Nikolas Maduro je krenuo u ofanzivu nakon sumnji da je pokrao prošlonedjeljne predsjedničke izbore, što je Venecuelu gurnulo u previranja i diplomatsku izolaciju, optužujući krajnje desničarsku zavjeru koju predvode “perverzni” politički neprijatelji kao uzrok nemira.
Obraćajući se stranim novinarima u predsjedničkoj palati u Karakasu - dok je međunarodna osuda navodno namještenih izbora rasla - autoritarni lider Venecuele je zauzeo prkosan stav.
Maduro je kritikovao Edmunda Gonzaleza Urutiu, predsjedničkog rivala kojeg tvrdi da je pobijedio, kao i konzervativnu liderku opozicije Mariju Korinu Mačado, prenosi Gardijan.
“Sada se suočavamo možda sa najkriminalnijim pokušajem preuzimanja vlasti koji smo ikada vidjeli. Sve ovo predvodi perverzni duo koji mora da preuzme odgovornost”, rekao je Maduro, koji je naredio bezbjednosnim snagama da izađu na ulice i pozvao građane da prijave demonstrante putem vladine aplikacije.
Gonzalez i Mačado tvrde da je njihova kampanja ostvarila veliku pobjedu usred široko rasprostranjenog bijesa zbog ekonomskog propadanja Venecuele tokom jedanaestogodišnje Madurove vladavine i migracione krize koja je natjerala osam miliona građana da odu u inostranstvo. Ali Maduro je proglasio pobjedu - za sada bez pružanja dokaza - što je izazvalo ulične proteste i talas međunarodnih kritika, uključujući i one od lidera latinoameričke ljevice.
U utorak je Karter centar - prodemokratska grupa koju je Madurova administracija pozvala da prati izbore i koju je prethodno hvalila - dodala svoj glas horu nezadovoljstva, tvrdeći da se glasanje ne može "smatrati demokratskim".
"Venecuelanski izborni proces nije ispunio međunarodne standarde izbornog integriteta u nijednoj svojoj fazi i prekršio je brojne odredbe sopstvenih nacionalnih zakona", saopštila je grupa, osuđujući "potpuni nedostatak transparentnosti u objavljivanju rezultata" od strane vladinog izbornog vijeća. Vijeće je pokazalo "jasnu pristrasnost u korist aktuelne vlasti" tokom izbornog procesa, tvrdila je grupa.
Tokom konferencije za novinare u srijedu, portparol Bijele kuće Džon Kirbi rekao je da su SAD "ozbiljno zabrinute zbog subverzije demokratskih normi" i izvještaja o nasilju i žrtvama među demonstrantima. "Naše strpljenje i ono međunarodne zajednice se bliži kraju", rekao je Kirbi.
Brajan Nikols, pomoćnik američkog državnog sekretara za zapadnu hemisferu, pozvao je Madura i strane vlade da priznaju Gonzaleza kao pobjednika, rekavši na sastanku Organizacije američkih država da je razlog zašto venecuelanska izborna vlast još uvijek nije pružila detaljne rezultate glasanja je ili zato što ne želi da pokaže da je Gonzales pobijedio ili zato što joj treba vremena da falsifikuje rezultate.
Ljevičarski predsjednik Kolumbije, koji ima dobar odnos s Madurom, priznao je da postoje "ozbiljne sumnje" u vezi sa rezultatom.
Maduro je odbacio takva pitanja u srijedu tokom dva susreta sa novinarima. Govoreći u ogromnom atrijumu venecuelanskog brutalističkog Vrhovnog suda, gdje je Maduro najavio da će podijeliti podatke o izborima sa zvaničnicima, predsjednik je osudio ono što je nazvao "kriminalnim napadom" osmišljenim da sruši njegovu administraciju i izazove građanski rat.
Kasnije, tokom susreta sa stranim novinarima u strogo čuvanoj palati Miraflores, Maduro je rekao da se nada da će Gonzalez i Mačado biti zatvoreni. "Ovi ljudi moraju biti zatvoreni", rekao je dok se stotine pristalica okupilo napolju.
"Ako me pitate šta bi trebalo da se dogodi sa kukavičkim i kriminalnim Gonzalesom i fašistom iz kriminalne ultra-desnice po imenu Mačado, rekao bih kao šef države da mora biti pravde", dodao je Maduro.
Maduro je tvrdio da je pokušaj da se on ukloni sa vlasti dio globalnog ekstremno desničarskog pokreta koji uključuje političare poput argentinskog predsjednika Havijera Mileia, predsjednika El Salvadora Najida Bukelea, bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara, španske partije Vox i milijardera vlasnika društvene mreže X Ilona Maska.
"Suočavamo se sa nasilnom, fašističkom i kriminalnom kontra-revolucijom", izjavio je nasljednik bivšeg predsjednika Huga Čaveza, obećavajući da će se oduprijeti - ako bude potrebno silom.
"Venecuela neće pasti u ruke fašista, kriminalaca i imperijalista. Želimo da nastavimo putem koji je Čavez zacrtao. Ali ako nas sjevernoamerički imperijalizam i kriminalni fašisti primoraju, neću oklijevati da pozovem narod na revoluciju sa drugačijim karakteristikama", rekao je.
Uprkos njegovom prkosu, posmatrači kažu da Madurova pozicija ostaje nesigurna i politička budućnost Venecuele duboko neizvjesna.
“On računa na to da će moći da izdrži dok se ljudi ne umore od demonstracija. Problem je što je zemlja u spirali smrti i nema šanse da će se ekonomija moći oporaviti bez legitimiteta koji dolazi iz poštenih izbora", rekla je Sintija Arnson, ugledna saradnica Wilson Centra, za Associated Press.
Ulice Karakasa su bile jezivo tihe u srijedu jer su mnogi stanovnici odlučili da ostanu kod kuće iz straha od daljih turbulencija ili represije. Većina prodavnica i preduzeća oko predsjedničke palate je bila zatvorena i dugi redovi bezbjednosnih snaga na motociklima su viđeni kako patroliraju uglavnom praznim ulicama grada.
Prema vladinim podacima, više od 1.000 ljudi je pritvoreno tokom represije nakon izbora. Grupa za ljudska prava Foro Penal kaže da je 11 ljudi ubijeno i da je potvrđeno 429 hapšenja.
U međuvremenu, južnoamerička zemlja postaje sve više odsječena od svijeta iz dana u dan, dok međunarodni pritisak raste. Letovi do i iz Paname, Dominikanske Republike i Perua su sada obustavljeni od strane venecuelanskih vlasti kao odgovor na kritike izbora od strane vlada tih zemalja.
U utorak, Peru je postao prva zemlja koja je zvanično priznala Gonzalesa kao novoizabranog predsjednika Venecuele. Ali u srijedu, Maduro je obećao da njegov rival "nikada, nikada" neće preuzeti vlast.
Bonus video:
