Američki predsjednik Džozef Bajden kazao je da očekuje da će Iran "preskočiti" uzvratni napad na Izrael ako se postigne sporazum o prekidu vatre u Gazi, prenosi Rojters.
Izraelska vojska koristi civile kao žive štitove tokom vojnih operacija u Pojasu Gaze i naređuje im da idu u tunele i kuće ne bi li proverili da li ima podmetnutih bombi, piše danas list "Harec".
"Bolje je da oni eksplodiraju nego vojnici", citirao je jedan vojnik za taj izraelski list svog komandira koji je odobrio takvu praksu.
"Harec" prenosi izjave nekoliko vojnika koji su bili svjedoci taktike navodno redovno korišćene u Gazi.
U novinskom izvještaju se dodaje da IDF ( Izraelske odbrambene snage) ne koriste osumnjičene teroriste već nevine civile koje su pritvorili baš da bi ih tako iskoristili.
U odgovoru na pisanje "Hareca" IDF nisu, kako se čini, porekle pomenutu praksu.
Rečeno je da je to zabranjeno, te da je tako objašnjeno vojnicima i da se optužbe istražuju.
U izraelskoj vojnoj ofanzivi na Pojas Gaze ubijeno je od 7. oktobra prošle godine najmanje 39.929, a ranjeno 92.240 Palestinica, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo zdravlja.
U protekla 24 sata ubijeno je 32 i ranjeno 88 Palestinaca, dodaje se u saopštenju.
(Beta)
Hamas je danas ispalio dvije rakete na izraelski grad Tel Aviv, prvi put poslije nekoliko mjeseci, a u izraelskim vazdušnim napadima je ubijeno najmanje 19 Palestinaca u Gazi, prenosi agencija Rojters navodeći da se ovo događa dok posrednici imaju cilj da nastave pregovore o prekidu vatre kasnije ove nedjelje.
Nema izvještaja o žrtvama u Izraelu.
Iz Gaze su ispaljene dvije rakete, saopštila je izraelska vojska, od kojih je jedna pala u more, a druga nije stigla do izraelske teritorije.
Hamasovo vojno krilo je u saopštenju navelo: "Bombardovali smo grad Tel Aviv i njegova predgrađa sa dvije rakete 'M90' kao odgovor na cionističke masakre nad civilima i namjerno raseljavanje našeg naroda."
U izraelskim vazdušnim napadima u utorak je ubijeno 19 Palestinaca u centralnom i južnom pojasu Gaze, saopštili su ljekari.
Hamas je posljednji put tvrdio da je ispalio rakete na Tel Aviv u maju.
U jednom napadu je poginulo šest osoba u Deir Al-Balahu, uključujući majku i njene kćerke bliznakinje, četvorodnevne bebe, dok je još sedam Palestinaca ubijeno u napadu na kuću u obližnjem kampu Al-Bureidž.
Četiri osobe su poginule u dva odvojena napada na kamp Al-Magazi u centralnom pojasu Gaze i Rafu na jugu, a dvije su ubijene u napadu na kuću u naselju Šeik Radvan u gradu Gazi na sjeveru, saopštili su ljekari.
Izraelska vojska i pokreti Islamski džihad i Hamas saopštili su da se bore u nekoliko oblasti Gaze.
Izraelska vojska saopštila je da je ubila palestinske naoružane napadače i demontirala vojne strukture u Kan Junisu, locirala oružje i eksploziv u Rafi i pogodila raketne bacače i snajperske stubove u centralnoj Gazi.
Izraelska vojska je danas potvrdila da je raketa ispaljena iz Gaze ka centralnom dijelu Izraela pala u Sredozemno more.
Druga ispaljena raketa navodno nije ni preletjela granicu i pala je unutar palestinske teritorije, dodaje se u vojnom saopštenju.
Hamas je prethodno objavio da je ispalio dvije dugometne rakete, u prvom napadu na centralni dio Izraela od kraja maja, prenose izraelski mediji.
Stanovnici tog područja i novinar Frans presa su rekli da su čuli eksploziju.
Sirene za protivraketnu odbranu se nisu oglasile jer rakete nisu letjele ka naseljenim područjima, saopšteno je.
(Beta)
Samo dogovor o prekidu vatre u Gazi, koji bi proizašao iz koji se očekuju ove sedmice, spriječio bi Iran da ne uzvrati direktnim napadom na Izrael zbog atentata na lidera Hamasa, Ismaila Hanijea, na njegovom tlu, rekla su trojica visokih iranskih zvaničnika za Rojters
Iran je obećao oštar odgovor na Hanijeovo ubistvo, koje se dogodilo dok je boravio u Teheranu krajem prošlog mjeseca, a za koje je okrivio Izrael. Izrael nije ni potvrdio ni demantovao svoju umiješanost. Američka mornarica je rasporedila ratne brodove i podmornicu na Bliski istok kako bi ojačala izraelsku odbranu.
Jedan od izvora, visoki iranski bezbjednosni zvaničnik, rekao je da će Iran, zajedno sa saveznicima poput Hezbolaha, pokrenuti direktan napad ako pregovori o Gazi ne uspiju ili ako ocijeni da Izrael odugovlači s pregovorima. Izvori nisu rekli koliko dugo će Iran čekati da pregovori napreduju prije nego što odgovori.
S obzirom na povećan rizik od šireg rata na Bliskom istoku nakon ubistava Hanijea i komandanta Hezbolaha Fuada Šukra, Iran je posljednjih dana bio uključen u intenzivan dijalog sa zapadnim zemljama i SAD-om o načinima kalibriranja odmazde, rekli su izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
U komentarima objavljenim u utorak, američki ambasador u Turskoj potvrdio je da Vašington traži od saveznika da pomognu u uvjeravanju Irana da smanji tenzije. Tri regionalna vladina izvora opisala su razgovore sa Teheranom kako bi se izbjegla eskalacija prije pregovora o prekidu vatre u Gazi, koji bi trebalo da počnu u četvrtak u Egiptu ili Kataru.
"Nadamo se da će naš odgovor biti tempiran i izveden na način koji neće ugroziti potencijalni prekid vatre", saopštila je iranska misija pri UN-u u petak. Iransko ministarstvo vanjskih poslova danas je saopštilo da pozivi na suzdržanost "protivrječe principima međunarodnog prava."
Iran, kako su rekla dva izvora, razmatra mogućnost slanja predstavnika na pregovore o prekidu vatre, što bi bio prvi takav slučaj otkako je rat u Gazi počeo.
Predstavnik ne bi direktno prisustvovao sastancima, ali bi učestvovao u zakulisnim razgovorima "kako bi održao diplomatsku komunikaciju" sa SAD-om dok pregovori traju. Zvaničnici u Vašingtonu, Kataru i Egiptu nisu odmah odgovorili na pitanja o tome da li će Iran igrati indirektnu ulogu u pregovorima.
Dva visoka izvora bliska libanskom Hezbolahu rekli su da će Teheran dati šansu pregovorima, ali da neće odustati od namjere da uzvrati.
Prekid vatre u Gazi dao bi Iranu pokriće za manji "simbolični" odgovor, rekao je jedan od izvora.
"Bez ikakvog prigovora na zločine cionističkog režima (Izraela), izjava E3 (Francuska, Njemačka i Velika Britanija) drsko zahtijeva od Irana da ne odgovori na kršenje svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", kazao je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova, Naser Kanani, prenosi Gardijan.
Kanani je naglasio da je Teheran odlučan u odvraćanju Izraela i pozvao Pariz, Berlin i London da "konačno zauzmu stav protiv rata u Gazi i ratnohuškačke politike Izraela".
"Neaktivnost Savjeta bezbjednosti UN-a i široka politička i vojna podrška zapadnih vlada cionističkom režimu glavni su faktori iza regionalnog širenja krize u Gazi", dodao je.
Izraelske snage ubile su 18-godišnjeg Palestinca tokom racija u utorak u zoru u gradovima Ramala i Al Bireh na Zapadnoj obali, saopštili su bolnički izvori, dok nasilje na okupiranoj teritoriji i dalje tinja, prenosi Rojters.
Izraelska vojska nije odmah mogla da potvrdi informacije koje su dali ljekari iz Palestinskog medicinskog kompleksa u Ramali.
Nasilje na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu već je bilo u porastu prije izbijanja rata u Gazi, ali se od tada intenziviralo, sa pojačanim izraelskim vojnim racijama, nasiljem doseljenika i palestinskim napadima na ulicama.
Izraelske snage ubile su najmanje 620 Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu od početka rata u Gazi, prema podacima palestinskog ministarstva zdravlja.
Iransko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u utorak da pozivima Francuske, Njemačke i Velike Britanije prema Izraelu "nedostaje politička logika i da su u suprotnosti s principima međunarodnog prava".
Te tri evropske zemlje objavile su u ponedjeljak saopštenje u kojem pozivaju Iran i njegove saveznike da se uzdrže od napada na Izrael poslije ubistva u Teheranu Ismaila Hanijea, političkog vođe palestinske grupe Hamas, koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Teheran i njegovi saveznici Hamas i libanska šiitska grupa Hezbolah optužili su Izrael za ubistvo Hanijea. Izraelska vlada nije preuzela odgovornost.
"Bez ikakvih primjedbi na zločine cionističkog režima (Izrael), izjava E3 drsko zahtijeva od Irana da ne odgovara na kršenje njegovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", rekao je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani.
Kanani je rekao da je Teheran odlučan da odvrati Izrael od daljih napada i pozvao Pariz, Berlin i London da "jednom zauvijek ustanu protiv rata u Gazi i ratnog huškanja Izraela".
Sjedinjene Američke Države saopštile su u ponedjeljak da se slažu s procjenama obavještajnih službi da bi Iran ili njegovi saveznici na Bliskom istoku mogli da "napadnu Izrael već ove nedjelje" i pozvale Teheran da "odustane" od stalnih prijetnji Izraelu.
Portparol za nacionalnu bezbjednost SAD Džon Kirbi rekao je novinarima da je predsjednik Džo Bajden razgovarao s liderima ključnih saveznika kako bi razmotrili situaciju i rekao da Vašington ozbiljno shvata izveštaje da bi Iran uskoro mogao da napadne Izrael kao odmazdu za ubistvo Hanijea.
Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije u ponedjeljak su se založili za nastavak pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze bez daljeg odlaganja i upozorili Iran i njegove saveznike da ne izazivaju "dalju eskalaciju" sukoba na Bliskom istoku.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc i britanski premijer Kir Starmer pozvali su Iran i njegove saveznike da se "uzdrže od napada koji bi dodatno eskalirali regionalne tenzije i ugrozili mogućnost dogovora o prekidu vatre i oslobađanju talaca".
Šolc i Starmer su u odvojenim telefonskim razgovorima pozvali iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana da izbjegne eskalaciju vojnih tenzija u regionu, saopštile su njihove kancelarije.
Pezeškijan je poslije razgovora sa Šolcom, kako je prenijela zvanična iranska novinske agencije IRNA, rekao da Iran, "iako pozdravlja proširenje interakcija sa svim zemljama i naglašava potrebu za rješavanjem problema kroz pregovore, neće popustiti pod pritiskom, sankcijama, maltretiranjem i agresijom".
(Radio Slobodna Evropa)
Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su da su saglasne sa procjenama obavještajnih službi da bi Iran, ili njegovi saveznici na Bliskom istoku mogli da napadnu Izrael već ove sedmice i pozvale su Teheran da odustane od stalnih prijetnji Izraelu.
Portparol za nacionalnu bezbjednost SAD-a Džon Kirbi kazao je novinarima da je američki predsjednik Džo Bajden razgovarao s liderima ključnih saveznika kako bi razmotrili situaciju i rekao da Vašington ozbiljno shvata izvještaje da bi Iran uskoro mogao da napadne Izrael kao odmazdu za ubistvo političkog lidera Hamasa Ismaila Hanija.
Iran krivi Izrael za ubistvo Hanijea i obećao je osvetu, što je izazvalo strah od šireg rata na Bliskom istoku.
"Moramo da budemo spremni za ono što bi moglo da bude značajan skup napada, zbog čega smo, opet, povećali kapacitete naših snaga u regionu, čak i u poslednjih nekoliko dana", rekao je Kirbi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On je naveo da imaju značajne snage u regionu.
“Promijenili smo nešto u toj poziciji u posljednjih nekoliko dana. Predsjednik je uvjeren da imamo na raspolaganju mogućnosti da pomognemo u odbrani Izraela", dodao je Kirbi.
Pentagon je pojačao svoje snage na Bliskom istoku u jeku porasta tenzija dok je Vašington ponovio podršku svom dugogodišnjem savezniku Izraelu.
Bijela kuća je, u zajedničkoj izjavi sa Francuskom, Italijom, Njemačkom i Velikom Britanijom, navela da su izrazili podršku odbrani Izraela od iranske agresije i napada terorističkih grupa koje podržava Iran.
"Pozvali smo Iran da odustane od stalnih prijetnji vojnim napadom na Izrael i razgovarali smo o ozbiljnim posljedicama po regionalnu bezbjednost ako dođe do takvog napada", dodaje se u saopštenju.
Njemački kancelar Olaf Šolc i britanski premijer Kir Starmer u odvojenim telefonskim razgovorima pozvali su iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana da izbegne eskalaciju vojnih tenzija u regionu, saopštile su njihove kancelarije.
Vašington nema diplomatske odnose s Teheranom.
Pezeškijan je poslije razgovora sa Šolcom, kako je prenijela zvanična iranska novinske agencije IRNA, rekao da Iran, iako pozdravlja proširenje interakcija sa svim zemljama i naglašava potrebu za rešavanjem problema kroz pregovore, neće popustiti pod pritiskom, sankcijama, maltretiranjem i agresijom.
Umjesto toga, kako je dodao, smatra da ima pravo da odgovori agresorima na osnovu međunarodnih pravila.
U zajedničkom saopštenju zapadnih zemalja se takođe navodi da je izražena puna podršku tekućim naporima za deeskalaciju tenzija i postizanje sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi.
Takođe je izražena podrška zajedničkom pozivu Bajdena, egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija i katarskog šeika Amira Tamima bin Hamada al-Tanija da se pregovori kasnije ove sedmice obnove sa ciljem da se sporazum zaključi što je prije moguće i naglašeno da nema više vremena za gubljenje.
"Sve strane moraju da ispune svoje obaveze. Osim toga, potrebna je nesmetana dostava i distribucija pomoći (u Pojasu Gaze)", navodi se u saopštenju.
U izraelskoj vazdušnoj i kopnenoj ofanzivi u Pojasu Gaze, prema zdravstvenim zvaničnicima Hamasa, ubijeno je više od 38,9 hiljada ljudi.
Izrael je pokrenuo akciju nakon što su ekstremisti Hamasa 7. oktobra upali na jug Izraela i, prema izraelskim podacima, ubili oko 1,2 hiljade ljudi i uzeli više od 250 osoba za taoce.
(MINA)
Bonus video:
