Angela Merkel je 16 godina vodila Njemačku i uticala na svjetska zbivanja. Sada, u svojim memoarima, podsjeća na ključne trenutke karijere, uključujući odnose s Vladimirom Putinom, Donaldom Trampom i Gerhardom Šrederom.
Merkel, sada sedamdesetogodišnja demohrišćanka, u knjizi pod nazivom Sloboda otkriva kako je za vrijeme svog mandata pokušala da prikoči nastojanja Ukrajine za brz ulazak u NATO, plašeći se vojne reakcije Rusije.
Prisjetila se ključnog samita NATO 2008. kada se raspravljalo o dodjeli statusa kandidata za članstvo Ukrajini i Gruziji, prema odlomku koji je preneo list Cajt.
"Razumjela sam želju zemalja srednje i istočne Evrope da što prije postanu članice NATO", piše Merkelova. Međutim, dodaje da je proširenje trebalo da donese sigurnost i alijansi, ne samo novoj članici. Posebnu pažnju posvetila je rizicima zbog prisustva ruske Crnomorske flote na Krimu.
Bivša kancelarka primjećuje i da je u to vrijeme samo manjina ukrajinskog stanovništva podržavala članstvo u NATO. "Smatrala sam iluzornim vjerovati da bi status kandidata za članstvo pružio zaštitu od Putinove agresije ili ga odvratio od djelovanja."
Postavljen je kompromis koji, kako Merkelova kaže, nije bio bez cijene. Ukrajina i Gruzija nisu dobile status kandidata, što je za njih značilo "ne" njihovim nadama.
Istovremeno, NATO je dao opštu izjavu da će im članstvo biti omogućeno u budućnosti, što je za Putina predstavljalo "da" njihovom ulasku u savez – i svojevrsni izazov.
Merkelova opisuje i prve susrete s Donaldom Trampom, uključujući njihov razgovor 2017. u Ovalnom kabinetu. Tramp ju je odmah pitao o njenom odnosu s Putinom, koji ga je, kako piše Merkel, očigledno fascinirao. "Imala sam utisak da političari sa autokratskim i diktatorskim crtama privlače njegovu pažnju."
Zajednička konferencija za novinare bila je neugodna. Tramp je kritikovao Njemačku, a kancelarka odgovarala činjenicama. "Govorili smo na dva različita nivoa – on emotivno, ja racionalno. Rješavanje problema očigledno nije bio njegov cilj", piše ona.
Dodala je da je Tramp često pokušavao da kod sagovornika izazove osjećaj krivice, ali je istovremeno želio da se dopadne. "Sve je posmatrao iz perspektive preduzetnika koji se bavi nekretninama. Zemlje su bile rivali, gdje uspjeh jedne znači neuspjeh druge. Nije vjerovao da saradnja može povećati prosperitet svih."
Merkelova se prisjetila i kako je preuzela funkciju kancelarke 2005. poslije izbora koje je tijesno dobila. Tadašnji socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder odbijao je da prizna poraz.
"Sjedio je u televizijskom studiju i u grubom tonu mi poručio da njegova partija nikada neće biti koalicioni partner koji će me dovesti na mjesto kancelarke."
Bivša kancelarka piše da se u tom trenutku osjećala kao posmatrač sa strane.
"Kao da sam gledala scenu na televizoru iz svog doma, a ne bila njen dio. Stalno sam sebi govorila: ne upuštaj se u sukob, jer ćeš i sama izgubiti kontrolu." Piše u memoarima da Šreder ne bi na isti način postupio da je na njenom mjestu bio muškarac.
To je bio početak kancelarske karijere koja će trajati još 16 godina i ostaviti dubok trag na njemačku i svjetsku politiku.
Bonus video:
