U Kini je nezaposlenost mladih dostigla dramatičnu stopu. Dio razloga je koncentracija na moderne tehnologije i vještačku inteligenciju koji ne traže mnogo radnika. A i mnogi mladi više ne jure „kineski san“.
Kada je stopa nezaposlenosti mladih u Kini dostigla rekordnih 21,3 posto prošle godine, Peking je uradio ono što autoritarne vlade rade kad god neugodna istina ispliva na vidjelo — prestao je da objavljuje podatke.
Poslije šest mjeseci podešavanja metodologije, Nacionalni biro za statistiku Kine isključio je studente iz podataka i eto — do decembra nezaposlenost među mladima pala je za skoro trećinu.
Ipak, uljepšavanje podataka nije riješilo problem. U julu, nekoliko mjeseci nakon što su brojke bile niske, broj mladih koji su nezaposleni ponovo je naglo porastao, i to za trećinu - na 17,1 posto.
Đijaju Li iz Singapura, viša saradnica u savjetodavnoj firmi za javne politike Global Counsel, rekla je za DW da su čak i prethodni podaci isključili milione radnika iz ruralnih područja koji, kako je navela, „imaju veće izazove u obezbjeđivanju stalnog zaposlenja“ nego oni u urbanim centrima.
„Zvanične brojke ne prikazuju stvarnu situaciju na terenu. Čak i nakon sumnjivih metodoloških revizija, brojke i dalje rastu, naglašavajući ozbiljnost problema“, rekla je Li.
Iako kineska ekonomija više ne raste dvocifrenom godišnjom stopom, kao što je to činila početkom milenijuma, azijski gigant i dalje je projektovan da raste pet posto ove godine, što je brojka o kojoj većina zapadnih zemalja može samo da sanja.
Dakle, pitanje se samo nameće – zašto Kina ne može da stvori dovoljno poslova za otprilike dvanaest miliona diplomaca i milione drugih koji svake godine napuštaju škole i ulaze na tržište rada?
Pritisak države
Krivicu treba svaliti na strukturne probleme, pandemiju, spor oporavak ekonomije poslije nje, kao i trgovinske napetosti sa Zapadom.
Ali podjednako poguban za ekonomski rast, kao i za izglede za zapošljavanje mnogih mladih ljudi, bio je obuhvatni pritisak predsjednika Si Đinpinga na tehnološki, privatni obrazovni i sektor nekretnina tokom 2020. i 2021. godine.
Kineski tehnološki giganti, čiji je monopol nedavno bio meta Sijevih reformi, izgubili su više od bilion dolara tržišne vrednosti.
Sektor nekretnina se urušio, odnoseći životne ušteđevine desetina miliona ljudi.
Procvat obrazovno-tehnološkog sektora u Kini, koji je nudio privatnu nastavu za otprilike 75 miliona učenika, bio je desetkovan. Masovna otpuštanja su neminovno uslijedila, a mnogi od onih koji su pogođeni bili su mlađi zaposleni.
Onlajn platforme za podučavanje godinama su dobijale na popularnosti zbog žestoke konkurencije među kineskim studentima na univerzitetima.
Procjenjuje se da je u 2019. godini deset miliona ljudi bilo zaposleno u kineskom sektoru privatne nastave, od kojih su mnogi bili nekadašnji diplomci.
„Sijeva represija proizvela je ogroman strah u ovom sektoru“, rekla je za DW Dijana Čojleva, glavna ekonomistkinja londonske kompanije Enodo Economics.
„Iako poslovi podučavanja nisu potpuno nestali, postali su mnogo nestabilniji i nepouzdaniji, čime je skresana jedna od opcija koju su diplomci sa manjkom posla koristili da ublaže svoju slabu ekonomsku situaciju“, veli ona.
Mladi izbjegavaju poslove za „plave kragne“
Još jedan problem je razlika između očekivanja i stvarnosti. Mladi ljudi i dalje izbjegavaju poslove za „plave kragne“ i takmiče se za visoko plaćene kancelarijske pozicije.
Logika sugeriše da bi mladi ljudi, zbog kondicije i okretnosti, činili veliku većinu radne snage u industriji.
Ali, kineski mediji su prošle godine citirali studiju Pekinškog univerziteta za ekonomiju i biznis, koja je pokazala da je otprilike polovina od 400 miliona fizičkih radnika u zemlji starija od 40 godina.
„Zanatske vještine su često veoma tražene, ali ovi putevi i poslovi se smatraju manje poželjnim za mlade“, za DW je rekla Nikol Goldin, viša saradnica u vašingtonskom Atlantic Council.
Dodala je i da će, iako je kineska vlada uvela neke podsticaje i reforme u obrazovni sistem kako bi riješila osnovne probleme, „biti potrebno vrijeme da se vidi bilo kakav efekat“.
Više čipova nego radnika?
Kako kineska ekonomija nastavlja da napreduje u lancu vrijednosti, Peking je usmjerio pažnju na globalnu tehnološku dominaciju.
Ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju (AI), proizvodnju čipova i zelenu energiju pomoći će Kini da smanji zavisnost od Zapada. Ali ovi sektori ne zahtjevaju nužno mnogo novih radnika.
„Fokus države je na sektorima u usponu poput AI i električnih vozila, koji su mali i nisu radno intenzivni pa pružaju ograničene mogućnosti za zapošljavanje“, rekla je Li iz Global Counsel.
„Ovo guši inovacije i tehnološki napredak — ironično, baš ono na šta Peking želi da se osloni da pokrene budući rast.“
Li smatra da stalne trgovinske napetosti sa Zapadom dodatno vrše pritisak na kinesku izvoznu industriju jer „narudžbine visoke vrijednosti sa Zapada moraju da zamjene narudžbine niže vrednosti sa globalnog Juga“, što ima efekat na zapošljavanje.
Na udaru i gig ekonomija
U međuvremenu je tržište rada za kratkoročne i povremene poslove, tzv. gig ekonomija, postalo prezasićeno. Oko 200 miliona Kineza zarađuje za život kroz ove vrste nesigurnih poslova, pa su mnogi mladi ljudi odustali od pokušaja da se za njih izbore.
„Bogatija omladina možda je odabrala više obrazovanja, ali mnogi biraju da ležerno žive“, ističe Goldin, pozivajući se na sve veći društveni pokret poznat na mandarinskom kao Tang Ping, gdje mladi ljudi odbacuju društvene pritiske da postignu uspjeh i teže manje materijalističkom životu.
Takođe, opisala je i kako sve veći broj mladih Kineza postaju „profesionalna djeca ili unuci“, pružajući njegu starijima u porodici — funkciju koja je u sve većoj potražnji zbog starenja stanovništva i rastućih troškova.
Kineski preduzetnici sada izbegavaju rizik
Snažnim pritiskom na privatni sektor, Si je ugušio investicije u startapovima i spremnost mladih preduzetnika da preuzmu rizik.
Broj novih kineskih startapova pao je za 97 posto u proteklih šest godina, izvjestio je britanski poslovni dnevnik Financial Times — sa više od 51.000 u 2018. na oko 1.200 prošle godine.
Čojleva je rekla za DW da su preduzetnici i firme rizičnog kapitala postali „izuzetno oprezni“ zbog novih, strožih propisa, koji su primorali privatni sektor da se uskladi sa vrijednostima Komunističke partije što je, kako je rekla, „ozbiljna kontradikcija sa agendom vlade“.
„Kako privatni sektor može da podstakne inovacije dok su preduzetnici neskloni da preuzmu rizik da pokrenu posao? Dugoročno gubimo kompanije koje su mogle da podstaknu masovno zapošljavanje mladih ljudi“, rekla je.
Ako je Kina na putu da potencijalno prestigne Sjedinjene Države kao najveća svjetska ekonomija, mladi talenti moraju igrati ključnu ulogu u podsticanju tog rasta, složila se Goldin.
„Visoka nezaposlenost mladih potkopava produktivnost i zakomplikovaće sposobnost Kine da se globalno takmiči“, upozorila je Čojleva.
„Ovi mladi nezaposleni neće moći da probiju svoj put do srednje klase, što će negativno uticati na potrošnju i potencijalno izazvati društvene posljedice koje bi dodatno ometale rast.“
Bonus video:
