Palestinski ministar spoljnih poslova Rijad Malki pohvalio je današnju odluku Međunarodnog suda pravde (MSP) da izraelsko prisustvo na okupiranim palestinskim teritorijama i politiku njihovog naseljavanja označi nezakonitim.
"MSP je ispunio zakonske i moralne obaveze ovom istorijskom odlukom. Sve države sada moraju podržavati jasne obaveze: nema pomoći, nema saučesništva, nema novca, nema oružja, nema trgovine, nema ničega. Nema akcije ni jedne vrste da se podrži izraelska ilegalna okupacija", rekao je Malki.
On je bio u sudnici kada je pročitano mišljenje sudskog vijeća i predstavlja Palestinsku upravu u Međunarodnom sudu pravde i drugim sudovima UN.
Palestinska uprava kontroliše djelove Zapadne obale koja je pod izraelskom okupacijom.
Njene snage su istjerane iz Gaze kada je Hamas silom preuzeo vlast 2007. godine i tamo nemaju nikakvu moć.
Husein Šeik, zvaničnik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) je mišljenje suda označio "istorijskom pobjedom za prava palestinskog naroda i njihovo pravo na samoopredeljenje".
On je dodao da međunarodna zajednica mora da sluša šta je sud odlučio i da izvrši pritisak na Izrael da okonča okupaciju.
(BETA)
Američki državni sekretar, Entoni Blinken, rekao je da je dugo traženo primirje između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas na vidiku, rekavši da se pregovarači "kreću ka liniji cilja".
"Ostaju neka pitanja koja treba da se riješe, o kojima treba pregovarati. Upravo to radimo", rekao je Blinken za Aspen bezbjednosni forum u Koloradu, javlja Rojters.
Izraelski premijer, Benjamin Netanjahu, rekao je da se jevrejski narod ne može smatrati okupatorima u svojoj istorijskoj domovini, kao odgovor na odluku Svjetskog suda u kojoj se kaže da su izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali kršenje međunarodnog prava, prenosi Rojters.
"Nijedna lažna odluka u Hagu neće iskriviti ovu istorijsku istinu, kao što se ne može osporiti legalnost izraelskog naseljavanja na svim teritorijama naše domovine", rekao je Netanjahu.
Najviši sud Ujedinjenih nacija presudio je da izraelske politike naseljavanja i korišćenja prirodnih resursa na okupiranim palestinskim teritorijama krše međunarodno pravo.
Međunarodni sud pravde je rekao da je "preseljenje izraelskih naseljenika na Zapadnu obalu i Jerusalim, kao i održavanje njihovog prisustva, suprotno članu 49. četvrte Ženevske konvencije".
Panel od 15 sudija iz cijelog svijeta takođe je ocijenio da je korišćenje prirodnih resursa "neusaglašeno" sa obavezama Izraela prema međunarodnom pravu kao okupacione sile, prenosi Gardijan.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Navaf Salam čitao je cijelo mišljenje suda na sjednici danas za koju se očekivalo da traje oko sat vremena.
Izrael je sprovodi vojnu akciju u Gazi od napada koji je predvodio Hamas u južnom Izraelu u oktobru.
U zasebnom slučaju, Međunarodni sud pravde (MSP) razmatra tvrdnju Južne Afrike da izraelska kampanja u Gazi predstavlja genocid, što Izrael žestoko negira.
Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Istočni Jerusalim i Pojas Gaze u Šestodnevnom ratu 1967. godine. Palestinci traže sve tri oblasti za nezavisnu državu.
Izrael smatra Zapadnu obalu spornom teritorijom čija bi budućnost trebalo da se riješi pregovorima. Naseljavao je ljude u naselja kako bi učvrstio svoju kontrolu. Anektirao je Istočni Jerusalim, što nije međunarodno priznato, dok se povukao iz Gaze 2005. godine, ali je zadržao blokadu teritorije nakon što je Hamas preuzeo vlast 2007. godine. Međunarodna zajednica generalno smatra sve tri oblasti okupiranim teritorijama.
Na saslušanjima u februaru, tadašnji palestinski ministar spoljnih poslova Riad Malki optužio je Izrael za aparthejd i pozvao MSP da proglasi da je izraelska okupacija teritorija koje traže Palestinci nelegalna i da mora odmah i bezuslovno prestati kako bi bilo koja nada za budućnost dvije države preživela. Izrael, koji inače smatra UN i međunarodne sudove nepravednim i pristrasnim, nije poslao pravni tim na saslušanja.
Podnio je pisane komentare, rekavši da su pitanja postavljena sudu pristrasna i da "ne prepoznaju pravo i dužnost Izraela da zaštiti svoje građane", da se bave pitanjima izraelske bezbjednosti ili da priznaju izraelsko-palestinske sporazume o pregovorima o pitanjima, uključujući "stalni status teritorije, bezbednosne aranžmane, naselja i granice".
Palestinci su iznijeli argumente u februaru zajedno sa 49 drugih nacija i tri međunarodne organizacije.
Generalna skupština UN glasala je velikom većinom u decembru 2022. godine da zatraži savjetodavno mišljenje MSP-a. Izrael se žestoko protivio tom zahtjevu koji su promovisali Palestinci. Pedeset zemalja je bilo uzdržano od glasanja.
Izrael je izgradio više od 100 naselja, prema grupi za nadzor protiv naseljavanja Peace Now. Populacija naseljenika na Zapadnoj obali porasla je za više od 15% u proteklih pet godina na više od 500.000 Izraelaca, prema pro-naseljeničkoj grupi.
Izrael takođe smatra cijeli grad Istočni Jerusalim svojom prijestonicom. Dodatnih 200.000 Izraelaca živi u naseljima izgrađenim u Istočnom Jerusalimu, koje Izrael smatra kvartovima svoje prijestonice. Palestinski stanovnici grada suočavaju se sa sistematskom diskriminacijom, što im otežava izgradnju novih domova ili proširenje postojećih.
Međunarodna zajednica smatra sva naselja ilegalnim ili preprekom za mir, budući da su izgrađena na teritorijama koje Palestinci traže za svoju državu.
Nije prvi put da je od MSP-a zatraženo da iznese svoje pravno mišljenje o izraelskim politikama. Prije dvije decenije, sud je presudio da je izraelska barijera na Zapadnoj obali "suprotna međunarodnom pravu". Izrael je bojkotovao te postupke, rekavši da su politički motivisani.
Izrael kaže da je barijera mjera bezbjednosti. Palestinci kažu da struktura predstavlja otimanje zemlje jer često ulazi duboko u Zapadnu obalu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je blokirao planove za osnivanje poljske bolnice u Izraelu za bolesnu i ranjenu djecu iz Gaze, javljaju agencije.
Ministar odbrane Izraela Joav Galant je najavio početkom ove nedjelje osnivanje bolnice kao privremene mjere da se obezbijedi liječenje dok je granični prelaz Rafa između Gaze i Egipta zatvoren za civile.
U četvrtak je u kabinetu izraelskog premijera rečeno da on nije odobrio bolnicu na teritoriji Izraela i da se taj plan neće realizovati.
Od početka rata u oktobru prošle godine bilo je mnogo upozoravajućih izvještaja i izazvana je zabrinutost u međunarodnoj zajednici o posljedicama po djecu i broju onih koji su zadobili teške povrede, podsjeća BBC.
Galant je rekao da bi privremena bolnica bila korišćena za najhitnije humanitarne potrebe dok se ne uspostavi stalan sistem za evakuaciju i liječenje bolesne djece.
On je rekao da bi u bolnicu bili primljeni djeca obolela od karcinoma, dijabetesa i ona s ortopedskim povredama.
Međutim, u saopštenju Netanjahuovog kabineta je navedeno da on "ne odobrava osnivanje bolnice za stanovnike Gaze na izraelskoj teritoriji i zato ona neće biti osnovana".
Jedan izraelski zvaničnik izjavio je za Frans pres, pod uslovom da ostane anoniman, da je Ministarstvo odbrane Izraela zatražilo od kabineta premijera da ubrza evakuaciju pacijenata iz Gaze pre dvije nedelje.
Odgovora nije bilo, pa je ministar naredio vojsci osnivanje bolnice na teritoriji Izraela kao hitno rješenje za bolesnu djecu, rekao je isti izvor.
Netanjahuov vojni sekretar general major Roman Gofman je izjavio za portal Ynet njuz da nije bilo dovoljno napretka u stvaranju koridora za transport bolesnih i ranjenih stanovnika Gaze u druge zemlje i da zato neće biti ni bolnice.
Ta epizoda je najnoviji znak napetosti u Vladi Izraela koja traje već nekoliko mjeseci, komentariše BBC.
U maju je Galant, iz Netanjahuove konzervativne partije Likud, otvoreno izrazio nezadovoljstvo što Vlada nije donijela planove o upravljanju Gazom poslije rata.
U junu je bivši šef izraelske vojske Beni Ganc iz opozicione centrističke stranke Nacionalno jedinstvo napustio ratni kabinet u znak protesta zbog Netanjahuovog vođenja rata.
(BETA)
Izraelska vojska je danas saopštila da je sve više znakova da je vođa vojnog krila Hamasa Muhamed Deif poginuo u prošlonedjeljnom napadu Izraela na Pojas Gaze.
U tom napadu prošle subote na logor Al-Mavasi, u području koje je Izrael proglasio "humanitarnom zonom", poginula su 92 Palestinca, a ranjeno više od 300, sudeći po podacima Hamasa, vladajućeg u Pojasu Gaze koji je pod opsadom i baražnom vatrom od početka rata protiv Izraela prije više od devet mjeseci.
Izrael je potvrdio da su meta napada bili Deif, vođa Brigada Izadin al-Kasam i Rafa Salama, komandir vojnog krila Hamasa u Kan Junisu, na jugu Pojasa, koje je predstavio kao organizatore napada na izraelsko tlo 7. oktobra prošle godine, kojim su počela neprijateljstva.
Od tada se izraelska vojska oprezno izjašnjavala o sudbini Muhameda Deifa.
"Ima sve više i više znakova koji sugerišu da je bila uspješna eliminacija (Muhameda) Deifa", rekao je danas novinarima izraelski vojni portparol, kontra-admiral Daniel Hagari.
Dodao je da Hamas krije šta se dogodilo Deifu.
"Mi ćemo to razjasniti, potvrditi i otkriti istinu", rekao je portparol.
Vojni lider Hamasa i Rafa Salama čiju je smrt Izrael već potvrdio, "sjedeli su jedan pored drugog u vrijeme napada", objasnio je izraelski vojni portparol.
U iznenadnom napadu komandosa Hamasa koji su se 7. oktobra ubacili na jug Izraela ubijeno je 1.195 ljudi, najviše civila, po podacima Frans presa zasnovanim na izraelskim informacijama.
Izrael je u odgovoru na oktobarski napad Hamasa pokrenuo vojnu ofanzivu u kojoj je razoren Pojas Gaze i do sada ubijeno 38.848 ljudi, uglavnom civila, po podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja.
(BETA)
Bonus video:
