Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro rekao je da će prekinuti diplomatske odnose sa Izraelom, zbog akcija vojske te države u Pojasu Gaze.
Petro je već oštro kritikovao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i rekao da će se priključiti tužbi Južne Afrike koja optužuje Izrael za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, podsjeća Rojters.
"Vrijeme je promjena. Predsjednik republike najavljuje da ćemo sjutra prekinuti diplomatske odnose sa državom Izrael... zato što ima vladu, zato što ima predsjednika koji je genocidan," rekao je Petro.
Izraelski ministar spoljnih poslova Israel Kac je rekao da je kolumbijski lider "antisemita i pun mržnje".
"Istorija će pamtiti da je Gustavo Petro odlučio da se stavi uz najpodlije čudovište koje je istorija ikada poznavala. Čudovišta koja su palila bebe, ubijala djecu, silovala žene i otimala nevine civile", naveo je Kac na Iksu.
Kac je ukazao na to da su odnosi Izraela i Kolumbije "oduvijek bili bliski".
"Nijedan antisemitski predsjednik pun mržnje to neće promijeniti", poručio je Kac, kako prenosi RTS.
Stotine ljudi uhapšeno je na propalestinskim protestima na američkim univerzitetskim kampusima, a najviše privođenja zabilježeno je na Kolumbiji u Njujorku, gdje su se demonstranti zabarikadirali u zgradu.
Državni sekretar SAD Entoni Blinken sastao se danas sa vođama Izraela u svom nastojanju da se postigne prekid vatre između Izraela i Hamasa, i poručio im da je "kucnuo čas" za sporazum koji će dovesti do oslobađanja talaca iz ruku pripadnika Hamasa i donijeti pauzu u gotovo sedmogodišnjem ratu u Gazi.
Blinkenu je ovo sedma posjeta regionu otkako je u oktobru prošle godine izbio rat. Njegov cilj je da se konačno dođe do sporazuma između jevrejske države i militantnog palestinskog pokreta, kako bi se izbjegla izraelska invazija na Rafu, grad na jugu Gaze u kojem je utočište našlo oko 1,4 miliona Palestinaca iz ostalih djelova te male, a gusto naseljene oblasti.
Sadašnja runda razgovora doima se ozbiljnom, ali su strane veoma udaljene po jednom ključnom pitanju - treba li rat da se završi u sklopu planiranog sporazuma.
Prije no što pristane na inicijalni, kratkoročni prekid vatre i djelimično oslobađanje talaca, Hamas traži garancije da će eventualno oslobađanje svih talaca okončati izraelsku ofanzivu i dovesti do punog povlačenja trupa jevrejske države iz Gaze.
Izrael isključivo nudi pauzu posle koje će nastaviti ofanzivu do uništenja Hamasa. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovio je svoju namjeru da napadne Rafu u današnjim razgovorima sa Blinkenom.
Blinken pritiska Hamas i kaže da će ta organizacija, koja drži političku vlast u Gazi, i zbog čijeg je napada na Izrael rat i počeo, biti odgovorna za svaki neuspjeh da se dođe do sporazuma.
Hamas je saopštio da će najvjerovatnije sutra odgovoriti na posljednju ponudu.
"Odlučni smo u tome da dođemo do prekida vatre koji će taoce odvesti njihovim kućama i da do njega dođemo sada, a jedini razlog zbog kojeg to ne bi bilo postignuto bio bi Hamas", rekao je Blinken predsjedniku Izraela Isaku Hercogu na sastanku u Tel Avivu.
Prema njegovim riječina, "predlog je na stolu".
"I kao što smo rekli: nema odlaganja, nema izgovora. Čas je kucnuo", kazao je američki državni sekretar.
Blinken je rekao da bi sporazum doveo do toga da u Gazu stigne očajnički potrebna humanitarna pomoć u vidu hrane, ljekova i vode. Na toj teritoriji rat je doveo do humanitarne krize, a veći dio stanovništva je izbjegao.
Međutim, Netanjahu i dalje tvrdi da će napada na Rafu biti, jer Izrael to mjesto smatra posljednjim uporištem Hamasa. Takav stav jevrejske države ukazuje na preostale izazove u razgovorima.
Netanjahu je dan ranije rekao da će napada biti "sa ili bez" prekida vatre.
SAD podržavaju Izrael, ali su sve kritičnije zbog humanitarne krize u Gazi.
(BETA)
Američki državni sekretar Antoni Blinken posjetio je danas Kerem Šalom, prelaz za humanitarnu pomoć iz Izraela u pojas Gaze, palestinsku teritoriju opustošenu ratom izraelske vojske i islamističkog Hamasa.
Tokom posjete Blinkena desetak kamiona je čekalo da uđe u Pojas Gaze dok je nekoliko izraelskih tenkova bilo parkirano u blizini.
Posjeta američkog državnog sekretara se dešava u vrijeme kada Izrael izražava svoju namjeru da izvrši kopneni napad na Rafu, grad nekoliko kilometara od Kerem Šaloma, gdje sada živi oko 1,5 miliona Palestinaca, od kojih je velika većina raseljena zbog rata.
(BETA)
Izrael je ponovo otvorio jedini prelaz na sjevernoj granici Pojasa Gaze, dozvoljavajući kamionima sa humanitarnom pomoći da prođu kroz kontrolni punkt "Erez" nakon zahtjeva Sjedinjenih Država da učini više na rješavanju rastuće humanitarne krize u palestinskoj enklavi.
Šef izraelske uprave za vezu za Pojas Gaze, pukovnik Moše Tetro, rekao je da se nada da će prelaz "Erez" biti otvoren svakog dana što će omogućiti da se postigne cilj da 500 kamiona pomoći svakodnevno dostavlja pomoć Gazi.
Ujedno, to je i dnevna količina pomoći koja je dostavljana prije početka sukoba Izraela i Hamasa, prenio je Rojters.
Američki vaskularni hirurg, koji je napustio Gazu nakon što je radio kao volonter, rekao je da ga ništa nije pripremilo za razmjere povreda sa kojima se tamo suočio.
"Desetine pacijenata dnevno, većina njih mladi i suočeni sa komplikovanim povredama izazvanim gelerima, većina je završila sa amputacijama, rekao je Šarik Sajed iz Atlante, iz Džordžije, a prenio je Rojters.
Većina pacijenata je imala 13, 14, 15, 16 i 17 godina, istakao je hirurug.
"Uglavnom rane od gelera, a to je nešto čime se nikada nisam bavio, to je bilo nešto novo", istakao je Sajed.
Državni sekretar SAD Entoni Blinken ponovio danas u razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalimu protivljenje Vašingtona u vezi sa najavljenim izraelskim napadom na grad Rafu, na jugu pojasa Gaze, rekao je portparol Stejt departmenta.
Blinken je ponovio jasan stav SAD oko Rafe, rekao je Metju Miler, govoreći o pitanju kopnene ofanzive na grad, od koje izraelski premijer odbija da odustane uprkos protivljenju UN i mnogih zemalja.
Strahuje se da bi u napadu mogao da strada veliki broj od 1,5 miliona civila koji su se sklonili u taj grad, većinom ljudi raseljenih zbog borbi.
Razgovori Blinkena i Netanjahua vođeni su najpre u četiri oka, a zatim su prošireni i na saradnike, a trajali su dva i po sata.
Ovo je sedma posjeta Blinkena Bliskom istoku od početka rata u Gazi pokrenutog poslije upada palestinskog islamističkog Hamasa u Izrael 7. oktobora i odluke Izraela da pokrene kampanju u Gazi, gdje je Hamas na vlasti od 2007. godine.
Posrednici - Egipat, Katar i SAD, danas još čekaju odgovor Hamasa na najnoviju ponudu o primirju, koja uključuje pauzu u izraelskoj ofanzivi i oslobađanje palestinskih zatvorenika, u zamjenu za oslobađanje izraelskih taoca otetih u napadu 7. oktobra.
Blinken je rekao ranije da su SAD riješene da Izrael i Hamas već sad postignu sporazum o primirju, poslije gotovo sedam mjeseci borbi u pojasu Gaze, koja je pod opsadom i kojoj prijeti glad.
Miler je rekao da je Blinken o sporazumu o primirju razgovarao sa Netanjahuom i ocijenio da palestinski Hamas koči put ka primirju.
(BETA)
Sjedinjene Američke Države (SAD) se zalažu da Izrael i Hamas "već sada" sklope sporazum o primirju uz oslobađanje talaca poslije gotovo sedam mjeseci borbi u pojasu Gaze, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken u Tel Avivu.
„Čak i u ova teška vremena riješeni smo da postignemo primirje kojim će se taoci vratiti kući i da to postignemo već sada. I jedini razlog zbog koga se to ne bi desilo je Hamas“, rekao je Blinken u Tel Avivu tokom susreta sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom.
Posrednici Egipat, Katar i SAD još čekaju odgovor Hamasa na najnoviju ponudu za primirje koja uključuje prekid izraelske ofanzive na pojasu Gaze i oslobađanje palestinskih zatvorenika u zamenu za oslobađanje talaca koje je Hamas oteo 7. oktobra tokom svog napada bez presedana na jug Izraela.
Blinken je juče pritiskao Hamas da „prihvati bez daljeg odlaganja“ primirje koje je, kako je ocijenio kao „izuzetno velikodušni predlog Izraela“.
Hamas, međutim, traži „trajni prekid vatre“ pre bilo kakvog sporazuma o oslobađanju talaca, što Izrael za sada i dalje odbija, nastavljajući da ističe da će izvesti svoju kopnenu ofanzivu na Rafu, grad na jugu pojasa Gaze koji se smatra posljednjim lokalnim uporištem Hamasa i gdje je sada oko 1,5 miliona Palestinaca većinom raseljenih zbog rata.
Tokom posjete Izraelu Blinken takođe treba da izvrši pritisak na izraelsku vlada da dozvoli povećanje ulaska pomoći u pojas Gaze, gdje UN upozoravaju da prijeti neposredna glad zbog nedostatka hrane.
Američki državni sekretar danas treba da se sastane sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i da posjeti Ašdod, izraelsku luku blizu Gaze nedavno ponovo otvorenu za slanje pomoći toj palestinskoj teritoriji.
„Treba takođe da povedemo računa o ljudima koji pate, uhvaćeni između dvije vatre, rekao je Blinken Hercogu.
U napadu militanata Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine poginulo je 1.170 ljudi, prema bilansu Frans presa na osnovu zvaničnih izraelskih podataka, dok je u izraelskoj vojnoj operaciji sprovedenoj u pojasu Gaze kao odmazda za taj napad do sada poginulo 34.535 ljudi, prema podacima Hamasa.
(BETA)
Dvije različite grupe demonstranata, propalestinska i proizraelska, sukobile su se šakama, motkama i nogama na kampusu Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu (UCLA).
Nakon višečasovne borbe između ove dvije grupe, policija je intervenisala kako bi razdvojila grupe i ugušila nasilje.
Sukobi na UCLA-u su se dogodili oko kampa propalestinskih demonstranta, koji su postavili barikade dok su kontrademonstranti pokušavali da ih sruše. Neki demonstranti su bacali stolice i u jednom trenutku je grupa ljudi nasrnula na osobu koja je ležala na zemlji, udarajući je nogama i motkama.
Još uvijek nije poznat broj povrijeđenih tokom ovih sukoba.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bejs nazvala je nasilje "apsolutno odvratnim i neoprostivim" i rekla da su policajci iz Policijske uprave Los Anđelesa bili na licu mjesta nakon što im je rečeno da je univerzitet zatražio pomoć policije.
(Radio Slobodna Evropa)
Sjedinjene Američke Države (SAD) se zalažu da Izrael i Hamas "već sada" sklope sporazum o primirju uz oslobađanje talaca poslije gotovo sedam mjeseci borbi u pojasu Gaze, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken u Tel Avivu.
"Čak i u ova teška vremena riješeni smo da postignemo primirje kojim će se taoci vratiti kući i da to postignemo već sada. I jedini razlog zbog koga se to ne bi desilo je Hamas", rekao je danas Blinken u Tel Avivu tokom susreta sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom.
Posrednici Egipat, Katar i SAD još čekaju odgovor Hamasa na najnoviju ponudu za primirje koja uključuje prekid izraelske ofanzive na pojasu Gaze i oslobađanje palestinskih zatvorenika u zamjenu za oslobađanje talaca koje je Hamas oteo 7. oktobra tokom svog napada bez presedana na jug Izraela.
Blinken je juče pritiskao Hamas da "prihvati bez daljeg odlaganja" primirje koje je, kako je ocijenio "izuzetno velikodušni predlog Izraela".
Hamas, međutim, traži "trajni prekid vatre" prije bilo kakvog sporazuma o oslobađanju talaca, što Izrael za sada i dalje odbija, nastavljajući da ističe da će izvesti svoju kopnenu ofanzivu na Rafu, grad na jugu pojasa Gaze koji se smatra posljednjim lokalnim uporištem Hamasa i gdje je sada oko 1,5 miliona Palestinaca većinom raseljenih zbog rata.
Tokom posjete Izraelu Blinken takođe treba da izvrši pritisak na izraelsku vladu da dozvoli povećanje ulaska pomoći u pojas Gaze gdje UN upozoravaju da prijeti neposredna glad zbog nedostatka hrane.
Američki državni sekretar danas treba da se sastane sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i da posjeti Ašdod, izraelsku luku blizu Gaze nedavno ponovo otvorenu za slanje pomoći toj palestinskoj teritoriji.
"Treba takođe da povedemo računa o ljudima koji pate, uhvaćeni između dvije vatre, rekao je Blinken Hercogu.
U napadu militanata Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine poginulo je 1.170 ljudi, prema bilansu Frans presa na osnovu zvaničnih izraelskih podataka, dok je u izraelskoj vojnoj operaciji sprovedenoj u pojasu Gaze kao odmazda za taj napad do sada poginulo 34.535 ljudi, prema podacima Hamasa.
(Beta)
Policija Njujorka izvršila je raciju na Univerzitetu Kolumbija kasno u utorak kako bi uhapsila desetine propalestinskih demonstranata, od kojih su neki zauzeli zgradu kampusa, i uklonila protestni kamp koji je škola Ajvi Lig pokušavala da demontira skoro dvije sedmice.
Predsjednica Univerziteta Kolumbija Minuš Šafik objavila je pismo u kojem je zatražila od policije da ostane u kampusu najmanje do 17. maja - dva dana nakon diplomiranja - "kako bi održala red i osigurala da se kampovi ne uspostave ponovo".
U roku od tri sata kampus je očišćen od demonstranata, rekao je portparol policije, dodajući da je izvršeno na "desetine" hapšenja.
"Slobodna, slobodna, slobodna Palestina", uzvikivali su demonstranti ispred zgrade. Drugi su vikali "Pustite studente".
“Kolumbija će biti ponosna na ove studente za pet godina”, rekla je Sveda Polat, koja je bila jedan od studentskih pregovarača za Apartheid Divest Univerziteta Kolumbija, koaliciju studentskih grupa koja je organizovala proteste.
Rekla je da studenti ne predstavljaju opasnost i pozvala je policiju da se povuče, dok su policajci vikali na nju i druge da se povuku ili napuste kampus. Demonstranti su imali tri zahtjeva: otpuštanje kompanija koje podržavaju izraelsku vladu, veću transparentnost u finansiranju univerziteta i amnestiju za studente i profesore koji su disciplinovani zbog protesta.
Predsjednica Univerziteta Nemat Minuš Šafik je ove sedmice rekla da se Kolumbija neće odreći finansiranja vezanog za Izrael. Umjesto toga, ponudila je ulaganje u zdravstvo i obrazovanje u Gazi i transparentnije direktne investicije Kolumbije.
Univerzitet je ranije upozorio da se studenti koji su učestvovali u okupaciji zgrade kampusa suočavaju sa akademskim isključenjem.
Okupacija je počela preko noći kada su demonstranti razbili prozore i upali unutra.
Mnoge demonstracije širom zemlje susrele su se sa optužbama za raspirivanje antijevrejske mržnje. Propalestinska strana, uključujući Jevreje koji se protive izraelskim akcijama u Gazi, kažu da su nepravedno označeni kao antisemitski jer kritikuju izraelsku vladu i izražavaju podršku ljudskim pravima.
(Radio Slobodna Evropa)
Bonus video:
