Iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u helikopterskoj nesreći zajedno sa šefom diplomatije Hoseinom Amirabdolahijanom, javila je iranska državna televizija, a prenosi Gardijan. Njihove smrti su potvrđene nakon pada helikoptera u istočnom Azerbejdžanu, javlja Press TV, ne citirajući izvor. Još nije poznat uzrok nesreće.
Helikopter u kojem su bili predsjednik Raisi i Amirabdolahijan srušio se dok je letio iznad planinskog predjela, kroz gustu maglu, vraćajući se iz posjete granici s Azerbejdžanom, prenosi Rojters, navodeći da im je to kazao jedan iranski zvaničnik.
Iranska Tasnim agencija objavila je da je u helikopteru bilo devet putnika. Među poginulima su i ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahijan (60), guverner Istočnog Azerbejdžana Malek Rahmati i major general Sejed Mehdi Musavi, šef obezbjeđenja iranskog predsjednika.
Potpredsjednik Mohamed Mokber vodi hitan sastanak kabineta nakon vijesti o smrti predsjednika Raisija, prenose državni mediji.
Vlada je u saopštenju izjavila saučešće vrhovnom vođi Aliju Hamneiju i iranskoj naciji i rekla da će nastaviti da radi "bez smetnji", prenosi Press TV.
"Predsjednik iranskog naroda, neumorni radnik... žrtvovao je svoj život za naciju", saopštila je vlada.
"Uvjeravamo vjernu naciju, da uz pomoć Boga i podršku naroda neće biti ni najmanjeg poremećaja u upravljanju zemljom", navedeno je u saopštenju, prenosi Beta.
Ministri su takođe odali počast pokojnom predsjedniku i njegovim "neumornim naporima", navodi iranska novinska agencija Tasnim.
Prema iranskom zakonu, ako predsjednik premine, vlast se prenosi na prvog potpredsjednika, a to je u ovom trenutku Muhamed Mokber. Njegovo imenovanje mora da potvrdi vrhovni vođa, čija riječ je posljednja u svim državnim poslovima Irana.
Vijeće koje se sastoji od predsjednika parlamenta, čelnika pravosuđa i prvog potpredsjednika mora organizovati izbor novog predsjednika u roku od 50 dana, prenosi Rojters.
Raisi je izabran za predsjednika 2021. i po regularnom rasporedu sljedeći predsjednički izbori bi se desili 2025. Sada se, na osnovu iranskog Ustava, mogu očekivati početkom jula
Novinska agencija IRNA je objavila da je identifikovana tačna lokacija na kojoj je došlo do nesreće. Kako su naveli juče, u toku je bila potraga u blizini oblasti Varzakan, koja pripada iranskoj provinciji Istočni Azarbejdžan, ali su akciju otežavali mrak i loši vremenski uslovi.
Izrael negirao umiješanost u nesreću
Rojter s javlja da je neimenovani izraelski zvaničnik kazao ovoj novinskoj agenciji da Izrael nije umiješan u helikoptersku nesreću u kojoj je poginuo iranski predsjednik Ebrahim Raisi.
Izrael rijetko zvanično komentariše svoje aktivnosti van granica zemlje, koje su posljednjih mjeseci uključivale napade na Liban, Siriju i Iran.
U aprilu je iran lansirao napad dronovima na Izrael, koji je odobrio upravo Raisi. Iran je saopštio da je u pitanju osveta za bombardovanje iranskog diplomatskog objekta u glavnom gradu Sirije Damasku 1. aprila u kojem su ubijeni jedan visoki pripadnik iranske Islamske revolucionarne garde i osam drugih oficira.
Magla otežavala potragu 20 timova
Rojters je prethodno prenio kako je državna televizija objavila da je helikopter pronađen, ali i da je iranski Crveni polumjesec negirao te navode.
Iranski zvaničnik, čiju izjavu su prenijeli juče popodne, kazao je da su životi Raisija i Amirabdolahijana u opasnosti. "I dalje se nadamo, ali informacije sa lica mjesta su veoma zabrinjavajuće", rekao je taj zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
IRNA je, ipak, sinoć objavila kako je zamjenik predsjednika za izvršna pitanja Mohsen Mansuri kazao da su dva putnika komunicirala sa spasiocima, što znači da nezgoda vjerovatno nije bila ozbiljna. Još jedna obećavajuća tačka je, dodaje se, to što je Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija identifikovalo mjesto incidenta u radijusu od dva kilometra.
Rojters je takođe prenio kako je jedan iranski zvaničnik rekao za državnu televiziju da su u nekoliko navrata stupili u kontakt sa jednim od putnika i jednim od članova posade helikoptera u kojem je bio Raisi.
U potragu se uključila i vojska.
"Mračno je i počela je kiša, ali se potraga nastavlja. Spasilački timovi su došli do područja... ali, zbog kiše se stvorilo blato, što otežava potragu", rekao je ranije danas lokalni reporter za državnu televiziju.
Iranska državna televizija je juče javila da su vremenski uslovi bili uzrok pada helikoptera, ali da se ne može potvrditi da li je neko stradao, prenio je Rojters.
IRNA ja objavila da je Raisi letio u helikopteru Bell 212 američke proizvodnje.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei izjavio je juče da narod ne treba da brine, ni da bude uznemiren. "Neće biti potresa u iranskim državnim poslovima", rekao je Hamnei, kako piše Rojters.
Iranska državna televizija prvobitno je objavila da prvi izvještaji pokazuju da je helikopter imao grubo prizemljenje. Državna novinska agencija IRNA je javila da su u helikopteru, osim Raisija i ministra, bili i lokalni zvaničnici.
Iranski ministar unutrašnjih poslova ranije juče je potvrdio da je jedan od tri helikoptera u konvoju u kojem je bio Raisi imao grubo prizemljenje. Naveo je i da je spasilačkim ekipama loše vrijeme otežalo put do lica mjesta.
Objavljen je i video iz područja gdje je došlo do incidenta.
Više od dvadeset potpuno opremljenih timova za potragu i spasavanje, uključujući dronove i pse tragače, poslato je u područje gdje je došlo do incidenta. Iranske oružane snage su takođe rasporedile jedinice komandosa i specijalne snage da pomognu u potrazi, prenosi IRNA.
Zbog neravnog terena u regionu i teških vremenskih uslova, posebno guste magle u tom području, operacija potrage i spasavanja mogla bi da potraje, rekao je reporter te novinske agencije.
Državna televizija je objavila snimke vjernika koji se mole za zdravlje Raisija nakon izvještaja o incidentu.
Raisi je bio na granici sa Azerbejdžanom kako bi otvorio branu Kiz-Kalasi, zajednički projekat. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, koji se sastao sa Raisijem na tom događaju, ponudio je pomoć u spasavanju, prenio je Rojters.
Susjedne zemlje su izrazile zabrinutost i ponudile pomoć u akciji spasavanja. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik SAD Džo Bajden obaviješten o izvještajima o nesreći.
Evropska unija je na molbu iranskih vlasti aktivirala uslugu satelitskog mapiranja, izjavio je evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič.
Služba za upravljanje vanrednim situacijama Kopernikus obezbjeđuje usluge mapiranja zasnovane na satelitskim snimcima.
"Želim da prenesem najbolje želje našem susjedu, prijatelju i bratskom iranskom narodu i vladi, i nadam se da ću uskoro dobiti dobre vijesti od gospodina Raisija i njegove delegacije," objavio je turski predsjednik Tajip Erdogan na platformi X.
Turska šalje opremu za potragu i spasavanje kako bi pomogla u pronalaženju iranskog predsjednika i ministra spoljnih poslova, prenosi "Gardijan".
Saudijska Arabija i Katar su takođe objavili saopštenja nudeći pomoć Iranu.
"Rusija je spremna da pruži svu neophodnu pomoć u potrazi za nestalim helikopterom i istrazi o razlozima incidenta“, napisala je portparolka ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na Telegramu.
Iračka vlada je u saopštenju navela da je naložila svom ministarstvu unutrašnjih poslova, Crvenom polumjesecu i drugim relevantnim organima da ponude pomoć Iranu u misiji potrage.
Ujedinjene nacije su saopštile da generalni sekretar Antonio Gutereš "sa zabrinutošću prati izvještaje o incidentu sa avionom iranskog predsjednika Raisija. On se nada da su predsjednik i njegova pratnja bezbjedni“.
Prema članu 131 ustava Islamske Republike, u slučaju smrti predsjednika, dužnost preuzima prvi potpredsjednik, uz potvrdu vrhovnog vođe. Savjet koji čine prvi potpredsjednik, predsjednik parlamenta i šef pravosuđa mora da organizuje izbore za novog predsjednika u roku ne dužem od 50 dana.
Prema sadašnjem rasporedu, predsjednički izbori su planirani za 2025. godinu.
Nesreća se dogodila u trenutku sve većeg nezadovoljstva u Iranu zbog niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza, piše Rojters. Iranski klerikalni vladari suočavaju se sa međunarodnim pritiskom zbog spornog nuklearnog programa Teherana i sve dubljih vojnih veza s Rusijom tokom rata u Ukrajini.
Ko je Mohamad Mokber, za kojeg se očekuje da će postati privremeni predsjednik Irana?
Iranski potpredsjednk Mohamad Mokber postaće najvjerovatnije privremeni predsjednik zemlje koji će pomoći u organizaciji predsjedničkih izbora koji bi trebalo da se održe u roku od 50 dana od smrti predsjednika.
Rođen 1. septembra 1955. Mokber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneiju. Mokber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika. Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali da ruskoj vojsci isporuče rakete zemlja-zemlja i više dronova, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme.
Mokber je ranije bio šef Setada, investicionog fonda povezanog sa vrhovnim liderom. Evropska unija je 2010. uključila Mokbera na listu pojedinaca i entiteta koje je sankcionisala zbog navodne umiješanosti u "aktivnosti nukleranih ili balističkih projektila". Dvije godine kasnije skinula ga je sa liste.
Ministarstvo finansija SAD je 2013. dodalo Setad i 37 kompanija koje je on nadgledao na listu sankcionisanih subjekata, piše Gardijan. Setad je osnovan prema naredbi koju je izdao osnivač Islamske republike, Hamneijev prethodnik, ajatolah Ruholah Homeini. Naređivao je pomoćnicima da prodaju i upravljaju imovinom koja je navodno napuštena u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i većinu prihoda usmjerave u dobrotvorne svrhe.
Bonus video: