Trampov savjetnik: Ratne igre dovele Zapad u najtežu opasnost od kraja Drugog svjetskog rata

Usred sve većeg straha od Trećeg svjetskog rata dok predsjednik Rusije Vladimir Putin obećava da će nastaviti velike raketne napade na Ukrajinu, "ratne igre sa sve ratobornijom osovinom sila dovele su Zapad u najtežu opasnost od kraja Drugog svjetskog rata" - upozorio je visoki američki vojni zvaničnik i savetnik Donalda Trampa, piše danas konzervativni londonski list "Dejli mejl".

Prijetnja direktnog sukoba sa Rusijom zbog rata u Ukrajini eskalirala je posljednjih dana poslije odluke da se Kijevu dozvoli da ispaljuje rakete dugog dometa duboko u Rusiju što je izazvalo oštro upozorenje Moskve o nuklearnoj odmazdi, tumači taj list koji važi za naklonjenog Trampu.

General Džek Kin, bivši zamjenik načelnika Generalštaba američke vojske, rekao je za londonski "Tajms" - prenosi "Dejli mejl" - da će rat u Ukrajini ostati glavni prioritet i nove administracije SAD uprkos strahovanjima da bi Tramp mogao da povuče vitalnu američku podršku ukrajinskim ratnim naporima.

Kin je odluku Sjeverne Koreje da pojača ruske linije svojim trupama nazvao "najvećom eskalacijom u tom ratu", upozorivši da sve jači savez Rusije, Sjeverne Koreje, Irana i Kine predstavlja "najozbiljniji i najopasniji izazov" Zapadu za skoro 100 godina.

"Putin ubrzava stvari. Ja sam za pregovore s njim kada je to u najboljem interesu Ukrajine. Ali mislim da on ne želi da pregovara o dogovoru. Radije bi zauzeo tu cijelu zemlju", smatra general.

Napwtost je još više porasla pošto je Rusija 21. novembra upotrijebila eksperimentalnu balističku raketu srednjeg dometa na Dnjepru.

Raketa nazvana "Orešnik" nosi više bojevih glava, smatra se da može da nosi i nuklearno oružje i putuje brzinom i putanjom koja otežava presrijetanje.

Analitičari su upozorili da taj projektil treba da "poruči Zapadu da odstupi" u vrijeme kada su SAD konačno priznale Ukrajini pravo da koristi američke rakete ATACMS za gađanje duboko u Rusiju, dok Ukrajina želi da uspori zamah napredovanja ruskih trupa, piše "Dejli mejl".

Ukrajina i dalje drži svoje položaje u ruskoj oblasti Kursk, ali Putinove snage su posljednjih nedjelja postigle napredak uz podršku od oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika koji su, kako se izvještava, raspoređeni da pomognu potiskivanje vojske Ukrajine.

General Kin je upozorio da, dok se Rusija muči da ostvari obećane "velike dobitke" i trpi 30.000 žrtava svakog mjeseca, Moskva efikasno sarađuje sa svojim saveznicima.

Putin je u petak rekao da će Rusija nastaviti da testira svoju novu hipersoničnu raketu "Orešnik" "uključujući i borbene uslove" u zavisnosti od "situacije i prirode bezbjednosnih prijetnji Rusiji".

Hipersonična raketa "Orešnik", prvi put korišćena u četvrtak, po ruskim vojnim izvorima može da leti brzinom deset puta većom od brzine zvuka - oko 12.200 kilometara na sat ili 3,4 kilometra u sekundi, s dometom od 5.000 kilometara.

Usred sve veće zabrinutosti zbog mogućnosti direktnog sukoba s Rusijom, šef NATO-a Mark Rute je u petak na Floridi razgovarao s novoizabranim predsjednikom Trampom o "globalnim bezbjednosnim pitanjima sa kojima se suočava Alijansa".

U svom prvom mandatu Tramp je agresivno gurao Evropu da poveća troškove odbrane i doveo u pitanje pravednost raspodjele doprinosa transatlantskoj alijansi NATO-a.

Rute, bivši holandski premijer, rekao je ranije da želi da s Trampom razgovara i o prijetnji od sve toplijih odnosa Sjeverne Koreje i Rusije.

Trampova pobjeda za povratak na mjesto predsjednika SAD je izazvala nervozu u Evropi da bi on mogao da prekine ključnu vojnu pomoć Vašingtona Ukrajini.

Saveznici u NATO-u kažu da je zadržavanje Kijeva u borbi protiv Moskve ključno za evropsku i američku bezbjednost, prenosi "Dejli mejl".

"Sve više vidimo da Sjeverna Koreja, Iran, Kina i naravno Rusija rade zajedno protiv Ukrajine", rekao je Rute nedavno na sastanku evropskih lidera u Budimpešti.

"Rusija mora da plati za to, a jedna od stvari koju oni rade je isporuka tehnologije Sjevernoj Koreji", za koju je upozorio da prijeti "kopnenom dijelu SAD (i) Evrope".

Američki izolacionizam bi mogao da egzistencijalno ugrozi Evropu ako njeni lideri ne budu u stanju da se izbore sa izazovom Rusije uz povećane izdatke za bezbjednost i odbranu.

Evropski vojni zvaničnici su upozorili da Zapadu prijeti zaostajanje ček i za siromašnijim zemljama u razvoju nove tehnologije naoružanja poslije decenija stagnacije i smanjenja potrošnje na to.

General Alfons Mais, šef njemačke vojske, tražio je znatno više novca za odbranu da bi zemlje Zapada mogle da se zaštite od napada supesoničnom balističkom raketom, kakav je bio ruski na Dnjepar.

Govoreći na Berlinskoj bezbjednosnoj konferenciji, Mais je rekao: "Naš zadatak je da prenesemo poruku da je prijetnja stvarna. Naš način života je u opasnosti".

"Da bi održala koheziju alijanse, Evropa mora to i da postigne. Ne možemo da prepustimo našu bezbjednost drugima", dodao je njemački general.

Mais je rekao da se njemačka vojska utrkuje da uhvati korak s novim vrstama ratovanja, kao što je upotreba dronova koji su se brzo razvili tokom rata Rusije protiv Ukrajine.

Na toj konferenciji je šef britanskih oružanih snaga, ser Toni Radakin, upozorio da njegova država jednostavno nema "neke od civilnih aspekata ili aspekata planiranja" koje imaju neki drugi saveznici u NATO-u "kao dio svoje tradicije" da bi se pozabavili ratom.

Nordijske države preduzimaju preventivne korake da zaštite stanovništvo od mogućnosti rata, gomilaju zalihe i spremaju građane za skloništa, prvu pomoć i potencijalno učestvuju u odbrani.

Ali, napori Velike Britanije u civilnoj odbrani su veoma slabi, na snazi su pripreme iz doba Hladnog rata, poput davanja uputstava, obezbjeđivanja skloništa i zaliha, a sve te mjere su bile ukinute prethodnih decenija.

Ako bi se projektil "Orešnik" ponovo lansirao iz Kapustin Jara u Astrahanu, mogao bi da pogodi bilo koju metu u Evropi, uništavajući ciljeve na primjer u Londonu za manje od 20 minuta poslije lansiranja. Berlin bi imao manje od 15 minuta da se pripremi prije udara.

Rusija je, kako se izvještava, danas zatvorila vazdušni prostor oko svog poligona za testiranje raketa Kapustin Jar, iako nije odmah bilo jasno da li to znači da će izvesti nov napad ili nastaviti neborbeno testiranje.

"To bi moglo da ukaže na moguću borbenu upotrebu balističke rakete srednjeg dometa. Nemojte ignorisati upozorenja", poručila je Moskva, zaključuje "Dejli mejl".