio bezbjedan i nesmetan humanitarni pristup (Gazi), i na hitne korake ka održivom prekidu neprijateljstava (Hamasa i Izraela)".
Umjesto toga, poziva se na "hitne korake da se odmah omogući bezbjedan i nesmetan humanitarni pristup, kao i da se stvore uslovi za održivi prekid neprijateljstava". Koraci za to nisu definisani.
Novi tekst eliminiše prethodni zahtjev UN da "isključivo one nadgledaju sve pošiljke humanitarne pomoći koje se Gazi dostavljaju kopnenim, morskim i vazdušnim putevima" da bi se potvrdilo da su zaista humanitarne prirode.
To je zamijenjeno zahtjevom generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu da najhitnije imenuje "višeg koordinatora za humanitarnu pomoć i rekonstrukciju koji će biti odgovoran za obezbjeđivanje, koordinaciju, praćenje i verifikaciju" da li su isporuke Gazi od strana koje nisu u sukobu zaista humanitarna roba.
Od koordinatora se traži da ekspeditivno uspostavi "mehanizam" za ubrzavanje isporuke pomoći, a od strana u sukobu - Izraela i Hamasa se zahtijeva da sarađuju s koordinatorom.
Tomas-Grinfild je rekla da su SAD pregovarale o novom tekstu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, predstavnikom arapskih država u Savjetu i da je on podržao rezoluciju, kao i sa Egiptom, koji se graniči sa Gazom.
Time je uglavnom zaobiđeno 13 ostalih članica Savjeta, od kojih se nekoliko protivilo tome da budu izostavljene, rekle su diplomate uoči glasanja.
Gutereš je rekao da se Gaza suočava sa "humanitarnom katastrofom" i upozorio da bi potpuni kolaps sistema humanitarne podrške doveo do "potpunog sloma javnog reda i povećanog pritiska za masovno raseljavanje u Egipat".
(BETA)
Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom je razgovarao sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom o načinima za deeskalaciju sukoba, kao i o naporima za pružanje humanitarne pomoći, prenosi Rojters.
Dvojica lidera dogovorila su se da će Abas posjetiti Rusiju, saopštio je Kremlj.
Evropska unija (EU) najavila je novi plan pomoći od 118 miliona eura namijenjen palestinskim vlastima koje su nadležne na Zapadnoj obali, ali ne i u Gazi kojom upravlja Hamas.
Evropska komisija (EK) saopštila je da će pomoći u isplati plata i penzija državnih službenika na Zapadnoj obali, socijalnim dodacima za ugrožene porodice i plaćanju medicinskih uputa u bolnice u istočnom Jerusalimu.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen rekla je da je EU spremna da nastavi da pomaže palestinskim vlastima na duži rok, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ona je kazala da razmišljaju o širem srednjoročnom paketu za narednu godinu kako bi, kada to dozvole prilike, doprinijeli ekonomskoj i političkoj stabilnosti Gaze i Zapadne obale, kao dio širih međunarodnih napora da se ponovo uspostavi rješenje o dvije države.
"Pomoć treba da stigne do onih kojima je potrebna svim potrebnim sredstvima, uključujući humanitarne koridore i pauze za humanitarne potrebe", rekla je Fon der Lajen.
(MINA)
Izraelska vojna kampanja u Pojasu Gaze sada spada u najsmrtonosnije i najrazornije u istoriji, kažu eksperti, na koje se poziva Asošiejted pres.
Za nešto više od dva mjeseca ofanzive razaranje te male palestinske teritorije je veće nego u sirijskom gradu Alepu od 2012. do 2016. godine i u ukrajinskom Marijupolju, ili proporcionalno u savezničkom bombardovanju Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Ubijeno je više civila nego u trogodišnjoj kampanji protiv terorističke organizacije Islamske države, predvođenoj SAD.
Izraelska vojska ne govori mnogo o vrstama bombi i artiljerijske municije koje koristi u Gazi, ali sudeći po fragmentima nađenim na mjestu eksplozija i na osnovu analiza snimaka napada eksperti su uvjereni da je većina bombi bačenih na opkoljenu enklavu američke proizvodnje.
Oni kažu da se koriste i 900 kilograma teške "bunker buster" bombe (bombe za razaranje bunkera) koje su ubile stotine ljudi u gusto naseljenim područjima.
Upotreba takvih bombi na otvorenom znači momentalnu smrt za svakog na udaljenosti do 30 metara, a smrtonosni djelovi se mogu naći na udaljenosti od 365 metara.
Broj ubijenih Palestinaca od početka rata 7. oktobra premašio je 20.000 i međunarodna zajednica poziva na prekid vatre, ali je Izrael najavio da će nastaviti kampanju dok ne uništi vojne sposobnosti Hamasa.
Palestinski ekstremisti predvođeni islamskim Hamasom su u prekograničnom napadu, koji je izazvao rat, ubili preko 1.200 ljudi i odveli 240 talaca.
U izraelskoj ofanzivi uništeno je dvije trećine svih građevina na sjeveru Gaze i četvrtina zgrada na jugu u području Kan Junisa, zaključeno je na osnovu analiza satelitskih podataka.
Procenat oštećenih zgrada, uključujući desetine hiljada domova, škola, bolnica, džamija i prodavnica u Kan Junisu se gotovo udvostručio za prve dvije nedjelje ofanzive na jugu.
Posmatrači UN su rekli da je 70 odsto škola širom Gaze oštećeno, uključujući najmanje 56 koje su služile kao skloništa za raseljene civile.
U izraelskim napadima oštećeno je 110 džamija i tri crkve.
Izrael smatra Hamas odgovornim za visok broj civilnih žrtava jer mu, kako tvrdi, služe kao živi štitovi.
Od 1942. do 1945. saveznici su napali 51 njemačko naselje uništivši 40 do 50 odsto njihovog urbanog područja, rekao je Robert Pape, američki vojni istoričar.
On navodi da je to u prosjeku 10 odsto zgrada u Njemačkoj u poređenju sa 33 odsto zgrada u Gazi teritoriji od samo 360 kvadratnih kilometara sa 2,3 milion stanovnika.
"Gaza je jedna od najtenzivnijih kaznenih kampanja u istoriji", ocijenio je Pape.
U devetomjesečnoj bici 2017. godine protiv Islamske države u iračkom gradu Mosulu poginulo je oko 10.000 civila, od kojih trećina u bombardovanju koalicionih snaga, sudeći po rezultatima analize AP-a.
Od 2014. do 2017. u kampanji protiv Islamske države u Iraku izvedeno je gotovo 15.000 udara širom zemlje, a izraelska vojska je rekla prošle nedjelje da je izvela 22.000 udara.
Izrael ima dva cilja, da uništi Hamas i oslobodi 129 talaca, koje još uvijek drže ekstremisti u Gazi.
Poslije 11 nedjelja rata Izrael tvrdi da su uništene mnoge lokacije Hamasa, stotine ulaza u tunele i ubijeno oko 7.000 boraca od 30.000 do 40.000 koliko se procjenjuje da ih ima.
Izraelski lideri kažu da je intenzivan vojni pritisak jedini način da se oslobodi više talaca, ali porodice brinu da ih bombardovanje dovodi u opasnost.
(BETA)
Ujedinjene nacije upozorile su danas da rat Izraela i Hamasa gura Pojas Gaze u glad pred očekivano današnje glasanje Savjeta bezbjednosti o rezoluciji u kojoj se poziva da se poveća pomoć palestinskoj teritoriji, ali ne i na prekid vatre.
Osim toga u toku su diplomatska nastojanja da se uspostavi nova pauza u, do sada, najgorem ratu u Gazi izazvanom napadima Hamasa bez presedana na Izrael u oktobru.
Uslovi na palestinskoj teritoriji se pogoršavaju, a Savjet bezbjednosti UN i dalje pregovara o rezoluciji koja bi povećala isporuku pomoći.
Čitavo stanovništvo Gaze suočeno je sa "neminovnim rizikom od gladi", upozorile su UN i navele da je više od polovine od 2,3 miliona stanovnika suočeno sa "katastrofalnim uslovima".
"Nedjeljama upozoravamo da će takvim lišavanjem i razaranjem svaki dan koji prođe donijeti više gladi, bolesti i očajanja narodu Gaze", objavio je na platformi X podsekretar UN za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć Martin Grifits.
Najnoviji nacrt rezolucije SB UN, u koji je uvid imala agencija Frans pres poziva na "hitne korake da se odmah dopusti bezbjedan i neometan humanitarni pristup i takođe stvore uslovi za održiv prekid neprijateljstava".
U dokumentu se ne poziva na hitno okončanje sukoba.
Uz podršku SAD, svog saveznika, Izrael se protivi terminu prekida vatre.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je u srijedu da prekida vatre neće biti do eliminacije Hamasa.
Američka ambasadorka u UN Linda Tomas Grinfild je rekla novinarima da će Vašington podržati rezoluciju ako se bude glasalo o nacrtu u tom obliku.
(BETA)
Bonus video:
