Predsjednički izbori kakvi nijesu zapamćeni u istoriji Sjedinjenih Država ušli su u završnicu, nakon kampanje u kojoj su oba kandidata, Donald Tramp i Kamala Haris, u naporima da privuku birače tvrdili da je pred njima odluka koja će opredijeliti sudbinu Amerike.
Čak i nakon nevjerovatnog niza događaja posljednjih meseci, biračko tijelo ostaje podijeljeno, kako na nacionalnom nivou, tako i u sedam ključnih država koje će najvjerovatnije odlučiti pobjednika na izborima.
Tramp, 78-godišnji republikanac, preživio je dva pokušaja atentata, od kojih je jedan za dlaku bio smrtonosan, samo nekoliko nedjelja nakon što je odlukom porote u Njujorku - gradu čiji tabloidi su ga prvi proslavili - postao prvi bivši predsjednik SAD koji je osuđen za krivično djelo.
Potpredsjednica Kamala Haris, 60, postala je demokratska kandidatkinja u julu, čime je dobila priliku da postane prva žena na najmoćnijoj funkciji na svijetu, nakon što je predsjednik Džo Bajden, 81, imao katastrofalan nastup na debati, a tri nedjelje kasnije, pod pritiskom ljudi iz svoje stranke, odustao od kandidature za reizbor.
Uprkos svim previranjima, okvir trke se nije mnogo promijenio, a prema istraživanjima Haris i Tramp su izjednačeni, kako na nacionalnom nivou, tako i u ključnim državama.
"Ako ovo izgubimo sami smo krivi", kazao je Tramp hiljadama pristalica u Sjevernoj Karolini, jednoj od sedam ključnih država. "Ako svi izađu i glasaju, onda nam ništa ne mogu".
Birači, i demokrate i republikanci, oborili su rekorde stare više od jednog vijeka na predsjedničkim izborima 2016. i 2020, što je pokazatelj strasti koju Tramp izaziva u obje političke stranke.
U završnim danima kampanje, obje strane su preplavile društvene mreže, televizijske i radio-stanice posljednjim talasom reklamnih kampanja, dok su užurbano išli od vrata do vrata i pozivali birače.
Izborni štab Kamale Haris je smatrao da je obim njihovih napora za mobilizaciju birača ključan faktor a njihovi volonteri su tokom vikenda zakucali na stotine hiljada vrata u svakoj od ključnih država. "Veoma smo zadovoljno trenutnom pozicijom", rekla je predsjednica kampanje, Džen O'Mali Dilon, novinarima.
Izborni štamp Harisove tvrdi da njihovi interni podaci pokazuju da su pridobili veliki broj neodlučnih birača, naročito žena u ključnim državama, kao i da bilježe porast ranog glasanja među njihovim biračima, uključujući mlade i glasače iz manjinskih zajednica.
Sa druge strane, Trampova kampanja ima sopstvenu mrežu za kontaktiranje birača, ali je veći dio posla efektivno prebacila na spoljne super PAK-ove, savezničke političke grupe koje mogu prikupljati i trošiti neograničena sredstva.
Oni su se više fokusirali na kontaktiranje glasača "niske sklonosti", odnosno onih koji ne izlaze redovno na izbore, umjesto na privlačenje umjerenih birača koji mogu preći na bilo koju stranu.
Mnogi u toj kategoriji su Trampove pristalice, ali oni nijesu obično pouzdani birači.
"Brojevi pokazuju da će predsjednik Tramp pobijediti u ovoj trci", rekao je viši savjetnik Džejson Miler novinarima.
Tramp i njegovi saveznici, koji tvrde da je njegov poraz 2020. bio rezultat prevare, proveli su mjesece pripremajući teren da ponovo ospore rezultat ako izgubi. On je obećao "odmazdu", govorio o krivičnom gonjenju političkih rivala i opisao demokrate kao "neprijatelje iznutra."
U nedjelju Tramp se žalio na praznine u neprobojnom staklu oko njega dok je govorio na skupu, i prokomentarisao da bi atentator morao da puca kroz predstavnike medija kako bi ga pogodio, dodajući: "To mi toliko i ne smeta."
Haris je predstavila Trampa kao prijetnju demokratiji, ali je zvučala optimistično u crkvi u Detroitu u nedjelju. "Dok putujem, vidim Amerikance iz takozvanih crvenih i plavih država, koji su spremni da saviju luk istorije ka pravdi", rekla je Haris.
Birači koji su učestvovali u Rojters/Ipsos anketi rangirali su prijetnje demokratiji kao drugi najveći problem s kojim se SAD danas suočavaju, odmah iza ekonomije.
Tramp vjeruje da će ga zabrinutost zbog ekonomije i visokih cijena, naročito hrane i stanarine, odvesti do Bijele kuće.
"Smanjićemo vam poreze, okončati inflaciju, oboriti cijene, povećati plate i vratiti hiljade fabrika u Ameriku", rekao je Tramp u nedjelju na mitingu u Liticu u Pensilvaniji.
Juče, posljednjeg dana kampanje on je posjetio tri od sedam ključnih država koje će, prema očekivanjima, odlučiti pobjednika.
Posjetio je Roli u Sjevernoj Karolini, Reding i Pitsburg u Pensilvaniji, kao i Grand Rapids u Mičigenu. Nakon toga se vratio u Palm Bič na Floridi, gdje će danas glasati i čekati rezultate izbora.
Kamala Haris je juče takođe obišla Pensilvaniju, započinjući dan u Alentaunu, jednom od najneizvjesnijim djelova te države, prije nego što se zaputila ka Pitsburgu i Filadelfiji.
Pensilvanija je najveća nagrada među ključnim državama, nudeći 19 od 270 elektorskih glasova koje kandidat treba da osvoji da bi postao predsjednik.
Nezavisni analitičari izbora u SAD-u procjenjuju da Haris treba da osvoji oko 45 elektorskih glasova u sedam ključnih država da bi pobijedila na izborima, dok je Trampu potrebno oko 51, kada se uzmu u obzir države u kojima se predviđa da će lako pobijediti.
Moguće da pobjednik bude proglašen tek za nekoliko dana
Predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama održavaju se danas, ali pobjednik tijesne trke između demokratkinje Kamale Haris i republikanca Donalda Trampa možda neće biti poznat danima nakon zatvaranja birališta.
Dok traje brojanje glasova, na osnovu ranih nepotpunih rezultata može djelovati da jedan kandidat vodi, samo da bi rival smanjio razliku nakon što pristignu rezultati većeg broja glasova.
Pojedine države su 2020. doživjele "crvenu iluziju," u kojoj je Tramp izgledao kao pobjednik u noći izbora, prije nego što je "plavi preokret" doveo do toga da demokrata Džo Bajden preuzme vođstvo, što je fenomen koji je Tramp iskoristio da pojača svoje tvrdnje da su izbori ukradeni.
Rojters ocjenjuje da taka pojava nije neuobičajena budući da demokratski birači uglavnom žive u gusto naseljenim urbanim oblastima, gdje prebrojavanje glasova traje duže. Takođe, demokrate su više prihvatile glasanje putem pošte nego republikanci nakon Trampovih optužbi da su glasački listići poslati poštom nepouzdani, a ti listići se broje duže od glasova koji su dati na dan izbora.
Bonus video:
