Farmaceutske kompanije naplaćuju ljekove za dijabetes skoro 400 puta više od sume koja je potrebna da bi profitirale, objavio je britanski “Gardijan” pozivajući se na nedavno sprovedenu studiju.
Istraživači tvrde da je moguća upotreba insulinskih olovki, koje su bezbjednije i pružaju preciznije doze od flašica i špriceva, u državama sa niskim primanjima kada bi farmaceutske kompanije “stavile ljudi ispred svojih astronomskih profita”.
Nova generacija ljekova za dijabetes poznata kao GLP-1 receptori agonisti (GLP-1s) uključuje “ozempik” kompanije Novo Nordisk, koji pojedine slavne ličnosti uzimaju za mršavljenje, i “trulisiti” kompanije Eli Lili. Oni su sada standardni dio terapije u bogatim zemljama, ali su nepristupačni u mnogim djelovima svijeta uprkos rastu stope oboljelih od dijabetesa.
Studija je, kako prenosi “Gardijan”, zasnovana na analizi podataka o cijeni sastojaka, pakovanja i logistike kako bi se izračunala potencijalna cijena koja bi omogućila kompanijama da profitiraju i plate poreze. Istraživači su zaključili da bi ljekovi GLP-1s mogli biti prodavani po cijeni od 0,89 dolara pri čemu bi kompanije imale profit. Umjesto toga, cijene variraju od 38,28 dolara do 353,74 dolara.
Studiju je u Žurnalu američkog medicinskog udruženja objavila organizacija Ljekari bez granica.
“Ovi novi ljekovi su apsolutna prekretnica za ljude koji žive sa dijabetesom, ali im pristup nemaju stotine miliona ljudi u zemljama sa srednjim i niskim primanjima, a kojima su potrebni”, kazala je za britanski list Krista Kepuč, farmaceutska koordinatorka u organizaciji Ljekari bez granica i jedna od autorki studije.
“Eli Lili i Novo Nordisk ne mogu nikako snabdjeti svijet dovoljnom količinom ovih ljekova kako bi ispunili globalnu potražnju, stoga se moraju smjesta odreći svoje kontrole i dozvoliti da ih proizvodi više proizvođača širom svijeta”.
Studija je pokazala i velike marže za olovke punjene insulinom. Jedna olovka bi mogla biti prodavana po cijeni od 0,94 dolara, ali umjesto toga cijene variraju od 1,99 do 90,69 dolara, navodi se u studiji.
Doktorka Helen Bajgrejv, savjetnica za neprenosive bolesti u organizaciji Ljekari bez granica i jedna od autorki studije, kazala je da je razbijen mit da su flašice sa insulinom i špricevi najpristupačnija opcija.
“Ni od koga ko počinje sa primjenom insulina danas u Velikoj Britaniji ne treba očekivati da koristi špric”, kazala je. “Potrebno je da farmaceutske korporacije stave ljude ispred svojih astronomskih profita i dramatično snize cijene insulinskih olovki, kako bismo okončali ovaj globalni dvostruki standard u liječenju dijabetesa”.
Portparol kompanije Novo Nordisk kazao je za “Gardijan” da “mada nijesu upoznati sa analizom koja je korištena u studiji”, njihova kompanija je uvijek priznavala potrebu za inovacijama u “cilju veće pristupačnosti naših proizvoda”.
Iz kompanije Eli Lili saopšteno je da istražuju mogućnosti za snabdijevanje svojim ljekovima u okruženjima sa ograničenim resursima putem različitih inicijativa za pristup. Istakli su da su prošle godine obezbijedili “ljekove u vrijednosti od 4,3 milijarde dolara organizacijama koje besplatno nude terapije pacijentima širom svijeta”.
Bonus video:
