Spoljnopolitički odbor američkog Senata u utorak je odobrio predlog zakona o Zapadnom Balkanu i poslaće ga na izjašanjavanje pred puni sastav gornjeg doma Kongresa.
NE PROPUSTITE
Zakon je Senatu u maju prošle godine podnijela demokratska senatorka Džin Šahin, predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podršku kolega iz obje političke stranke.
U pisanoj izjavi za Glas Amerike, Šahin je u utorak naglasila da je odobravanjem zakonskog predloga, spoljnopolitički odbor "poslao poruku o obnovljenoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana".
"Napisala sam ovaj zakonski predlog da bi se usredsredili na prilike da se osnaži naša posvećenost i investicije u regionu, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, i da bi se pooštrili američki mehanizmi da se riješi pitanje malignog uticaja, korupcije i drugih napora kojima se pokušavaju podriti demokratske aspiracije regiona. Najvažnije je to što će, ako bude potpisan, zakon kodifikovati uredbe o rješavanju koruptivnog i anti-Dejtonskog ponašanja na Zapadnom Balkanu, stavljajući jasno do znanja da SAD neće tolerisati napore da se podriju mir i stabilnost u regionu. Radujem se saradnji sa jednim od autora zakonskog predloga, senatorom (Rodžerom) Vikerom na usvajanju zakona ", poručila je Šahin.
U izmijenjenom tekstu prijedloga zakona, objavljenom na sajtu Spoljnopolitičkog odbora, između ostalog se izražava duboka zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.
"Parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji - i ono što je uslijedilo odmah poslije njih - povod su za duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji, između ostalog i zbog konačnog izvještaja Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a ", navodi se u tekstu zakonskog predloga pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana".
U tekstu predloga podsjeća se da je u izvještaju ODIHR-a utvrđeno da su postojali "nepravdeni" izborni uslovi, da je bilo "brojnih proceduralnih nedostataka, uključujući nekozistentnu primjenu zaštitnih mjera tokom glasanja i brojanja glasova i česte primjere prevelikih gužvi (overcrowding) i kršenja tajnosti glasanja, te da je bilo brojnih slučajeva grupnog glasanja". Ističe se i da je u izvještaju navedeno da se "glasanje mora ponoviti" na nekim biračkim mjestima.
"Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju takođe je navela da su zvaničnici u Srbiji optužili uglavnom mirne demonstrante, opozicione stranke i civilno društvo da 'pokušavaju da destabilizuju vladu', što je zabrinjavajuća optužba koja ugrožava bezbjednost važnih elemenata društva u Srbiji", navodi se u zakonskom predlogu.
U tekstu predloga, između ostalog se navodi i da bi Srbija i Kosovo trebalo da postignu hitan napredak u primjeni Aneksa Sporazuma o putu ka normalizaciju odnosa, koji je postignut u februaru prošle godine u Ohridu.
"Jednom kada je postignut dovoljan napredak u primjeni aneksa, Sjedinjene Američke Države (SAD) bi trebalo da razmotre unpređenje inicijativa za jačanje bilateralnih odnosa sa objema zemljama, što bi moglo da obuhvati: uspostavljanje bilateralnog strateškog dijaloga sa Kosovom i Srbijom, unapređenje konkretnih inicijativa za produbljivanje trgovine i investicija sa objema zemljama", navodi se u predlogu i poručuje da bi SAD trebalo da nastave da podržavaju sveobuhvatni konačan sporazum Kosova i Srbije zasnovan na međusobnom priznanju.
Uz podršku senatora Rodžera Vikera, Bena Kardina, Dika Durbina i Krisa Van Holena, cilj predloga senatorke iz Nju Hempšira je promocija saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ali i saradnju tih zemalja sa Sjedinjenim Državama.
Gotovo ista grupa senatora predložila je sličan zakon i prošlom sazivu Senata, ali nije usvojen.
Zakonski predlog, između ostalog, predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodifikovanje dvije postojeće izvršne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.
U tekstu zakonskog predloga se između ostalog navodi da je korupcija i dalje problem na Zapadnom Balkanu i da je jedna od najvećih prepreka ekonomskom i političkom razvoju regiona, te da kampanje dezinformacija podrivaju kredibilnost demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zapadnobalkanskih zemalja.
Ukazuje se i na zavisnost Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva, što "ometa njihove aspiracije za evropskim integracijama", i poručuje da je smanjenje te zavisnosti u nacionalnom interesu SAD. Upozorava se i na sve veći uticaj Kine na Zapadnom Balkanu koji bi "takođe mogao da ima štetan uticaj po stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom".
Takođe se ocjenjuje da je u obostranom interesu SAD i zemalja regiona da promovišu stabilni i održivi ekonomski rast i razvoj u regionu, da su reforme i integracija sa Evropskom unijom doveli do značajnog demokratskog i ekonomskogh napretka, ali da su stopa siromaštva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veći nego u susjednom članicama EU i da odlazak građana, naročito mladih, utiče na demografsku sliku svake zemlje. Dodaje se da postojeći regionalni ekonomski napori, kao što su Zajedničko regionalno tržište, Berlinski proces i Otvoreni Balkan, imaju potencijal da poboljšaju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu.
U zakonskom predlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se "usklade napori što je više moguće" da bi se pokazala jasna posvećenost poštovanju demokratskih principa.
Navedeno je i da je neophodno da Amerika poveća napore da se suprotstavi ruskim malignim kampanjama širenja uticaja i "drugim destabilizujućim i remetilačkim aktivnostima čija je meta Zapadni Balkan", kroz saradnju sa vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim društvom i poslovnim liderima (industry leaders).
U zakonskom predlogu se poziva i na podršku ubrzanoj integraciji zemalja u EU i NATO, za one koje to žele i ispunjavaju uslove. Traži se i nastavak američke podrške razvoju civilnih društva, nezavisnih medija, političke stabilnosti i modernih tržišnih ekonomija.
SAD bi trebalo da daju "prioritet partnerstvima i programima za zemljama Zapadnog Balkana koje pokazuju posvećenost jačanju demokratija i poštuju ljudska prava", navodi se u predlogu američkog zakona u kojem se ističe da je region ključan za mir, stabilnost i prosperite evropskog kontinenta.
Region Zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija.
Da bi zakonski predlog bio usvojen, mora prvo da ga odobri puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego što ga potpiše predsjednik SAD Džozef Bajden.
Još nije poznato kad bi Senat mogao da se izjasni o prijedlogu zakona o Zapadnom Balkanu.
Bonus video:
