Stanovnici američke države Virdžinija mogu da glasaju na različite načine: uživo, na izborni dan, ali i ranije, na unaprijed utvrđenim lokacijama, kao i putem pošte. Rano glasanje za ovogodišnje opšte izbore je počelo 20. septembra i traje do 2. novembra.
Glasanje je obično organizovano u gradovima ili okruzima, od kojih mnogi biraju i svoje lokalne vlasti. Arlington je najmanji okrug u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u kojem se bira lokalna samouprava, a od glavnog grada Vašingtona ga odvaja samo rijeka Potomak.
Ipak, gusto je naseljen pa ima registrovanih 164.107 birača koji za rano glasanje na raspolaganju imaju četiri lokacije, uključujući Long bridž bazen i fitnes centar.
Izborni proces na ovom biračkom mjestu nadgleda Čarls Luma-Overstrit.
"U Sjedinjenim Državama, savezne države odlučuju o pravilima glasanja, tako da je pomalo drugačije u svakoj od njih. Ovdje u Virdžiniji, počevši sa 20. septembrom, birači imaju mogućnost da glasaju prije izbora", objašnjava Luma-Overstrit. "Nije potreban neki poseban razlog, već otvorimo nekoliko centara u kojima birači mogu doći, predstaviti se i glasati ranije, najčešće jer neće da budu kod kuće na dan izbora. Ili možda jer imaju druge obaveze ili bi mogli imati poteškoće da dođu tog dana."
Zaključno sa 31. oktobrom, mogućnost ranog glasanja uživo u Arlingtonu je iskoristilo vše od 46.000 ljudi - više od četvrtine registrovanih birača.
Među njima je i Tanja Rodžers koja je za Glas Amerika izjavila da se odlučila za rano glasanje kako bi izbjegla gužve: "Uvijek sam glasala ranije da bih izbjegla redove na dan izbora."
Džordž Talijafero navodi da mu rano glasanje odgovara "jer mi je zgodno da glasam u vrijeme koje ima smisla za moj raspored."
Elizabet Hodžis ove godine prvi put glasa u Okrugu Arlington.
"Odabrala sam da glasam ranije jer mislim da je to važno. Takođe želim da izbjegnem redove, a interesovalo me je i da vidim kako ide taj proces", kaže Hodžis.
Sagovornica Glasa Amerike koja se predstavila samo imenom – Megi – navela je veći broj razloga zbog kojih glasa prije 5. novembra: "Izabrala sam da glasam ranije jer, prvo, putovaću na dan izbora. Drugo, moram da se pobrinem da moj glasački listić bude prebrojan. I treće, to smanjuje napore volontera koji me onda ne moraju zvati i pitati da li sam glasala."
Len Fank kaže da je ranije izašao na izbore jer ima 82 godine i htio je da bude siguran da će stići da glasa: "Ovo su najvažniji izbori u našoj istoriji."
Džulija Dragun glasala je prije izbornog dana jer kaže da radi kao učiteljica "pet dana u sedmici", pa joj je ova mogućnost praktičnija: "Ako to mogu da uradim danas, uradiću danas, umjesto da čekam do petog i otkrijem da pada kiša, susnježica ili nešto slično."
Republikanci su u prošlosti na predsjedničkim izborima u Virdžiniji dugo vremena dobijali više glasova, ali je njihov kandidat posljednji put pobijedio 2004. godine. Tada je Džordž Buš mlađi bio uspješniji od Džona Kerija. Prije toga, demokratski kandidat - Lindon Džonson - je pobijedio tek 1964. godine.
Na prošlim izborima, Džozef Bajden je u Virdžiniji osvojio 2.413.568 glasova, oko 450.000 više od Donalda Trampa, dobrim dijelom zahvaljujući velikoj prednosti na sjeveru države, gdje se nalazi i Arlington.
U Arlingtonu, Bajden je osvojio 105.344 glasa, gotovo pet puta više od Trampa. Tramp je kandidat i na ovim izborima, a protivnica mu je Kamala Haris. Ankete pokazuju da će izborna trka biti neizvjesna, ali u Virdžiniji daju prednost potpredsjednici SAD
Izborni zvaničnici kažu da je interesovanje za izbore veliko.
"Ovo su predsjednički izbori, tako da ima mnogo entuzijazma i mnogo strasti i ljudi dolaze da glasaju. Uvijek smo imali bolju izlaznost za te izbore. Prošli opšti izbori su bili u vrijeme kovida i to je bilo nešto potpuno drugačije. Ali imamo mnogo interesovanja, puno ljudi je veoma zainteresovano za ishod izbora i to je suština demokratije", navodi Luma-Overstrit.
Glas Amerike upitao je glasače u Arlingtonu šta očekuju od izbora.
Megi kaže da očekuje demokratiju, a Rodžers da se nada visokoj izlaznosti i da će svi da iskoriste svoje pravo da glasaju.
"Ne znam. Veoma sam nervozna", kaže Hodžis, odražavajući zabrinutost velikog broja Amerikanaca. "Nadam se da će sve dobro proći".
"Jako je neizvjesno", kaže Dragun. "Zavisi od toga koga slušate, s kim razgovarate. Ali za mene su svi izbori važni. To je privilegija kada si Amerikanac".
Osim za predsjednika i za predstavnike u Kongresu, Amerikanci obično glasaju i za druge nivoe vlasti, poput okružnih ili školskih odbora. Ove godine se u Arlingtonu na glasačkom listiću nalaze i inicijative o izdvajanju novca poreskih obveznika za projekte iz obrazovanja i infrastrukture.
Hodžis navodi da su joj važni izbori za sve nivoe: "Mislim da je sve to važno, posebno nakon nekoliko proteklih godina, svih kontroverzi sa izborima za školske odbore i oko toga šta djeca mogu, a šta ne mogu da čitaju u školama."
Rodžers navodi da je razmatrala lokalne inicijative, istraživala - i u konačnici glasala o njima.
"Ipak, primarno me zanimaju nacionalni i izbori u državama", dodaje Rodžers.
Izborni dan u SAD je 5. novembar, a stručnjaci upozoravaju da bi se na konačne rezultate moglo čekati danima.
Bonus video:
